1. 1. - U Crnoj Gori se predaoRadomir Vešović, jedno vreme agituje za kraj komitske borbe zatim interniran u Grac. U zemlji tokom meseca zabeleženo 70 napada na okupatora[1].
5. 1. - Govor britanskog premijeraLojd Džordža, zalaže se za autonomiju narodnosti uAustrougarskoj, a ne njeno rasparčavanje.
6. 1. - Bogojavljenska deklaracija - češki poslanici traže pravo na samoopredeljenje u Češkim zemljama i Slovačkoj.
8. 1. - Američki predsjednikWoodrow Wilson iznosi znamenitihČetrnaest točaka kao osnov budućeg mirovnog ugovora, odnosno političkog poretka u Evropi.
20. 1. - Lenjinova 21 teza: mora se prihvatiti separatni mir sa Nemačkom, kako bi revolucija dobila na vremenu (kasnije prihvaćeno da se pregovori što više odugovlače)[2].
23 -31. 1. - Treći sveruski kongres Sovjeta, poslušan boljševičkoj vlasti; donesena Deklaracija prava radnog i eksploatiranog naroda.
31. 1./1. 2. - "Bitka kod ostrva May" - osam britanskih plovila učestvovalo u pet sudara pored škotske obale, izgubljene dve podmornice i 104 ljudi (prikrivano do 1990-tih).
5. 2. -Kavkaska kampanja: počinje osmanska ofanziva kojom narednih sedmica vraćaju sve izgubljeno 1916, u septembru stižu do Kaspijskog jezera.
5. 2. - Boljševički Dekret o separaciji crkve od države i škole od crkve - omogućuje konfiskaciju crkvene imovine i ateističku propagandu (ukinut 1990).
5. 2. - Blizu irske obale torpedovan brodSS Tuscania sa američkim vojnicima, 210 mrtvih.
6. 2. - Zakon o predstavljanju naroda u UK: pravo glasa dobijaju svi muškarci stariji od 21 i većina žena starijih od 30.
9. 2. - Separatni mir Centralnih sila i Ukrajine,Brotfrieden, jer se očekivalo da će im doneti namirnice. Zbog odredbe daChełm (Holm) iPodlasje pripadnu Ukrajini, Poljaci u Austrougarskoj prelaze u opoziciju[3].
10. 2. -Lav Trocki, sovjetski komesar inostranih poslova, objavio na pregovorima u Brest-Litovsku, nakon nemačkog ultimatuma, demobilizaciju i jednostrani kraj rata sa Centralnim silama (politika "ni rat ni mir").
februar - Pokret fabričkih komesara, antiboljševičke opozicije, počinje redovne sastanke - u Petrogradu je nestašica hrane, nezaposlenost, banditizam (rastureni u julu). (→ru).
22. 2. - Objavljen dekret "Socijalistička otadžbina u opasnosti!" usled nemačkog nadiranja: radna obaveza za "buržoaziju", "profitere, huligane, kontrarevolucionare" streljati na mestu.
23. 2. - Nastaje Radničko-seljačkaCrvena armija RSFSR. Boljševički centralni komitet je istog dana prihvatio nemačke uslove za mir (Buharinova frakcija je bila protiv, kao što su i levi eseri).
1. 3. - Centralne sile zauzeleKijev od boljševika.
3. 3. - Zagrebačka deklaracija - traži se narodna država Slovenaca, Hrvata i Srba.
3. 3. -Mir u Brest-Litovsku - gubitak prostranih ruskih teritorija. Centralne sile do početka maja zauzimaju čitavu Ukrajinu, Turskoj vraćena ranije okupirana teritorija.
4. 3. - BrodUSS Cyclops, pretovaren rudom mangana, krenuo sa Barbadosa prema Baltimoru - nestao sa 306 osoba.
6. 3. - Dva odreda britanskih marinaca se iskrcala uMurmansku.
