Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

1791.

Izvor: Wikipedija
Ovo je članak o godini 1791.
Milenijum:2. milenijum
Vjekovi:17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija:1760-e 1770-e 1780-e  –1790-e –  1800-e  1810-e  1820-e
Godine:1788178917901791179217931794
Wolfgang Amadeus Mozart.
1791.. po kalendarima
Gregorijanski1791.. (MDCCXCI)
Ab urbe condita2544.
Islamski1205–1206.
Iranski1169–1170.
Hebrejski5551–5552.
Bizantski7299–7300.
Koptski1507–1508.
Hindu kalendari
Vikram Samvat1846–1847.
Shaka Samvat1713–1714.
Kali Yuga4892–4893.
Kineski
Kontinualno4427–4428.
60 godinaYin Metal Svinja
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar11791.
p  r  u
Podrobnije:Kalendarska era

Godina1791 (MDCCXCI) bila jeredovna godina koja počinje u subotu pogregorijanskom kalendaru odn.redovna godina koja počinje u srijedu pojulijanskom kalendaru.

Događaji

[uredi |uredi kod]

Januar/Siječanj

[uredi |uredi kod]

Februar/Veljača

[uredi |uredi kod]
  • 4. 2. -Francuska revolucija: deo sveštenstva položio zakletvuGrađanskom ustavu.
  • 13. 2. - Sukob kod Vannesa, razbijeni seljaci koji su podržavali refraktorno sveštenstvo (koje ne prihvata Građanski ustav sveštenstva).
  • 16. 2. - Francuske policijske snageMaréchaussée Royale preimenovane ugendarmerie nationale s više vojnom ulogom; glavnu policijsku ulogu imaNacionalna garda.
  • 20. 2. - Osnovana Ilirska dvorska kancelarija (Cancellaria Illyrica aulica) za habsburške Srbe, ukinuta već sledeće godine. Na čelu je grofFranjo Balassa, raniji hrvatski ban. Banat priključen Ugarskoj.
  • 28. 2. -Dan bodeža,de Lafayette uhapsio 400 naoružanih aristokrata uTiljerijama.

Mart/Ožujak

[uredi |uredi kod]
  • 2. 3. -Francuska uvodioptički telegraf.
  • 2. i17. 3. - D'Allardov dekret - u Francuskoj ukinuti cehovi tj. korporacije, proklamovana sloboda rada, trgovine i industrije.
  • 4. 3. -Vermont, koji je od1777. bionezavisna država, priključuje seSAD kao njegova 14. država.
  • 10. 3. - PapaPio VI. osudioDeklaraciju prava i Građanski ustav sveštenstva, doći će do prekida diplomatskih odnosa Francuske i Svete stolice.
  • 12. 3. - Predsednici austrijskih dvorskih veća i komora zaključili da se emigranti iz Turske (Srbije i Bosne) naseljavaju u Vojnu granicu a samo višak u županije, ali odziv nije očekivan[1].
  • 13. 3. -Leopold II. sankcionirao zaključke Ugarskog sabora, među kojima i da će šest hrvatskih i slavonskih županija primati naredbe od Ugarskog namjesničkog vijeća[2]. Zakon X naglašava status Ugarske kao nezavisne kraljevine kojom vlada kralj krunisan prema ugarskim zakonima.
  • mart - Francusk skupština prihvaća preporuku o uvođenjumetričkog sistema mjera.
  • mart -Supplex Libellus Valachorum: prva peticija transilvanskih Rumuna austrijskom caru za jednaka prava.
  • 25. 3. (14. 3. po j.k.) - U Beču izašao prvi broj "Serbskih novina" ("Serbskija povsednevnija novini", danas je 27. mart Dan novinara Srbije).

