12. 2. - BanJelačić po nalogu Beča zabranjujeŠulekove novine "Slavenski jug" koje su kritikovale uvođenje žandarmerije; Šulekov novi list "Jugoslavenske novine" će takođe biti zabranjen[2].
februar - Njegoš protestuje jer su austrijske vlasti sprečile prodaju topovskih zrna i šalitre[1].
1. 3. - Naredba o novom sudbenom ustrojstvu u Hrvatskoj - kotarski i županijski sudovi, banski stol u Zagrebu i vrhovno sudište u Beču[2].
7. 4. - CarFranjo Josip potvrđuje zaključke hrvatskog sabora iz 1848. ali prema oktroiranom ustavu iz 1849; sabor raspušten a banska vlada potčinjena centralnoj bečkoj.
12. 4. -Vuk Karadžić izabran za dopisnog člana Berlinske akademije nauka.
12. 4. - PapaPio IX. se vratio u Rim (od studenog 1848. bio u izbjeglištvu u Napuljskoj kraljevini); francuski garnizom mu čuva svetovnu vlast do1870.
16. 4. - Poginulo preko 200 vojnika koji su marširali preko visećegAngerskog mosta u Francuskoj.
proleće - Vlada Srbije misli da bi knez Miloš mogao upasti sa oružanim odredom u Srbiju[3].
7. 5. - Zakonom o saveznom novcu uvedenšvicarski franak (ranije je uglavnom korišćen strani novac, uz kantonalni i banknote privatnih banaka).
maj - Parisko inostrano ministarstvo naložilo svom ambasadoru u Carigradu da istakne francuska prava na odbranu privilegija "Latina" (katolika) u Svetoj zemlji, žaleći se da ih "Grci" (pravoslavni monasi s ruskom zaštitom) istiskuju iz svetih mesta[4].
12. 6. - Naredbom ministra unutarnjih poslovavon Bacha Hrvatska dobija novu političku upravu, Hrvatska i Slavonija podjeljene na šest županija: riječku, zagrebačku, varaždinsku, križevačku, požešku i osječku; raspušteni županijski odbori[2].
jun - Ustanak u severozapadnoj Bugarskoj oko Vidina[5]; neki učesnici žele priključenje Srbiji[6].
Ove godine izbija i ustanak u nekim selima oko Niša, Leskovca, Vranja i Kule; u gušenju pobuna Omer-paša Latas zapalio 200 sela.
9. 7. -Báb pogubljen u Tabrizu jer je tvrdio da je prorok (→Bahaizam).
9. 7. - Umro predsednik SADZachary Taylor, nasleđuje ga potpredsednikMillard Fillmore (do 1853), whigovac i poslednji koji nije demokrata ili republikanac.
jesen - Njegoš u Beču: pregleda ga čuveni lekar Škoda; razrešio sa austrijskim vlastima pitanje uvoza oružja, car Nikolaj I ga nije želeo primiti; posreduje u sporu između patrijarhaRajačića i episkopaAtanackovića[7].
24. 12. - U Južnoj Africi počinje OsmiXhosa rat, poznat i kao Mlanjenijev; Hotentoti sutradan masakrirali naseljenike koji su ih pozvali na proslavu Božića.
decembar, krajem -Tajpinški ustanak počinje manjim okršajem u kome su pobunjenici odneli pobedu - pobuna će trajati do1864, prouzročiće 20-30 miliona mrtvih, uglavnom od kuge i gladi.