18. novembra/studenog (18. 11.) je 322. dan godine pogregorijanskom kalendaru (323. uprijestupnoj godini).Do kraja godine ima još 43 dana.
- 1095. – papaUrban II. sazvao koncil u Clermontu kako bi razgovarao oPrvom križarskom pohodu na Svetu Zemlju.
- 1307. – prema legendi,Wilhelm Tell je strijelom skinuo jabuku sa sinove glave.
- 1477. –William Caxton tiskao prvu knjigu u engleskoj.
- 1493. –Kristofor Kolumbo prvi put ugledao Portoriko na čiju će obalu pristati idući dan i nazvati je San Juan Batista.
- 1626. – PapaUrban VIII osveštao bazilikuSvetog Petra uRimu.
- 1786. – Rođen njemački kompozitorCarl Maria Friedrich Ernst von Weber, tvorac njemačke romantične opere. Posebno je značajna njegova opera "Čarobni strijelac" kojom je prekinuo sa tradicijom italijanske opere i uveo romantizam u muzičko-scensku umjetnost.
- 1860. – Rođen poljski državnik, pijanista i kompozitor,Ignacy Jan Paderewski, profesor Konzervatorijuma uVaršavi. Od1919. do1921. bio je premijer i šef diplomatije a1940. predsjednikPoljske.
- 1865. – pričaMarka Twaina "The Celebrated Jumping Frog of Calaveras County" objavljena u New Yorku.
- 1905. – danski princ Karlo postaje kraljHaakon VII. od Norveške.
- 1909. – dva američka ratna broda su poslana uNikaragvu nakon što je diktatorJosé Santos Zelaya ubio 500.
- 1918. –Latvija proglasila nezavisnost.
- 1926. –George Bernard Shaw odbija novac od Nobelove nagrade: "Mogu oprostitiAlfredu Nobelu što je izumio dinamit, ali samo je neprijatelj u ljudskoj formi mogao izumiti Nobelovu nagradu.".
- 1928. – prikazan "Parobrod Willie", prvi posve sinkronizirani animirani film. Režirali su gaWalt Disney i Ub Iwerks, a glavni junaci su, po drugi put, biliMickey iMinnie Mouse.
- 1943. –Drugi svjetski rat: 440 aviona britanskog Kraljevskog zrakoplovstva je bombardiraloBerlin, uzrokovavši minimalnu štetu.
- 1959. – premijera filmaBen Hur Williama Wylera u New Yorku.
- 1971. – rock sastavLed Zeppelin objavljuje neimenovani album na kojem se nalazerock klasici poput pjesama "Rock & Roll" i "Stairway to Heaven".
- 1978. – masovnosamoubojstvo u Jonestownu (Gvajana) kojem je predvodnik bioJim Jones; 913 mrtvih, uključujući 276 djece.
- 1978. – UJonestownu uGuyana914Amerikanaca pripadnika sekte Hram naroda izvršilo je kolektivno samoubistvo. Oni su zajedno sa svojim vođomJim Jones popiliCyanide izmiješan sa voćnim sokom. Članovi sekte koji su odbili da ispiju otrov su ubijeni.
- 1982. –Duk Koo Kim neočekivano umire od ozlijeda koje je pretrpio u boksačkom meču, nakon 14 rundi saRayjom Mancinijem. Posljedica toga bio je niz reformi u boksu.
- 1987. – 31 osoba je poginula u velikom požaruKing's Crossa - najprometnije postaje podzemne željeznice u Londonu.
- 1988. – američki predsjednikRonald Reagan potpisao zakon o smrtnoj kazni rasparčivačima droge.
- 1991. – okupiran je hrvatski gradVukovar.
- 1991. – Nakon86 dana opsade pripadniciJNA i srpske paravojne snage ušli u razrušeniVukovar. U borbama sa hrvatskim snagama poginulo je između3.000 i5.000 ljudi, uglavnom civila. U sukobima je razrušeno90 posto grada. Nakon potpisivanjaErdutskog sporazuma15. novembra1995. godine,istočna Slavonija saVukovarom bila je pod upravom Prelazne administracijeUN-a (UNTAES) do15. januara1998. kada jeVukovar vraćen pod upravuHrvatske.