April/Travanj

[uredi |uredi kod]
Panteon u Parizu

Maj/Svibanj

[uredi |uredi kod]

Jun/Juni/Lipanj

[uredi |uredi kod]
  • 2. 6. (22. 5. po j.k.) - Glavari Crne Gore, na čelu s vladikom i guvernadurom, obraćaju se Beču s molbom da uputi u Crnu Goru jedno lice, koje bi je dovelo u red "po prilici ostali prosvešteni naroda, regulati respublika i vladenija" - zemlja je ugrožena od skadarskog paše Bušatlije.[4].
  • 7. 6. - Zasjeda Hrvatski sabor, donesena odluka o uvođenju mađarskog jezika u hrvatske osnovne i srednje škole kao neobvezatnog predmeta (→mađarizacija).
Bjekstvo u Varennes
  • 14. 6. -Le Chapelierov zakon zabranjuje sindikate i štrajkove u Francuskoj.
  • 15. 6. - U Francuskoj se na lokalu otvaraju registri za upis Nacionalnih dobrovoljaca (Volontaires nationaux) za odbranu zemlje.
  • 20 -25. 6. - NeuspješnoBjekstvo u Varennes kraljevske obitelji. Grof od Provanse, budućiLuj XVIII, uspio je pobjeći u Austrijsku Nizozemsku, gdje se proglasio regentom.
  • 21. 6. - U Velikoj Britaniji osnovana kartografska agencijaOrdnance Survey

Jul/Juli/Srpanj

[uredi |uredi kod]

Avgust/August/Kolovoz

[uredi |uredi kod]
Brandenburška kapija

Septembar/Rujan

[uredi |uredi kod]
  • 2. 9. - Sastanak srpskih prvaka u Beogradu, grofu Valisu podneti zahtevi u vezi preseljenja u Austriju - u većim grupama, tamo gde već žive Srbi (Srem, Banat, Bačka) - odbijeno; na kraju se u Austriju iselilo 45-50.000 Srba, manje od očekivanog[5].
  • 3. 9. -Francuska Francuska skupština usvajaUstav; kralj ga nerado prihvata deset dana kasnije nakon čega je vraćen na presto kaoKralj Francuza; ustavnaKraljevina Francuska traje jedva godinu dana.
  • 6. 9. - Premijera Mozartove opereLa clemenza di Tito u Pragu, povodom Lepoldove krunidbe za kralja Češke - kompozitor se razboleo u ovo vreme.
  • 14. 9. -Avignon iComtat Venaissin priključeni Francuskoj nakon duge papine vlasti.
  • septembar - Poslednja vest odDaniela Houghtona, jednog od prvih evropskih istraživača unutrašnjosti Zapadne Afrike.
  • 28. 9. -Francuska revolucija: Donesen zakon ojevrejskoj emancipaciji, prvi takve vrste u modernoj Evropi.
  • 30. 9. - PraizvedbaMozartove "Čarobne frule", diriguje on sam, mada je već oboleo.
  • 30. 9. - Raspuštena francuska Ustavotvorna skupština.
  • septembar, krajem - Abu Bećir-paša, ranijisilistrijski paša i novibeogradski vezir, stigao u Niš: pogubio je janičarskog vođu Deli-Ahmeda, primio je srpske knezove; pročitao je sultanov ferman o zabrani povratka janičara u pašaluk, što izaziva pobunu pod Kara-Ismailom koja je krvavo ugušena[6].

Oktobar/Listopad

[uredi |uredi kod]
  • 1. 10. - U Francuskoj uspostavljenaZakonodavna skupština - sledećih pola godine vodi se debata o objavi rata zemljama protivnicama revolucije.
  • 16/17. 10. -Glacièrski masakr u Avignonu - sukob između patriota i pristalica pape.
  • 20 - 30. 10. - Bećir paša preuzima od Austrijanaca gradove na Dunavu: Smederevo (20.), Beograd (23.), Šabac (30.) - Srbija ponovo pod turskom vlašću, Austrijanci se neće vraćati do 1914.
  • 28. 10. -Olympe de Gouges objavila Deklaraciju prava žene i građanke.

