Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

1771.

Izvor: Wikipedija
Ovo je članak o godini 1771.
Milenijum:2. milenijum
Vjekovi:17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija:1740-e 1750-e 1760-e  –1770-e –  1780-e  1790-e  1800-e
Godine:1768176917701771177217731774
Otmica poljskog kralja Stanislawa Augusta Poniatowskog.
1771.. po kalendarima
Gregorijanski1771.. (MDCCLXXI)
Ab urbe condita2524.
Islamski1184–1185.
Iranski1149–1150.
Hebrejski5531–5532.
Bizantski7279–7280.
Koptski1487–1488.
Hindu kalendari
Vikram Samvat1826–1827.
Shaka Samvat1693–1694.
Kali Yuga4872–4873.
Kineski
Kontinualno4407–4408.
60 godinaYin Metal Zec
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar11771.
p  r  u
Podrobnije:Kalendarska era

Godina1771 (MDCCLXXI) bila jeredovna godina koja počinje u utorak pogregorijanskom kalendaru odn.redovna godina koja počinje u subotu pojulijanskom kalendaru.

Događaji

[uredi |uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi |uredi kod]
  • 5. 1. - avgust -Kalmički kanUbaši voditorgutskeKalmike sa leve, istočne, obale Volge, nekih pet šestina naroda, nazad uDžungariju, gde ih primaćingovska uprava. Bar polovina je stradala na putu od napada, gladi i žeđi. (→ru)
  • 9. 1. - Japanska caricaGo-Sakuramachi je abdicirala u korist nećaka Hidehita - carGo-Momozono (do 1779).
  • 10. 2. -Maratske snage na čelu sa Mahadaji Shindeom su zauzeleDelhi od muslimanskog kraljevstva Rohilkhand. Mogulski carShah Alam II će se vratiti tamo dogodine.
  • 12. 2. - Nakon smrti kraljaAdolfa Frederika, na švedsko prijestolje dolaziGustav III (do 1792), koji se u to vrijeme nalazi na diplomatskoj turneji uParizu (4. feb. - 25. 3., gdje je "osvojio" i dvor i grad).
  • 15. 2. -Rusko-turski rat:Rumjancevljeva 1. armija ratuje na Dunavu, zauzeta je tvrđavaGiurgiu (ali gube je u junu).
  • 29. 3. (kal.?) - Bivši patrijarhVasilije Jovanović-Brkić izradio je u Livornu zaOrlova opis turskih oblasti i kršćanskih naroda.[1][2] Kaže da se od muslimanskih Albanaca pribojavaju čak i sami Turci,[3] o čemu je javljao i skopski nadbiskupMatija Masarek 1765.[3]
    • Npr. prošle godine: vrbovanje albanskih gorštaka se sveti Porti, jer ovi pustoše sela i gradove u Grčkoj i Makedoniji. Prespanski Memet-bej sa odredom od 500 Albanaca pljačka i pali u vodenskom kraju, nakon što se oglušio o poziv Porte da ode na ruski front. Albanac Kjor Ibrahim je sa svojom bandom napao ostrovsku kazu.[4]

