6. 1. (25. 12. 1897. poj.k.) - Bivšikralj Milan Obrenović postavljen na novoustanovljeni položaj komandanta aktivne vojske, u sledeće dve i po godine vrši njenu reorganizaciju.
11. 1. - Francuski majorFerdinand Walsin Esterhazy oslobođen na tajnom suđenju optužbi za izdaju, a za šta je osuđenAlfred Dreyfus - Esterhazy ubrzo diskretno penzionisan, u septembru beži u Englesku.
12. 2. - Englez Henry Lindfield je prvi vozač koji je stradao u prometnom udesu.
15. 2. - EksplozijaUSS Maine u havanskoj luci pri čemu gine 266 od 355 članova posade; za taj događaj će američka javnost optužiti španske vlasti (→žuto novinarstvo Hearsta i Pulitzera).
februar - Prvi ruski diplomata, Pjotr M. Vlasov, stigao u Etiopiju, uz veličanstven doček.[1]
februar - Na severuSijera Leonea izbija Rat poreza na kolibe čiji je liderBai Bureh - savladan u novembru.
1. 3. - Zakon o poljoprivrednom radu u Ugarskoj: zabranjeni štrajkovi, kršenje sezonskog ugovora je krivično delo, odbegle radnike može vratiti žandarmerija - kritičari ga nazivaju Ropski zakon[2].
6. 3. - Nemačka dobija od Kine koncesiju na 99 godina u zalivu Kiautschou (Jiaozhou, gradQingdao) na jugu poluostrvaŠandung - teritoriju su okupirali prošlog novembra (ostaju do 1914) - i druge zemlje žele slične koncesije.
13 -15. 3. (1 - 3. 3. po j.k.) - U Minsku održan Prvi kongresRuske socijal-demokratske radničke partije - većina od devet delegata ubrzo uhapšena, partija će tek 1903. usvojiti statut i program na briselsko-londonskom kongresu.
mart - Aktivnost bugarskih četa izaziva formalne opomene ruskog i austrijskog poslanika u Sofiji, Bugari forsiraju makedonsko pitanje po ugledu na kritsko[3].
mart - Gradilište Ugandanske železnice: Britanci grade most preko reke u Ugandi, ali gradnja je poremećena napadima lavovaljudoždera Tsavoa.
26. 3. (14. 3. po j.k.) - U Srbiji raspuštena skupština kojom su dominiraliradikali.
28. 3. - Nemački Rajhstag doneo prvi odPomorskih zakona (Flottengesetz), carWilhelm II i admiralAlfred von Tirpitz žele flotu konkurentnu britanskoj - trka u naoružanju će doprineti izbijanju Prvog svetskog rata.
28. 3. - Američka mornarica tvrdi da je eksplozija na "Mejnu" izazvana spolja - raspaljeno javno mnenje.
21. 4. -Špansko-američki rat:Španija prekinula diplomatske odnose saSAD kao odgovor na ultimatum američke administracije da se španska vlast povuče saKube; Amerikanci započinju blokadu ostrva - retrospekivni početak rata.
25. 4. - Niši-Rozenov sporazum: Japan i Rusija se neće mešati u Koreju, mada je priznato da je zemlja u japanskoj sferi uticaja.
26. 4. - Eksplozija u barutaniCalifornia Powder Works uSanta Cruzu, 13 mrtvih.
4. 6. (23. 5. po j.k.) - Skupštinski izbori u Srbiji, na kojima je izabran samo jedan radikal, daju skupštinu poslušnu vladi.
7. 6. (26. 5. po j.k.) - "Arnautsko pitanje": srpska vlada uputila notuVisokoj Porti, navodi više od 400 zločina nad Srbima tokom prošle godine, traži mešovitu komisiju da utvrdi činjenice[3].
12. 6. - GeneralEmilio Aguinaldo proglasio nezavisnostFilipina od Španije - ustav proglašen sledećeg januara, ubrzo zatim i Prva filipinska republika (1899-1901).
jun - Albanci uz pomoć nizama napadaju donjovasojevićka sela uberanskoj nahiji, zapaljeno više od 400 kuća[4].
16. 6. - Izbori za nemački Rajhstag: socijaldemokrati dobili najviše glasova, ali dobijaju skoro duplo manje mandata od drugoplasirane Partije Centra.
17. 6. - Pruska skupština donelaLex Arons, kojim je zabranjeno socijaldemokratima da budu predavači na univerzitetu - upotrebljen protiv fizičaraLea Aronsa.
21. 6. - Amerikanci zauzeliGuam bez otpora - lokalni Španci nisu ni znali za rat.
