25. 2. (13. 2. po j.k.) - Skupština u Beogradu - na Kalemegdanu pročitanUstav Srbije, zvani "Turski", traje do 1869.
26. 2. (14. 2. po j.k.) - Ukaz o osnivanju Državnog saveta (Knjažesko-srpski sovjet), predsedatelj jeJevrem Obrenović. Istog dana postavljena vladaAvrama Petronijevića.
10. 6. (29. 5. po j.k.) - Ustanovljeno Ustrojenije Centralnog Pravlenija (Vlade) Kneževine Srbije, Ustrojenije Knjažeske kancelarije i Ustrojenije garnizonog vojinstva zemaljskog.[2] U ovo vreme je osnovana i pošta, nastale su i opštine kao samoupravna tela.[3]
25. 6. (13. 6. po j.k.) - Skupština u Beogradu obaveštena o promeni na prestolu, osuđeno ponašanje bivšeg kneza Miloša.
27. 6. (15. 6. po j.k.) - Bećir-beg Bušatlija napao Bjelopavliće i poginuo[4][5].
29. 6. (17. 6. po j.k.) - Prvi Zakon o ustrojstvu opština u Srbiji, koje će imati "primiritelan sud" za manje policijske i sudske poslove, kao i opštinski odbor (zakon potpisan 13/25. jula[6]).
8. 7. (26. 6. po j.k.) - Umro knez Milan Obrenović, nasleđuje ga mlađi bratMihailo Obrenović III (namesnici ostaju do Mihailovog povratka u Beograd marta1840).