21. 3. -15. 7. -Kaiserschlacht ("Carska bitka"), Prolećna ili Ludendorffova ofanziva, Njemci nazapadnom frontu pokušali dobiti Prvi svjetski rat prije dolaska masovnih američkih pojačanja. Prva faza jeOperacija Michael, postiže velike početne uspehe.
23. 3. - Prvo dejstvo nemačkog "Pariskog topa" po gradu Parizu sa daljine od 120 km.
23. 3. - ProglašenaDonska Sovjetska Republika - rekvizicijama hrane i pogubljenjima odbija kozake od sebe.
21. 4. - Regrutna kriza u Irskoj: predvođeni političarima i crkvom, irski katolici se obavezuju da će se odupreti britanskoj regrutaciji (raste podrškaSinn Féinu).
29. 4. - Zbačena vlada Ukrajinske NR, proglašenaUkrajinska Država pod protektoratom Centralnih sila, hetman jePavlo Skoropadski - u zemlji je haos zbog nemačkih rekvizicija hrane, na koje se odgovara pobunama i sabotažama.
30. 4. - Ruski carski par, Nikolaj i Aleksandra, dovedeni uJekaterinburg, u "kuću specijalne namene", ostatak porodice stiže 23. maja.
maj, početkom - U okupiranu Srbiju stigao "Orijent-korpus" radi čišćenja guvernmana.
7. 5. -Bukureški ugovor Rumunije sa Centralnim silama - ostaje bezDobrudže, karpatski prevoji Austrougarskoj, 90-godišnji najam naftnih polja Nemačkoj, priznato priključenje Besarabije (Bugari su hteli čitavu Dobrudžu, ali je severni deo stavljen pod kondominijum Centralnih sila).
9. 5. - Pucnjava na radnike Ižorskog zavoda uKolpinu - boljševici, crvenogardejci, su prvi put pucali na nenaoružane radnike - umnožavaju se štrajkovi i protesti protiv boljševičke vlasti.
11. 5. - Sastanak carevaWilhelma II iKarla I. uSpa, pojačana podređenost Austrougarske Nemačkoj - ništa od separatnog mira, saveznici će pružiti podršku separatizmu u AU.
12. 5. - U Austrougarskoj zabranjena agitacija u koristSvibanjske deklaracije (iz1917). Uveče se uJudenburgu pobunila pretežno slovenačka regimenta, pred povratak na Soču - pobuna je ubrzo ugušena, petorica vođa su streljani 16-tog.
16. 5. - Amandmani na Zakon o špijunaži (prozvani "Zakon o pobuni") ograničavaju slobodu govora u SAD.
maj - Pobune slovenačkih vojnika u Štajerskoj i dolini Mure: Judenburg 12, Murau 14, Radgona 23.
18. 5. -Ratni komunizam (1918-21): boljševička vlada donela dekret o borbi protiv "seoske buržoazije", tj. za prinudnu rekviziciju žita (→prodrazvjorstka) - cilj je nahraniti gradove ali i ideološka borba, doći će do mnogih pobuna na selu.
18. 5. - Nakon što su oterali boljševike, Kozaci proglasiliDonsku Republiku, uz pomoć Nemaca (Velika Donska Vojska, traje do1920), ataman jePjotr Krasnov.
28. 5. -Ugovor iz Potija: Nemačka daje priznanje i zaštitu DR Gruziji u zamenu za kontrolu nad železnicom i brodovima, zajedničku rudarsku komisiju i okupaciju ključnih tačaka.
29. 5. - Američki državni sekretarRobert Lansing zvanično izrazio simpatije za Čehoslovake i Jugoslovene u borbi za suverenitet (dva dana kasnije Pitsburški sporazum iskazuje nameru nezavisnosti Čehoslovačke).
28. 6. - Vlada SAD se izjašnjava za oslobođenje svih Slovena od austrijske i nemačke vlasti.
