10. 1. - Hercegovački ustanak počinje uveče napad na žandarmerijsku kasarnu uUlogu kod Kalinovika - početak srpsko-muslimanskog ustanka izazvanog uvođenjem austrougarske vojne obaveze uBiH. Ustanak su prihvatili mostarski, nevesinjski, fočanski, a samo delimično bilećki srez, vođe ustanka suStojan Kovačević,Pero Tunguz,Salko Forta iĐoka Radović[2].
11. 1. - Fokšanski kongres rumunskih Jevreja smatra da rešenje jevrejskog pitanja leži u poljoprivrednoj kolonizacijiEretz Israel-a (Palestine)[3].
12. 1. - U Londonu je proradila prva elektrana na ugalj - samo britanske elektrane će, do zatvaranja poslednje 2024, potrošiti 4,6 milijardi tona uglja.[4]
30. 1. (18. 1.j.k.) - Raskid izmeđuradikala inaprednjaka u Srbiji povodom Adrese vladaru; Generalna unija obustavila plaćanje ("Bontuov pad") - zabrinutost u Srbiji (Uniju nasleđujeComptoir National d'Escompte, s kojim srpska vlada u aprilu potpisuje ugovor).
3. 2. - Srpska skupština usvojila trgovinski ugovor i konzularnu konvenciju sa SAD.
9. 2. (28. 1. po j.k.) - Boka kotorska: austrougarska vojska ušla u selo Brijeg nakon okršaja sa Orahovčanima i selo Ledenice u kome su biliKrivošijani[5].
6. 3. - Preki vojni sud (urfija) u Prištini - progon Srba potpisnika peticija za Berlinski kongres. Za pet godina rada osudiće stotine nacionalnih vođa[6][7].
17. 3. - U Srbiji 53 opoziciona poslanika dala ostavku, jer vlada nije želela odgovoriti naPašićevu interpelaciju povodom Bontuovog pada (krnja skupština će se proglasiti nadležnom da raspiše dopunske izbore, umesto da se raspusti, kako ustav propisuje).
25. 4. - Francuski kapetan Henri Rivière samovoljno zauzeoHanoi u Vijetnamu, guvernerHoàng Diệu izvršio samoubistvo nakon što je poslao izvinjenjecaru uHuế - grad će biti vraćen ali dolazi do napetosti sa Kinom.
2. 5. - Kilmainhamski ugovor: neformalni sporazum britanskog premijeraGladstona i zatvorenog irskog nacionalističkog lideraC.S. Parnella - vlada će dati olakšicu irskim zakupcima zemlje u zamenu za suzbijanje nasilja uZemljišnom ratu.
6. 5. - Ubistva u Phoenix Parku:Lord Frederick Cavendish, glavni sekretar za Irsku, i Thomas Henry Burke, stalni podsekretar, izbodeni na smrt samo nekoliko sati po Cavendishovom dolasku u Dablin, od strane "Nepobedivih", militantnih irskih republikanaca.
7. 6. -Mahdistički rat: mahdisti u Sudanu uništili preterano samouverenu egipatsku vojsku od 4.000 ljudi.
11 -12. 6. - U Aleksandriji dolazi do nemira u kojima je ubijeno preko 50 Evropljana i 125 Egipćana.
12. 6. - Novi dopunski izbori u Srbiji; ignorisane pobede isključenih opozicionara (koji su davali ostavku), u skupštinu ušli "dvoglasci", čime vlada dobija kvorum.
14. 6. - U Srbiji Zakon o isključivom pravu uvozasoli (prihodi preneti Anglo-austrijskoj banci, radi otplate ratnog kredita).
jun - Osmanske vlasti zabranile useljavanje Jevreja u Palestinu[10], ali oni svejedno dolaze.
18 -19. 6. - U Pragu održan prvi svesokolskislet, učestvuju i sokoli iz Slovenije,Hrvatske i Pariza.
jun? - Otvorena pruga koloseka 600mm, dužine 14 km, za potrebe rudnika uMajdanpeku, kojeg je preuzelo englesko društvo Holovej - to je prva završena pruga u Srbiji, njome vozi "Kralj Srbije", prva lokomotiva sklopljena u Srbiji.[11]
4. 7. - U Srbiji donesen Zakon o taksi na radnje (slično "patentarini" iz1879.).
5. 7. - U Srbiji Zakon o ustanovljenju čuvara za javnu bezbednost - leteća konjanička žandarmerija koja zalazi po selima, radikali je prozvali "sejmeni".
5. 7. -Italijanski kolonijalizam: italijanska država preuzima crvenomorsku lukuAssab u današnjoj Eritreji od preduzetnikaRubattina - prvi prekomorski posed.
jul - Beogradsko društvo za gimnastiku i borenje priredilo javni čas mačevanja kod Delijske česme[1].
17. 7. - Bitka kod Big Dry Washa: američka vojska suzbila grupu apačkih ratnika u Arizoni.
23. 7. -Incident Imo: pobuna dela korejske vojske u Seulu protiv vlade i Japanaca kojoj se pridružilo i stanovništvo - kineske trupe smiruju sledećeg meseca.
24. 7. - U Srbiji pooštren Zakon o štampi, manje slobode.
7. 10. - U Mađarskoj općoj kreditnoj banci osniva se Rafinerija mineralnog ulja, dioničko društvo - rafinerija nafte na riječkom Ponsalu (kasnije Mlaci) izgrađena dogodine.
13. 10. (1. 10. po j.k.) - Počela s radom Beogradska zadruga za međusobno pomaganje i štednju (poznata poreprezentativnoj zgradi iz 1907)[13].
17. 10. -Mustafa Hilmi Hadžiomerović imenovan za prvogreisu-l-ulema u Bosni i Hercegovini (ustoličenje 15. 12., služi do1893) - Austro-Ugarska uspostavila zasebnu islamsku hijerarhiju u okupiranoj zemlji, protivno Novopazarskoj konvenciji iz1879, aliPorta prećutno priznaje.
23. 10. (11. 10. po j.k.) -Ilkin atentat: Ilka Marković, udovica streljanog oficiraJevrema Markovića, pucala u Sabornoj crkvi na kralja Milana, koji se upravo vratio sa putovanja na strani.
26. 10. -Visarion Ljubiša imenovan za mitropolita cetinjskog[14] (do1884), Ljubiša je takođe i prvi crnogorski ministar prosvete.