- 1991. – Umro čehoslovački državnik slovačkog porijeklaGustáv Husák, predsjednik Čehoslovačke od1975. Na čelo Komunističke partije došao je poslije vojne intervencijeVaršavskog pakta1968, zamijenivšiAlexander Dubčeka. Pod pritiskom javnosti1989. je podnio ostavku.
- 1991. –Mate Boban proglasio uzapadnoj Hercegovini "Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna", koja je kasnije,28. augusta1993. preimenovana u "Hrvatsku republiku Herceg-Bosna". Dana9. marta1996. Zastupnički dom Hrvatske republike Herceg-Bosne donosi odluku o postupnom prenosa funkcije civilne vlasti Hrvatske republike Herceg-Bosne na tijela vlastiFederacije BiH.
- 1993. – LideriJužne Afrike, crnci i bijelci, odobrili ustav kojim je označen kraj politike aparthejda u toj zemlji.
- 1996. – požar u tuneluLa Manche.
- 1998. –Alice McDermott dobila nagradu National Book Award za svoj roman "Charming Billy".
- 1999. – Na samituOSCE-a uIstanbulu usvojena Povelja o evropskoj bezbjednosti kojom se sukobi unutar država smatraju legitimnim predmetom brige međunarodne zajednice.
- 2002. – inspektori za nuklearno oružje UN-a, predvođeniHansom Blixom stižu uIrak.
- 2002. – Umro američki glumacJames Coburn, koji je najzapaženije uloge ostvario u filmovima "Naš čovjek Flint" i "Sedam veličanstvenih".
- 2003. – Haški tribunal objelodanio optužnicu protiv bivšeg lidera samoproklamovane republike srpske KrajineMilana Babića za zločine protiv čovječnosti nad hrvatskim civilima1991-1992. godineBabić je priznao krivicu i29. juna2004. osuđen na13 godina zatvora. Ubio se u svojoj zatvorskoj ćeliji Haškog tribunala6. februara2006.
- 2004. –Rusija službeno ratificiralaProtokol iz Kyota.
- 2004. –Rusija je formalno ratifikovalaKyoto protokol o globalnom zagrijavanju, čime je omogućeno da taj međunarodni sporazum o zaštiti prirodne sredine stupi na snagu u februaru2005. godine.
- 2004. – Češki predsjednikVáclav Klaus potpisao zakon kojim se nakon140 godina ukida vojni rok, a od januara2005. uvodi potpuno profesionalna vojska.
- 2005. – Dvojica bombaša samoubica aktivirala bombe unutar šitskih džamija u istočnom iračkom graduKhanaqin i usmrtila74 osobe.
.
- 9. -Vespazijan, rimski car (u.79.).
- 1647. –Pierre Bayle, francuski filozof (u.1706.).
- 1786. –Carl Maria von Weber, njemački skladatelj (u.1826.).
- 1787. –Louis Daguerre, francuski izumitelj i fotograf (u.1851.).
- 1832. –Adolf Erik Nordenskiöld, švedski istraživač (u.1901.).
- 1836. –Sir William S. Gilbert, engleski dramatičar (u.1911.).
- 1836. –Cesare Lombroso, talijanski psihijatar i osnivač kriminologije (u.1909.).
- 1839. –August Kundt, njemački fizičar (u.1894.).
- 1860. –Ignacy Jan Paderewski, poljski profesor glasovira, pijanist, skladatelj, državnik i diplomat (u.1941.).
- 1870. –Dorothy Dix, pseudonim američke novinarke Elizabeth Meriwether Gilmer (u.1951.).
- 1874. –Clarence Day, američki književnik (u.1935.).
- 1877. –Artur Sesil Pigu, engleski ekonomista.
- 1882. –Jacques Maritain, francuski filozof (u.1973.).
- 1887. –Felice Bauer, zaručnica češkog piscaFranz Kafka (u.1960.).
- 1888. –Mila Vod (Mila Wood), hrvatska kiparica (u.1968.).
- 1897. –Patrick Blackett, engleski liječnik (u.1974.).