Novembar/Studeni

[uredi |uredi kod]

Decembar/Prosinac

[uredi |uredi kod]
  • 2. 12. - Pošto ih je prodao Pruskoj, knezAnsbacha iBayreuthaKarl Alexander abdicira u tim kneževinama (preuzete sledećeg meseca).
  • 3. 12. - Prekid diplomatskih odnosa Francuske i Austrije (sporan je položaj nemačkih vladara koji imaju feude na francuskoj teritoriji).
  • 4. 12. - ULondonu izašao prvi brojObservera, prvih nedjeljnih novina na svijetu.
  • 5. 12. - Umro jeWolfgang Amadeus Mozart, nije dovršio "Rekvijem".
  • 14. 12. - U Francuskoj osnovaneSjeverna,Središnja iRajnska armija; od trirskog izbornog kneza se zahteva da protera francuske emigrante, koji tamo formiraju armiju.
  • 15. 12. - Dovršena ratifikacija prvih deset amandmana naamerički Ustav poznatih kaoBill of Rights.
  • 26. 12. - Stupa na snagu Ustavni akt kojim je britanska Provincija Kvebek podeljena na Gornju i Donju Kanadu (na zapadu odn. istoku), u Gornjoj Kanadi uvedeni engleski zakon i institucije (za lojaliste izbegle iz SAD), u Donjoj ostaju francuski zakoni (dve Kanade ujedinjene 1841).

Kroz godinu

[uredi |uredi kod]
  • Od ove godine u zagrebačkom kaptolskom sjemeništu se održavaju hrvatske diletantske kazališne predstave za pozvanu publiku[7], kajkavski prijevodi i adaptacije komedija i igrokaza.
  • U Hrvatskoj, Slavoniji i Sremu ima oko 342.000 Srba a u Bačkoj, Baranji i užoj Ugarskoj oko 105.000, tj. približno 650-680.000 na području Karlovačke mitropolije[8].
  • Potiski komorski distrikt postaje Potiski krunski distrikt[9] (→Potiski distrikt).
  • Zbog neprijateljskog ili sumnjivog držanja kaluđera uprošlom ratu, Turci su zapalili ili opljačkali desetak srpskih manastira - Bukovica, Voljavča, Drača, Rača, Kalenić, Ravanica, Ćelija, Studenica itd., kao i mnoge crkve[10]. "Skadarski paša sa Arnautima pljačkašima popalio je jedanaest crkava i manastira samo u jednom delu Zapadne Srbije"[11].
  • Miljacka srušila sve kamene i drvene mostove uSarajevu, osimŠeherije[12].
  • Rajićev spev "Boj zmaja sa orlovi".
  • Grof JurajFeštetić stariji kupioMeđimurje (zamkovi Čakovec,Feštetić) od obitelji Althann.
  • John Barber patentiraogasnu turbinu, ali tehnologija je nedovoljna da bi bila napravljena.
  • 1791-95 - Kuje se dubrovački srebrni novaclibertina.
  • Kinesko-nepalski rat: Nepalci upali na Tibet, kineski carQianlong šalje pomoć.

Rođenja

[uredi |uredi kod]

Smrti

[uredi |uredi kod]

Reference

[uredi |uredi kod]
  1. Istorija s. n. IV-1, 396-8
  2. Historija n. J. II, 1103-4
  3. Istorija s. n. IV-1, 279
  4. Ćorović, Vladimir.Razmah Crnogoraca. rastko.rs
  5. Istorija s. n. IV-1, 398-400
  6. Istorija s. n. IV-1, 402
  7. Historija n. J. II, 1106
  8. Istorija s. n. IV-1, 215-6
  9. Historija n. J. II, 1158
  10. Istorija s. n. IV-1, 400
  11. Tomić, Jovan N. (1913).O ARNAUTIMA u staroj Srbiji i Sandžaku. rastko.rs
  12. Historija n. J. II, 1336
Literatura
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), drugi tom (IV-2)
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
1791. naWikimedijinoj ostavi
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=1791.&oldid=42374848
Kategorija:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp