februar - Posle zapadnih konzula, i Rusija poručuje Srbiji da popusti u ratnoj spremi, zbog evropske situacije.
24. 2. - Predstavnički dom SAD glasa za opoziv predsednikaJohnsona - prvi takav slučaj u istoriji SAD, posledica političke borbe predsednika, južnog demokrate, i radikalnih republikanaca (stvar se prosleđuje Senatu).
20. 4. - (8.4. po j.k.) - Novi austrougarski poslanik u Srbiji,Benjamin Kalaj, primljen u audijenciju kod Kneza (na službi do1875).Andraši i Kalaj pokušavaju 1868-69 ubeditifon Bojsta i cara da Bosnu i Hercegovinu prepuste Srbiji, kako bi je odvojili od Rusije[2].
27. 4. - Hrvatski kraljevinski odbor otišao uPeštu, gdje će tri mjeseca raspravljati sa odgovarajućim ugarskim odborom.
10. 6. (29. 5. poj.k.) -Ubijen vladar Srbije,Knez Mihailo; poginula i njegova sestra od stricaAnka Konstantinović. Privremeni namesnici (Jovan Marinović, predsed. Državnog saveta,Rajko Lešjanin, ministar pravde i Đorđe Petrović, predsed. Kasacije) najavljuju skupštinu koja će doneti "zaključenje o novom vladaocu".
jun-jul - Četrnaest atentatora na kneza Mihaila i njihovih pomagača osuđeno na smrt (među kojima glavni Pavle Radovanović), knez Aleksandar Karađorđević u odsustvu osuđen na 20 godina; vojni sud osudio na smrt oficire Mrcajlovića i Nenadovića (streljani na Karaburmi 18. jula).
Skupština izjavljuje da se bivšiknez Aleksandar Karađorđević i "njegovo pleme" predaju "večnom prokletstvu" i da "ne može niti on, niti ko drugi od njegova plemena nikada za večna vremena na srpsku vladu doći" zbog njegove navodne umešanosti u Mihajlovo ubistvo[3] (→1903).
4. 7. - Pad Edoa: poraženi poslednji protivnici japanskog cara uEdou, sedištu Tokugavskih šoguna, ime grada u septembru promenjeno uTokio, postaje nova carska prestonica umestoKjota.
9. 7. -Rekonstrukcija: ratifikovanČetrnaesti amandman na Ustav SAD o pravu na državljanstvo i jednaku zaštitu pred zakonom. Odnosi se na bivše robove, a u budućnosti će biti osnova za odluke u vezi građanskih prava, abortusa i istopolnog braka.
jul - Na Andrašijev zahtev, namesnik Blaznavac uputio poruku biskupu Štrosmajeru da se Hrvati pomire sa Mađarima i prihvate nagodbenu politiku - pokvareni odnosi hrvatskih narodnjaka i Srbije[4].
28. 7. - SklopljenBurlingameov ugovor između SAD i Kine - Kina dobija status najpovlašćenije nacije, omogućena imigracija Kineza (suspendovana 1880. i zabranjena 1882.).
10. 8. - Carskim reskriptom Franje Josifa potvrđena Uredba o uređenju autonomnih srpskih crkveno-školskih poslova (izglasana 1865), ali sa umanjenim nadležnostima[6].
avgust - U Srbiji osnovan Odbor za škole i učitelje u Staroj Srbiji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini[7].
18. 8. - Pomračenje Sunca vidljivo iz Indije i Jugoistočne Azije:Jules Janssen registrovao spektralnu linijuhelijuma, mada je pomislio da se radi onatrijumu; sijamski kraljMongkut je tačno proračunao pomračenje i zarazio semalarijom posmatrajući ga.
22. - 25. 8. - Treća skupštinaUjedinjene omladine srpske održana uVelikom Bečkereku: izraženo žaljenje zbog Mihajlovog ubistva (neki omladinski prvaci uhapšeni pod optužbom da su njegovi pokretači), donesen "ustav" organizacije[8].
listopad - BiskupŠtrosmajer u posjeti Beogradu, lep doček od naroda, namesnici za ugarsko-hrvatsku Nagodbu - prekid odnosa između srpske vlade iNarodne stranke[10]; također je razgovarao sa ruskim poslanikom[11].
19. 10. - Dekret o uvođenjupezete u Španjolskoj, umjestoeskuda (u opticaj ulazi 1869).
29. 11. -Mađarizacija: Ugarski sabor usvojio Zakon o narodnostima: svi stanovnici čine "jedinstvenu i nedeljivu mađarsku naciju", manjinski jezici se mogu koristiti na lokalu (ni to neće biti poštovano).
8. 12. - Prougarski banski namjesnik HrvatskeLevin Rauch imenovan za bana, unionistaKoloman Bedeković prvi hrvatski ministar u Pešti; kralj Franjo Josip dostavio hrvatskom saboru krunidbenu zavjernicu u hrvatskom izvorniku[5].
9. 12. - U Londonu instaliran prvisemafor, sa gasnim svetlima - ubrzo je eksplodirao.