3. 1. - Kriza u SAD:Delaware glasao za ostanak u Uniji.
4. 1. (23. 12. 1860. po j.k.) - ČlanakSvetozara Miletića "Na Tucin-dan 1860." u kome komentariše ukidanjevojvodstva srpskog - ne treba ga žaliti, od odanosti caru nema koristi, treba sarađivati sa Mađarima.
5. 1. - Car i kraljFranjo Josip imenovao svih sedam velikih župana u Hrvatskoj-Slavoniji (Ivan Kukuljević Sakcinski župan zagrebački, biskupŠtrosmajer virovitički itd.); osnova o uređenju županija i ostalih lokalnih jedinica dobila kraljevsku potvrdu 16. siječnja (u opsegu iz 1848)[1].
15 -17. 1. - Sastanak hrvatske banske konferencije, nisu došli poslanici iz Dalmacije, raspravlja se o mađarskom zahtjevu za povratakMeđumurja - ali ministarsko vijeće ga je dodijelilo Ugarskoj. U ovo vrijeme je spor i okoRijeke[1].
29. 1. -Kansas je 34. primljena država u SAD i to bez ropstva.
januar - Izbija novi ustanakLuke Vukalovića u Hercegovini, u kome učestvuju i crnogorske čete[2]; bune se Rudine, Grahovljani, prodire se do Foče, Vasojevići do Bihora; s obe strane stradaju i civili[3]; Porta će poslatiOmer-pašu[4].
2. 2. - Franko-monegaški ugovor: knezMonakaKarlo III se odrekao u koristFrancuske formalnih prava na gradoveMenton iRoquebrune u zamenu za četiri miliona franaka i priznanje punog suvereniteta (vidimapu.
3. 2. -Bascomova afera: poručnik SAD zarobio rođake poglaviceCochise-a kako bi iznudio oslobođenje kidnapovanog belog dečaka - situacija eskalira u višegodišnji rat (→Apački ratovi).
14. 3. - U Hrvatskoj osnovana nova zemaljska vlada pod imenom "kraljevsko namjesničko vijeće" na čelu sa banom, čime je postala ravnopravna sa Ugarskom[1].
21. 3. - Potpredsednik KADAlexander H. Stephens drži tzv.Cornerstone Speach: "ugaoni kamen" Konfederacije je da crnac nije jednak belcu i da je ropstvo superiornoj rasi prirodno stanje.
april - BanditCarmine Crocco hara na jugu Italije u ime Burbona.
2 -20. 4. -Blagoveštenski sabor, poslednji politički skup Srba u Ugarskoj (bez Vojne granice); osim očuvanja crkveno-školske autonomije traži se i autonomno područje sa izabranim vojvodom i posebnom narodnom upravom, ali protiv toga će biti i Mađari i hrvatski kancelar Mažuranić[4][6]; "najintelektualniji sabor u istoriji Srba iz Ugarske"[7], prvi ozbiljniji sukob konzervativno-klerikalnih i liberalno-demokratskih težnji, konzervativna većina je za oslonac na Beč, liberali za Ugarsku, srednja struja za ujedinjenje saTrojednicom[8].
5. 4. (24. 3. po j.k.) - Zakon o činovnicima u Srbiji - malo povećane kazne za nedisciplinovane činovnike, omogućeno proizvoljno penzionisanje u nekim slučajevima.
6. 4. - Sastanak Ugarskog sabora u Pešti, prvi bez hrvatskih predstavnika; izdvajaju se strujeFerenca Deáka iKálmána Tisze, Franji Josipu se odbija titula kralja[1].
nema zastupnika iz Rijeke ("Talijanaši" sprječili izbor), Međumurja (dio Ugarske) i Dalmacije (iskonstruirana talijanska većina u Saboru sprečila slanje poslanika), zastupnici iz Vojne krajine i Srijema naknadno izabrani.
Biti će doneseni zaključci o uređenju lokalnih jedinica, o školama, zadrugama itd.
Po pitanju odnosa sa Ugarskom se prepoznajunarodna iunionistička stranka a začinje se iStranka prava[1]; Srbi su za savez Hrvatske i Ugarske jer bi u protivnom bili pocepani (takođe su za federalizam po nacionalnom a ne državno-istorijskom osnovu)[9]..
15. 4. - Predsednik Linkoln traži 75.000 pripadnika milicije na tri meseca radi očuvanja integriteta Unije - države praktično moraju odabrati stranu.
april - "Veća bitka" na Krstacu tokom hercegovačkog ustanka.
17. 4. -Virginia se otcepljuje od SAD, pridružuje se KAD 24. aprila (ratifikovano referendumom 23. maja).
20. 4. - Mada protivnik secesije, pukovnikRobert E. Lee napušta vojsku SAD kako bi preuzeo snage rodne Virdžinije.
24. 4. (12. 4. po j.k.) -Bezdnenski neredi seljaka u ruskoj Kazanskog guberniji se okončavaju krvoprolićem.
26. 4. -Ustav Tunisa je prvi pisani ustav u arapskom i islamskom svetu (ali suspendovan1864 zbog nereda).
proleće -Ilija Garašanin će boraviti nekoliko meseci u Carigradu povodom pitanja iseljenja Turaka iz Srbije, bez uspeha[10].
proleće - jesen - Pregovori o savezu Srbije i Grčke, sporazum o podeli Albanije, ali konvencija i ugovor nisu zaključeni[11].
1. 5. - Hrvatski sabor prihvatio predstavku kralju povodom povrede cjelokupnosti hrvatskih zemalja, pominju se Krajina, Senj, Dalmacija, Dubrovnik, Kotor i Kvarnerski otoci, pokrajina Metlika (u Kranjskoj) i dio Štajerske s one strane Sutle (nekada čest županije zagorske), "velik dio" Istre, kao i Bosna i Hercegovina "kad se ondje počne rušiti"[1].