28. 6. - DekretSovnarkoma o nacionalizaciji industrije - državni/partijski upravni aparat sa "buržujskim" ekspertima umesto radničke kontrole, za efikasnost ali i protiv radničke opozicije boljševicima.
14. 7. - U Mediteranu torpedovan francuski putnički brodSS Djemnah, 436 mrtvih.
Amblem RSFSR
jul -Ruski građanski rat —Bitka za Caricin: počinje prva od tri Obrane Caricina (do septembra), Crvena armija braniCaricin od Belih; kasnija mitologija pripisala glavnu uloguStaljinu, zbog čega će se grad 1925-61. zvati Staljingrad (druga obrana Caricina septembar-oktobar i treća januar-februar 1919). U ovom periodu dolazi i do Caricinskog konflikta, prvog sukoba između Staljina iTrockog, oko upotrebe carskih oficira u Crvenoj armiji.
15. 7. -6. 8. -Druga bitka na Marni (Friedenssturm - "Mirovni juriš") je poslednji nemački ofanzivni napor na Zapadnom frontu i početak njihovog kraja.
27. 8. - Dodatni protokol na Ugovor iz Brest-Litovska: finansijski sporazum Boljševika i Nemačke, prihvaćen gubitak suvereniteta u Livoniji, Estoniji i Gruziji. Nemačka će dobijati četvrtinu nafte izBakua (ne podržava tursku ofanzivu u ovu oblast).
23. 9. - Okončan Državni sastanak u Ufi između esera iz Komuča i sibirskih desničara, uOmsku osnovana Privremena sveruska vlada na čelu sa pet direktora - oborena već u novembru.
27. 9. - Masakri uTafasu na jugu Sirije: Osmanlije ubile varošane prilikom povlačenja,T. E. Lawrence zatim naredio odmazdu nad turskim, nemačkim i austrougarskim vojnicima. Istog dana zauzetaDaraa.
28. 9. -Ludendorff doživeo nervni slom zbog situacije na zapadnom i solunskom frontu[10], na brzinu odlučuje da treba tražiti primirje.
28. 9. -Hara Takashi postaje prvi pučanin premijerJapana, na čelu prve partijske administracije (do 1921).
4. 10. - OslobođenoVranje - kažu da je "cela varoš bila bolesna". Period oktobar-decembar je vrhunac drugog, najopasnijeg, talasaŠpanske groznice u Beogradu.[11]
oktobar - Slobodne teritorije u dolini Ibra, Sandžaku i Crnoj Gori.
16. 10. - Manifest caraKarla za federalizaciju austrijskog dela monarhije.
17. 10. - Mađari proglašavaju nezavisnost, uz personalnu uniju pod Habzburzima.
18. 10. -10. 11. - Saveznička jesenja ofanziva na zapadu.
19. 10. - Objava Narodnog vijeća SHS - "preuzima u svoje ruke vođenje narodne politike", Deklaracija o ujedinjenju Južnih Slovena u jednu državu (Država Srba, Hrvata i Slovenaca).
19. 10. - Francuska konjica generalaGambete ušla uZaječar.
31. 10. - Austrougarska flota uPuli se predala predstavnicima Narodnog vijeća i stavila pod hrvatsku zastavu (slavaJKRM,Jadranska straža će slaviti Dan mora ili Jadranski dan). Jedan torpiljer u Trstu je juče istakao srpsku zastavu.[12]
31. 10. - Glavni odbor NV SHS u BiH obrazovao vladu za Bosnu i Hercegovinu na čelu saAtanasijem Šolom (preuzima vlast3. 11.).
5. 11. - Narodno vijeće SHS uputilo delegaciju u Beograd, tražeći vojnu pomoć.
6 -9. 11. - Konferencija o jugoslovenskom ujedinjenju uŽenevi (srpska vlada, Jugoslovenski odbor, NV SHS, parlamentarne grupe srpske skupštine);Ženevski sporazum predviđa unijuDržave SHS i Kraljevine Srbije sa zajedničkom vladom, do donošenja Ustava - odbačeno u Srbiji, podele i uNarodnom vijeću.
