11. 1. - Po traženju banaHallera i nakon žalbe carigradske Porte na ilirsku agitaciju među bosanskim katolicima, kraljFerdinand zabranjujeilirsko ime -Gajeve "Ilirske novine" postaju "Narodne novine" a Ilirska strankaNarodna; uvedena stroga cenzura štampe koju vrši profesor Mátsik[1].
13. 1. - Osmanske snage ušle nakon opsade u ranije poluautonomni irački gradKarbala, stradalo nekoliko hiljada stanovnika.
januar? - Porta pristala preduzeti mere za poboljšanje položaja raje u današnjoj južnoj Srbiji (nakon ustanka iz 1841. mnogo hajdučije u Zaplanju i prokupačkom kraju)[3].
25. 2. - Pod pritiskom kapetanaPauleta, kraljKamehameha III stavioKraljevinu Havaji pod britansku vlast ("Privremena predaja Havajskih ili Sandwichkih ostrva") - poništeno 31. jula.
7. 3. -Velika kometa 1843. dostiže najveći sjaj, vidljiva je i danju, ali bolje sa južne hemisfere.
8. 3. - Danska vlada obnovila skupštinuAlthing naIslandu kao konsultativno telo (prvi sastanak 1845).
april -Eta Carinae je privremeno druga najsvetlija noćna zvezda.
22. 4. - Hrvatski sabor u Zagrebu odgođen za dva dana zbog dolaska mnogo seljačkog plemstva,mađaronskih saveznika; izabrani poslanici za Ugarski sabor s uputom da brane hrvatska prava i da se služe samo latinskim jezikom[1].
proljeće - Pošto je Mehmed Husrev-paša počeo sakupljati mladiće zanizam i tražiti predaju oružja, dolazi do muslimanske pobune u Bosanskoj krajini (vezir će biti smjenjen).
2. 5. -Ivan Kukuljević Sakcinski održao u Saboru prvi zastupnički govor na hrvatskom jeziku, za kojeg traži da se uvede kao "diplomatički" u Hrvatskoj i Slavoniji (saborski, uredovni i nastavni) umjesto latinskog - pozdravljeno ali se smatra preuranjenim[4].
14. 5. - Sazvan Ugarski sabor u Požunu (1843-44). Hrvatski zastupnici ne žele govoriti na mađarskom apatrijarh Rajačić će održati besedu u kojoj se žali na to što se pravoslavci ne uzimaju u državnu službu, kojima tako ostaje samo logor (tj. vojska) ili manastir[5].
20. 6. -Mađarizacija: zaključak na Ugarskom saboru da se ubuduće govori drže na mađarskom - hrvatski predstavnici, Ožegović i Klobučarić, napustili sabornicu. Sabor kasnije odlučuje da jedino mađarski može biti službeni i nastavni u Ugarskoj i Hrvatskoj, a od 1853. i u Hrvatskoj će mađarski biti uslov za činovnike i svećenike[4].
29. 7. - Pokušaj sastanka Njegoša sa TurcimaAli-paše Rizvanbegovića, nepoverenje dovodi do sukoba - Pokolj na Bašinoj Vodi[8], sumnjalo se da Ali-paša hoće ubiti Njegoša, Crnogorci ubili deo turskih poslanika[9] (i inače se ne poštuje ugovor od prošlog septembra)[10].
12. 10. - Kraljevo rješenje dozvoljava poslanicima da na Ugarskom saboru govore bilo latinski bilo mađarski[4].
15. 10. - Rajnska železnica (Rheinische Eisenbahn-Gesellschaft) otvorila sekciju do belgijske granice, čime je nastala veza Keln-Antverpen i prva međunarodna železnička linija.
16. 10. - Pod pseudonimom Johannes de silentio,Søren Kierkegaard objavljuje filozofsko delo "Strah i trepet".
oktobar - U Srbiju stigaoFrantišek Zach, koji će imati uticaja na politiku Srbije (Načertanije)[14].
27. 10. (15. 10. po j.k.) -Ustrojenije poštanskog zavedenija - u Srbiji uspostavljena državna pošta (→Pošta Srbije).
8. 11. - Španski Kortes proglašava 13-godišnjuIzabelu II punoletnom.
novembar - U austrijskom Kotoru potpisan mirovni ugovor između Crne Gore i Hercegovine - Grahovo će Turcima plaćati harač i rentu za korišćenje zemljišta[9].
1843-48 - U Beogradu izlazi časopis "Podunavka", urednikMiloš Popović.
Mnogi đaci iz Karlovačke i Novosadske gimnazije prelaze u luteranske gimnazije u Ugarskoj radi učenja mađarskog jezika, neophodnog za državnu službu; sarađuju sa Slovacima u odupiranjumađarizaciji[16].
U bugarskom graduElena otvorena prva škola sa razredima, nazvanaDaskalolivnica.