- 1898. –Antun Branko Šimić, hrvatski pjesnik i esejist (u.1925.).
- 1901. –George Horace Gallup, američki sociolog-statističar.
- 1906. –Klaus Mann, njemački pisac (u.1949.).
- 1906. –George Wald, američki kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu (u.1997.).
- 1907. –Compay Segundo, kubanski glazbenik (Buena Vista Social Club) (u.2003.).
- 1908. –Žarka Ivasić, hrvatska katolička redovnica Družbe sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskoga u Zagrebu (u.1946.).
- 1909. –Johnny Mercer, američki pjesnik (u.1976.).
- 1922. –Marjorie Gestring, nekadašnja američka plivačica (u.1992.).
- 1923. –Alan Shepard, astronaut (u.1998).
- 1938. –Karl Schranz, umirovljeni austrijski alpski skijaš.
- 1939. –Margaret Atwood, kanadska književnica.
- 1940. –Qaboos ibn Sa’id, omanski sultan.
- 1942. –Linda Evans, američka glumica ("Dinastija").
- 1944. –Susan Sullivan, američka glumica ("Dharma i Greg").
- 1946. –Alan Dean Foster, američki književnik.
- 1948. –Jack Tatum, igrač američkog nogometa.
- 1952. –Delroy Lindo, britansko-američki glumac.
- 1953. –Alan Moore, engleski romanopisac i tvorac stripova.
- 1954. –Milan Martić, srpski političar i predsjednik Republike Srpske Krajine od1994. do1995. godine.
- 1956. –Martina Navratilova, umirovljena češko-američka teniserka.
- 1957. –Seán Mac Falls, irski pjesnik.
- 1958. –Mile Davidović, najuspešniji srpski slikar naive.
- 1960. –Kim Wilde, engleska pjevačica.
- 1962. –Kirk Hammett, američki gitarist (Metallica).
- 1963. –Peter Schmeichel, danski nogometaš.
- 1966. –Jorge Camacho, španjolski pjesnik.
- 1966. –Zoran Savić, jugoslovenski i srpski košarkaš.
- 1968. –Owen Wilson, američki glumac.
- 1969. –Sam Cassell, američki košarkaš.
- 1969. –Davor Janjić, hrvatski glumac.
- 1970. –Peta Wilson, australska glumica.
- 1973. –Darko Kovačević, srpski nogometaš.
- 1974. –Petter Solberg, norveški reli vozač.
- 1978. –Damien Johnson, irski nogometaš.
- 1983. –Jon Johansen, norveški programer softwarea
.
- 1664. –Nikola Zrinski,hrvatskiban.
- 1724. –Bartolomeu de Gusmão, portugalski prirodoslovac (r.1685.).
- 1886. –Chester A. Arthur, 2.t predsjednik SAD-a (r.1829.).
- 1889. –William Allingham, irski književnik.
- 1922. –Marcel Proust, francuski književnik (r.1871.).
- 1941. –Walther Nernst, njemački kemičar, Nobelovac (r.1864.).
- 1941. –Josip Kraš, član CK KPH i CK KPJ, jedan od organizatora ustanka u Karlovcu i okolini i narodni heroj Jugoslavije (r.1900.).
- 1952. –Paul Eluard, francuski pjesnik (rođen1895.).
- 1962. –Niels Bohr, danski fizičar, Nobelovac (r.1885.).
- 1967. –Luis Somoza Debayle, nikaragvanski predsjednik (r.1922.).
- 1978. –Jim Jones, vođa kulta (samoubojstvo) (r.1931.).
- 1986. –Gia Carangi, američka manekenka (SIDA) (r.1960.).
- 1991. –Gustáv Husák, čehoslovački predsjednik (r.1913.).
- 1993. –Ante Lambaša, utemeljivač jugoslovenskog plivanja i vaterpola (r.1918.).
- 1999. –Paul Bowles, američki romanopisac (r.1910.).
- 2001. –Ela Peroci, slovenska književnica (r.1922.).
- 2003. –Michael Kamen, američki skladatelj (r.1948.)
.
.
Vidi takođe:Godišnji kalendar -Dnevni kalendar