6 - 9. 11. - Šesti sveruski kongres Sovjeta: Lenjin zatražio ukidanjekombeda (Komiteta seoske sirotinje) - u decembru priključeni seoskim sovjetima; bitka za žito je u ovo vreme dostigla vrhunac, kao i seljačke pobune zbog rekvizicija i regrutacije u Crvenu armiju.
11. 11. -Primirje na zapadnom frontu u 11:00, što je datum koji označava kraj prvog svjetskog rata i koji se otada obilježava kao Dan sjećanja na poginule u ratu u mnogim državama.
11. 11. - Ostavka srpske vlade (potpredsednikStojan Protić a zatim i Pašić), kao reakcija na Ženevski sporazum. Srpska vojska u Tuzli.
11. 11. - Proklamacija caraKarla: odriče se vlasti ali ne i prestola.
13. 11. - Rusi poništili ugovor iz Brest-Litovska.
13. 11. - U Beogradu potpisano primirje sa Mađarskom - poslednje primirje Prvog svetskog rata; privremeno razgraničenje ide linijom Lipovo-Arad-Segedin, Subotica-Baja-Pečuj-Barč i dalje Dravom. Srpska vojska je danas ušla u Suboticu, Sombor, Dubrovnik.
24. 11. - Sjednica središnjeg odbora Narodnog vijeća SHS: usvojen predlog Odbora sedmorice zaujedinjenje DSHS sa Srbijom i Crnom Gorom i Naputak delegaciji za pregovore sa Srbijom (konačnu organizaciju nove države može odrediti "samo sveopća narodna skupština... sa većinom od dvije trećine glasova" itd.);Stjepan Radić: "Gospodo! Još nije prekasno! Ne srljajte kao guske u maglu."
24. 11. - SkupštinaSrema uRumi donela odluku o priključenju Srbiji.
25. 11. - Velika narodna skupštinaVojvodine (Banat, Bačka i Baranja) za priključenje Srbiji.
1. 12. - UBeogradu proglašenoKraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Izaslanstvo Narodnog Vijeća SHS je obavestilo prestolonaslednika Aleksandra o zaključku NV SHS od24. 11. da se Država SHS ujedini sa Srbijom i Crnom Gorom, na šta je prestolonaslednik proglasio ujedinjenje.
1. 12. -Kraljevina Island: samostalna zemlja koja deli vladara, odbranu i inostrane poslove sa Danskom (do1944).
1. 12. - Savezničke trupe ulaze u Nemačku.
5. 12. - Domobranske pukovnije demonstriraju uZagrebu za hrvatsku republiku,dolazi do krvoprolića u sukobu sa trupama vernim Narodnom vijeću (mornari i sokoli).
24. 12. - Permska operacijaKolčakove Ruske armije: Crveni napuštajuPerm. "Permska katastrofa" se koristi u unutrašnjim boljševičkim sukobima, između Staljina i Trockog (Vojna opozicija Trockom).
28. 12. - U Hrvatskoj ukinuti mjesni odbori Narodnog vijeća i Narodne straže (koji imaju vratiti oružje). Na zahtev ministra unutrašnjih poslova, vlada Hrvatske-Slavonije podnela ostavku.
Prema danskom statističaru Doringu, Srbija je 1914-19. imala povećanu smrtnost od 1.333.000 osoba (28,4% stanovništva iz 1913), od čega je 690.000 poginulih u ratu (14,8%, daleko najveći procenti od svih zemalja); deficit populacije, koji uključuje i negativni priraštaj, iznosi 1.650.000.[13]
Snimljeni hrvatski filmovi "Dvije sirotice" i "Vragoljanka", ovaj drugi se prikazuje od 1919. pa se smatra prvim jugoslavenskim filmom.