16. 1. - UBatavijskoj Republici (Nizozemskoj) održani izbori za Nacionalnu skupštinu, prviopći izbori u modernom smislu riječi i jedini takve vrste u 18. vijeku.
početkom godine - Sultan dao pogubiti rumelijskog beglerbega zbog neuspešnog pohoda protivvidinskog odmetnikaPazvanoglua.
5. 2. - Grupa patriotskih aristokrata, Društvo patriotskih prijatelja umetnosti, osnovala galeriju slika, današnjuNacionalnu galeriju u Pragu.
9. 2. - Kineskicar Qianlong u dobi od 84 godine, nakon 60 godina na prijestolju, formalno abdicira u korist svog sina koji preuzima prijestolje kaocar Jiaqing - ali Qianlong zadržava faktičku vlast do smrti 1799. kao počasni car (Taishang Huang).
april - PovlasticeSelima III Srbima uBeogradskom pašaluku: resavski knez Petar postao vrhovni knez, prvi u novijoj istoriji, izabrani oborknezovi 12 nahija[1] na koje se prenosi prikupljanje poreza[2].
15. 5. (26 Floréal) -Rat Prve koalicije: Francuske trupe pod Napoleonom Bonaparteom ulaze uMilano. Istog dana zaključenPariski ugovor: pijemontski kralj priznao francuski posed Savoje i Nice, slobodan prolaz francuskoj vojsci.
maj - Prema pismu crnogorskog vladikePetra Beču, Bonaparta je poslao eskadru u albanske vode i nekoliko stručnih lica skadarskomMahmud-paši Bušatliji, koji ga pomažu kao odmetnika od sultana, i u sukobima s Crnogorcima na leto[3].
30. 5. (11 Prairial) -Bitka kod Borghetta: Francuzi prelazeMincio, Austrijanci se povlače u Trento, ostavljaju jak garnizon u Mantovi.
1. 6. (13 Prairial) -Rat Prve koalicije: Nakon nekoliko mjeseci neslužbenog prekida vatre,francuske trupe prelazeRajnu kako bi nanijele odlučujući udaracaustrijskim trupama u Njemačkoj, čime počinje ovogodišnjaRajnska kampanja. Francuski komandanti suJourdan (Armija Sambre i Meuse) iMoreau (Rhin-et-Moselle). Nadaju se prodreti do Beča, Napoleonov italijanski pohod ima sporednu ulogu u ovom planu.
1. 6. - Francuske trupe puštene u mletačkuVeronu, nakon Napoleonovih pretnji.
23. 6. (5 Messidor) - Bolonjsko primirje između Francuske i Papinske države: Francuzi dobijaju novac, robu, umetnička dela, kao iBolonju,Feraru iAnkonu.
24. 6. (6 Messidor) -Bitka kod Kehla: Francuzi osigurali mostobran preko Rajne, preko puta Strazbura.
1. 7. (20. 6. po j.k.) - Skupština crnogorskih glavara na Cetinju, odlučeno da se pruži otpor Mahmud-paši ako napadne Crnu Goru i Brda[4]. Takođe je doneta Stega, osnova zakonika i ujedinjenja crnogorskih plemena, potvrđena na Preobraženje 6/17. avgusta[5].
29. 7. (11 Thermidor) - Wurmserove austrijske snage u trokrakom napadu sa Alpa u pravcu Mantove - Napoleon mora 1. 8. prekinuti opsadu kako bi se suočio s ovim.
30. 7. - Na skupštini pri crkvi Svetog Đorđa u Kninskom polju, arhimandritGerasim Zelić izabran za generalnog vikara; u ovo vreme arhimandrit Simeon Ivković iz Herceg Novog izabran za dalmatinskog episkopa pod mletačkom vlašću[6].
5. 8. (18 Thermidor) -Bitka kod Castiglionea: Napoleon je porazio i Wurmsera, koji se mora povući - Napoleon može ponovo opsesti Mantovu.
avgust, početkom -Pazvanoglu poslao odred vojske protiv Hafis-age u Nišu (bez uspeha), obećava beogradskim janičarima da će ići i na Beograd, što je pretnja iHadži Mustafa-paši i Srbima[7].
9. 8. - USunderlandu otvoren Wearmouth Bridge, gvozdeni most raspona 72 m.
8. 9. (22 Fructidor) -Bitka kod Bassana: Francuzi porazili drugi austrijski pokušaj deblokade Mantove. Wurmser se sklanja sa svojim trupama u prenapučenu tvrđavu, što izaziva veliki broj mrtvih od bolesti.
11. 9. - U Sankt Peterburgu propadaju pregovori o zarukama švedskog kraljaGustava IV Adolfa iAleksandre Pavlovne, jer Gustav ne odobrava da ona zadrži pravoslavnu veru.
17. 9. -Američki predsjednikGeorge Washington, nekoliko mjeseci prije isteka drugog mandata, objavljuje svojuOproštajnu poslanicu upozoravajući svoje nasljednike da se "klone strančarenja i uzdržavaju od uplitanja u vanjskopolitičke krize".
3. 10. (22. 9. po j.k.) -Bitka na Krusima, važna crnogorska pobeda nad Turcima. Mahmud-paša Bušatlija poražen i ubijen. Pre ovoga Turci pobeđeni i na Lopatama kod Lijeve Rijeke. Ubrzan proces ujedinjavanja Crne Gore i Brda, vladikaPetar I može postaviti temelje crnogorskoj državnosti[8].Petar IIopevao događaje u "Ogledalu srpskom".
6. 10. - Španija objavljuje rat Velikoj Britaniji. Britanci se povlače sKorzike kako bi se koncentrisali kod Trafalgara.
17. 11. - Umrlaruska caricaKatarina Velika, nasljeđuje je sinPavle I (do ubistva 1801). Mnogi politički zatvorenici su oslobođeni, obustavljen rat protiv Persije, vojne reforme po uzoru na Prusku.
Pakrac proglašen trgovištem s pravom održavanja četiriju godišnjih sajmova.
Univerzitetska štamparija Peštanskog univerziteta dobila privilegiju za štampanje knjiga ćirilskim slovima - srpske knjige se narednih tridesetak godina štampaju samo tu[9].