4. 7. - BrodLa Bourgogne se sudario kod ostrva Sable kod Nova Scotije sa britanskim jedrenjakomCromartyshire, poginulo 549 ljudi a preživelo 173, uglavnom članova posade, što je izazvalo gnev.
4. 7. - Na pustomotoku Wake podignuta američka zastava, zvanično od sledećeg januara.
7. 7. - Srpski pokret u BiH predao nacrt autonomnog statuta vlastima, koje mu nisu naklonjene.
7. 7. - PredsednikSAD McCinley potpisao aneksijuRepublike Havaji - zastava istaknuta 12. avgusta (Teritorija do1959, zatim50. država).
10. 7. - Mala francuska jedinica na čelu saMarchandom stiže u Fašodu na jugu Sudana.
15. 7. (3. 7. po j.k.) - U Srbiji doneseni Zakoni o državnim ekonomima, o poljoprivrednim stanicama i o unapređenju voćarstva.
19. 7. - Kraj gerilskog ratovanjaMkwawe, poglavice narodaHehe u nemačkoj Tanganjici - opkoljen, radije se ubio nego da se preda (lobanja je do 1954. bila u Nemačkoj).
20. 7. (8. 7. po j.k.) - U Srbiji donesen Zakon o Upravi fondova (u kojoj je loše stanje).
21. 7. (9. 7. po j.k.) - Pooštren srpski Zakon o štampi (protiv opozicije).
26. 7. (14. 7. po j.k.) - Zakon o srednjim školama u Srbiji ukida nekoliko gimnazija.
28. 7. (16. 7. po j.k.) - U Srbiji doneseni zakoni olovu, o uništavanju štetnih biljaka i životinja i o potpomaganju domaće radinosti (Zakon o industrijskim povlasticama).
2. 8. (21. 7. po j.k.) - Predsednici opština u Srbiji se ubuduće postavljaju, umesto da se biraju.
7. 8. (26. 7. po j.k.) - U Srbiji Zakon o narodnim školama - osnovne škole prebačene na okružni ili opštinski budžet, pojačan nadzor, obavezno školovanje skraćeno sa 6 na 4 godine, obavezno i za žensku decu.
25. 8. - Turska rulja masakrirala stotine Grka i 18 Britanaca (uključujući konzula) uIraklionu naKritu - zbog toga će turske snage u novembru morati napustiti ostrvo.
29. 8. - Sereski mitropolit, Grk, i grčki konzul naredili da se u crkvi manastira sv. Jovana Preteče kodSeresa uništi lik cara Dušana, Jelene i Uroša[6].
avgust-septembar - Poplava Žute reke pustoši delove Šantunga, u tim područjima će se raširiti "Bokseri"[7].
29. 9. -Samori Ture uhvaćen od Francuza, čime je oborenoCarstvo Wassoulou - umire dve godine kasnije u izgnanstvu, Francuzi mogu zavladati Obalom Slonovače.
3. 11. - Mirno rešenje krize u Fašodi: francuska vlada naredila povlačenje - poslednji kolonijalni spor dve zemlje, mirno rešenje se smatra prethodnicomSrdačne antante 1904.
5. 11. - Negroska revolucija: pobuna protiv španske vlasti na filipinskom ostrvuNegros i kratkotrajna revolucija.
10. 11. - Wilmingtonska pobuna ili masakr: belačka Demokratska stranka oterala crne lidere izWilmingtona, North Carolina, smatra se prekretnicom u rasnoj segregaciji na Jugu SAD.
26 - 27. 11. - Portlandova oluja odnela preko 400 života u Novoj Engleskoj: potonuo je parobrod "Portland" sa 192 ljudi, a potonulo je još 150 plovila.
29. 11. (17. 11. po j.k.) - Nekim kategorijama stanovništva u Srbiji (sveštenici, učitelji...) zabranjeno članstvo u političkim strankama, kao i agitacija stranaka na selu.
Izgrađen kompleksBeogradske klanice, dogodine se povezuje sa glavnom železničkom stanicom prugom ispod Kalemegdana.
Profesor Stevan Marković osnovao prvu elektroinženjersku laboratoriju u Srbiji.
Zategnuti odnosi Srbije saRuskim carstvom usled povratka kralja Milana u zemlju, kao i sa Bugarskom i Crnom Gorom.
Priština, po zvaničnom nesigurnom popisu, ima 12.375 stanovnika: 9.901 muslimana, 2.170 pravoslavaca, i 305 jevreja; u prištinskom srezu 56.286 stanovnika, od kojih 42.756 muslimana, 11.897 pravoslavaca и 1.631 katolika[6].