1. 5. - Prvi sastanak Carevinskog vijeća u Beču, bez zastupnika iz Hrvatske, Ugarske, Erdelja i Venecije[1].
10/11. 5. - Oko dvije trećine švicarskog mjestaGlarus izgorjelo u požaru, potaknutom južnim vjetromfen.
13. 5. - AferaNorth Star: kineski pirati opljačkali britanski trgovački brod, ubijeno nekoliko ljudi.
svibanj, sredinom - Izbori u Vojnoj krajini, 15 zastupnika iz gradova i 40 iz općina - 28. svibnja se priključili Hrvatskom saboru (kralj Franjo Josip neće usvojiti molbu za priključenje Krajine Hrvatskoj)[1].
8. 7. - Franji Josipu predata adresa Ugarskog sabora: odbacuju se i Listopadska diploma i Veljački patent, smatra se da sa austrijskim zemljama postoji samo personalna unija, zahtjevaju se ustav i sjedinjenje "nuzzemlja" kao uslov za krunidbu - ovaj odgovara negativno 21. srpnja a mjesec dana kasnije raspušta sabor[1]
5. 8. - Hrvatski sabor glasao protiv nastavka vijećanja o odnošaju prema Austriji, tj. protiv odnošaja s istom (dva dana ranije odlučeno da se ne šalju zastupnici na Carevinsko vijeće)[1].
5. 8. - Vlada SAD prvi put uvodi porez na prihod kako bi finansirala rat.
10. 8. - Potkapetan i c. kr. podmaršalĐuro Jelačić u saborskom govoru neizravno osudio germanizaciju, zbog čega će biti umirovljen i zatočen; "Srbima za ljubav" (Srijem je priključen Slavoniji, većina poslanika su Srbi) dopušteno da se službeni narodni jezik nazove "jugoslavenskim" uz ravnopravnost ćirilice i latinice; ali u kraljevskoj potvrdi zakonskog članka 1862. naziv će biti "hrvatski"[1]; srpske poslanike nije zadovoljilo da naziv jezika bude "jugoslovenski", bili su sklonijiKukuljevićevom predlogu da naziv bude "hrvatsko-srpski" ili "hrvatski ili srpski". Izražavaju nadu da će im hrvatski političari priznati "opšte narodne interese"[13].
19. 8. (7. 8. po j.k.) - Knez Mihailo prestonom besedom otvara "Preobražensku skupštinu", biće doneseni zakoni ustavnog značaja koji će ojačati Kneževu vlast (faktičko poništavanje "Turskog ustava" iz 1838.).
odbačeni predlozi poslanika za odgovornost ministara i za zakon o štampi, prihvaćeni vladini zakoni (o narodnoj skupštini, o savetu, o narodnoj vojsci, o usvojenju prestolonaslednika, o reformi poreskog sistema)[14].
Uveden Porez na imućnost (imanja i radnje), ali propao zbog narodnog otpora.
26. 8. - Prvi uspon na alpsku planinuNordend (4.609 m).
29. 8. (17. 8. po j.k.) - Zakon o Državnom savetu (ranije samo "Savet") u Srbiji - savetnici svedeni na obične činovnike podređene Knezu.
29. 8. - Novi Zakon o Narodnoj skupštini u Srbiji (savetodavno telo pod kneževom kontrolom, okuplja se svake tri godine).
29. 8. - U Srbiji zavedena narodna vojska, obveznici svi muškarci od 20 do 50 godina starosti, podeljeni u dve klase (od ranije postoji i mala stajaća vojska tj. "garnizono voinstvo") - ovo će izazvati zategnutost sa Turskom, koje će dostići vrhunac juna1862.
29. 8. -Bitka kod Hatteras Inlet Batteries je unionistički amfibijski napad blizu rta Hatteras u Severnoj Karolini i prva veća pobeda Severa.
30. 9. -Mihailo Polit-Desančić izjavljuje u ime Srba da "po uzoru na Švicarsku" svi stanovnici trojedne kraljevine sačinjavaju "politički narod hrvatski"[1].
24. 10. - ZavršenPrvi transkontinentalni telegraf - povezane mreže na istoku i zapadu SAD;Pony Express objavljuje dva dana kasnije kraj poslovanja, posle nepunih 19 meseci rada.
8. 11. - Kralj Franjo Josip raspustio Hrvatski sabor zbog odbijanja odnosa sa austrijskim zemljama.
8. 11. -Afera Trent: američka mornarica presrela britanski poštanski brodRMS Trent i zarobila dvojicu konfederalnih diplomata.
11. 11. - Petogodišnji Zaichun postajećingovski vladar Kine pod imenom Qixiang paTongzhi ("Zajednička obnova poretka"), vlada do1875, stvarnu vlast uglavnom vrši njegova majka, udova caricaCixi. Naredni period obeleženPokretom samoojačavanja.
10. 12. - Kentaki fiktivno primljen u KAD - zastave Konfederativnih Država će imati 13 zvezdica mada ih je faktički bilo 11.
10. 12. - Vijetnamska gerila na čelu saNguyễn Trung Trựcom zapalila francuskulorču (vrsta broda)L'Esperance na kanalu Nhat Tao.
21. 12. (9. 12. po j.k.) - Nakon vanstranačkogFilipa Hristića, na čelo srpske vlade dolazi konzervativacIlija Garašanin, zadužen je i za inostrane poslove (do1867).
23. 12. (11. 12. po j.k.) - Ukaz knezaCuze objavljuje da je stvorena rumunska nacija - velike sile su dozvolile ujedinjenje administracijeMoldavije i Vlaške.