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi |uredi kod]
  • proleće - Bosanski valija je od sada stalno na ruskom ratištu, plaćenička vojska se ne odaziva na sultanove pozive.[5]
  • april - U Moskvi počinje velika epidemija kuge, vlasti uvode karantin - samo u ovom gradu će umreti 52.000 ljudi.
  • 24. 4. - OstrvaSakišima, tada deoKraljevine Ryukyu pogođena su zemljotresom i cunamijem - stradalo je preko 13.000 ljudi, zaslanjivanje zemljišta izaziva dugogodišnju glad.
  • 1. 5. - Ekspedicijade Kerguelen de Trémareca kreće ka Indijskom oceanu.
  • 7. 5. - Umro jezadarski nadbiskupMatej Karaman, zamjeniće ga korčulanski biskup Mihovil Toma Triali (do 1774).
  • maj - Etiopija, periodZemene Mesafint: u tri bitke kod Sarbakuse, trojica najmoćnijih aristokrata su porazile carske snage na čelu saras Mikaelom Sehulom.
  • 16. 5. - Regulatorski pokret u Severnoj Karolini: Bitka na Alamanceu je jedini oružani okršaj, guvernerove trupe su razbile Regulatore.
  • 23. 5. -Bitka kod Lanckorone, nedaleko od Krakova, u kojojruski generalAleksandar Suvorov razbija vojsku poljske ustaničkeBarske konfederacije pod komandom francuskog generalaCharlesa Dumourieza.
  • 6. 6. - Snage mamelučkog lidera Ali Bey al-Kabira i šeiha Akre Zahir al-Umara, koji su se pobunili protiv sultana, porazili su damaštanskog guvernera Uthman Pasha al-Kurjija i zauzeli varošDamaska - ali mamelučki komandant Abu al-Dhahab će promeniti stranu i preuzeti Egipat.
  • 17. 6. - Vođa kritskog ustankaDaskalojanis je brutalno pogubljen nakon što se predao.
  • 21. 6. -Rusko-turski rat, Bitka kod manastira Vokarešt: Rusi su odbili Turke koji su išli na Bukurešt.
Krim: detalj Zannonijeve karte iz 1774.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi |uredi kod]
  • 6. 7. - Novi trgovinski ugovor Austrije i Turske.[6] Austrija je dobila neke teritorijalne ustupke. Odn. tajna konvencija dve zemlje, prema kojoj bi Osmansko carstvo dalo novac iOlteniju u zamenu za austrijsku pomoć u povratku zemalja koje je uzela Rusija.
  • 10. 7. ? - Dolgorukov zauzima Kafu/Feodosiju nakon bombardovanja.
    • Slede pregovori Krimskih Tatara i Dolgorukova, za kana je izabran proruskiSahib II Geraj.
  • 12. 7. - PrvaCookova ekspedicija se vraća u Englesku nakon skoro tri godine, dogodine ide na novo putovanje.
  • 13. 7. -Rusko-turski rat: Ruske trupe okupirajuKrim.
  • 14. 7. -Johann Friedrich Struensee je dobio ovlasti da izdaje kabinetska naređenja koja važe i bez kraljevog potpisa - ovakvo zaobilaženje kralja, za koga Danci ne veruju da je lud, i veza sa kraljicom, koja se porodila pre sedam dana, okreću javnost protiv njega.
  • jul - EkspedicijaSamuela Hearnea, slijedeći rijeku Coppermine, stiže do obale Arktičkog oceana.
  • 17. 8. - Prvi uspon naBen Nevis, najvišu planinu Britanskih otoka (1345 m).
  • 18. 8. - Neuspeli ruski napad na Đurđu.
  • 2. 9. -Zamak Madame du Barry uLouveciennesu: otvoren je Paviljon muzike, kojeg je zaMadame du Barry uradioClaude Nicolas Ledoux.
  • 8. 9. - Španjolski franjevci osnivaju misiju San Gabriel Arcángel u Gornjoj Kaliforniji - početak gradaSan Gabriel.
  • 19. 9. - Osnovana jeMukačevska grkokatolička eparhija, koja je od 1646. bila pod kontrolomegerskog rimokatoličkog biskupa (sedište je od 1780. uUžgorodu, bila je ukinuta 1949-89).
  • 23. 9. - Raniji guverner KubeAntonio María de Bucareli novi je vicekraljNove Španije (do 1779), gde se pokazuje kao sposoban administrator.
  • 24. 9. - Bitka kod Stoloviča, u dan. Belorusiji, još jedna je Suvorovljeva pobeda nad Barskom konfederacijom.
  • 26 -28. 9. (15 - 17. 9. po j.k.) -Kužni bunt uMoskvi prilikom koga se građani, moreni glađu i drugim nedaćama, nasilno odupiru mjeramakarantene uvedenim tokom epidemijebubonske kuge. Opustošeni su Čudski i Donski manastir, ubijen je arhiepiskop Amvrosij.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi |uredi kod]
  • oktobar - Pošto je većina Kalmika otišla, ruska carica ukidaKalmički kanat.
Austria-Este

Kroz godinu

[uredi |uredi kod]
Cromfordski pogon
  • U Zagrebu su izlazile novineEphemerides Zagrabienses.
  • Izašao jeNouvi Zákon veliko i važno djelo naprekomurskom jeziku, koji je osnova prekmomurskoga književnoga jezika, preveo jeŠtevan Küzmič.
  • Dubrovčani prvi put poslali poklisara u Rusiju, pošto ruska eskadra hvata dubrovačke brodove, a Orlov prijeti da će bombardirati grad.[7]
  • U bečkoj štampariji Josifa Kurcbeka je odštampano 150 srpskih knjiga 1771-92.[8]
  • Šćepan Mali sastavio sud od dvanaest najuglednijih glavara Crne Gore.[9]
  • Alberto Fortis je prvi put u mletačkoj Dalmaciji.
  • Adam Tadija Blagojević: spjev "Pjesnik-putnik" hvali reforme Josipa II.
  • Marija Terezija osnivaBečku burzu, radi trgovanja državnim obveznicama.
  • Posmrtno izlaziForcellinijevTotius Latinitatis lexicon... u četiri toma.
  • Richard Arkwright i partneri su uCromfordu podigli prvu predionicu pamuka sa vodnim pogonom.
  • Carl Wilhelm Scheele je u Švedskoj otkriokiseonik, ali je objavio to tek 1777.
  • Limoški porcelan: uLimogesu, koji je odavno poznat po emajlu i fajansu, osnovana je fabrikaporcelana, pošto je u blizini pronađenkaolin.
  • PoredChengdea je podignut budističkihram Putuo Zongcheng, izgrađen po uzoru na tibetansku palatu Potala.
  • Trojica braće Nguyễn iz okruga Tây Sơn pokreću pobunu u Vijetnamu, koja će dovesti dodinastije Tây Sơn 1778-1802.
  • Velika glad u Češkoj 1770-71. i glad u Saksoniji i južnoj Nemačkoj 1771-72. Kao izlaz se promoviše gajenjekrompira.

Rođenja

[uredi |uredi kod]

Umrli

[uredi |uredi kod]

Reference

[uredi |uredi kod]
  1. Historija n. J. II, 1355
  2. Istorija s. n. IV-1, 545
  3. 3,03,1Knjiga o Kosovu. rastko.rs
  4. Historija n. J. II, 1306-7
  5. Istorija s. n. IV-1, 452
  6. Istorija s. n. IV-1, 345
  7. Historija n. J. II, 1226
  8. Књижевне прилике у време просветитељства. rastko.rs
  9. Historija n. J. II, 1274
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), drugi tom (IV-2)
1771. naWikimedijinoj ostavi
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=1771.&oldid=42374817
Kategorija:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp