Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

1735.

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice1735)
Ovo je članak o godini 1735.
Milenijum:2. milenijum
Vjekovi:17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija:1700-e 1710-e 1720-e  –1730-e –  1740-e  1750-e  1760-e
Godine:1732173317341735173617371738
Systema Naturae.
1735.. po kalendarima
Gregorijanski1735.. (MDCCXXXV)
Ab urbe condita2488.
Islamski1147–1148.
Iranski1113–1114.
Hebrejski5495–5496.
Bizantski7243–7244.
Koptski1451–1452.
Hindu kalendari
Vikram Samvat1790–1791.
Shaka Samvat1657–1658.
Kali Yuga4836–4837.
Kineski
Kontinualno4371–4372.
60 godinaYin Drvo Zec
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar11735.
p  r  u
Podrobnije:Kalendarska era

Godina1735 (MDCCXXXV) bila jeredovna godina koja počinje u subotu pogregorijanskom kalendaru odn.redovna godina koja počinje u srijedu pojulijanskom kalendaru.

Događaji

[uredi |uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi |uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi |uredi kod]
  • 13. 4. - Nakon abdikacije caraNakamikada, njegov sin Teruhito postaje japanski carSakuramachi (do abdikacije 1747).
  • proleće[2] - Bački Srbi, pod uticajem episkopaVisariona Pavlovića i zbog raznih zloupotreba činovništva, prestaju davati komorske i spahijske dažbine - otpor će biti slomljen, ali će biti donet Traunov urbar.[3]
  • proleće - Ustanak seljaka više nacija uBekeškoj županiji i Banatu, na čelu Srba jePera Segedinac - planirao je predatiArad ustanicima, ali je zavera otkrivena ranije i on je uhapšen[4] i brutalno pogubljen dogodine. Do pokreta je došlo i u Bačkoj, gde je nejasna uloga episkopa Visariona Pavlovića.[5]
  • maj - Protosinđel Serafion pogreben u niškoj crkvi Sv. Nikole.[6]
  • maj - RzPN: Vojska španskih Burbona stiže sa juga na sever Italije - sa Francuzima i Sardincima potiskuju Austrijance.
  • 18. 5. - MitropolitVićentije uspeo u Beču da car izda zaštitno pismo (Continuatorio-protectorium Decretum privilegiorum) - slično diplomi iz 1715, narod se može žaliti caru na povrede privilegija.[7]
  • 5. 6. - Umire vijetnamski car Lê Thuần Tông, nasleđuje ga Lê Ý Tông (do 1740).
  • 8. 6. - RzPN, Rajnski pohod (→ru): ruski korpus na čelu saLacyjem kreće iz Poljske - carKarlo VI je dao dozvolu za prvi prolazak ruskih snaga krozRajh.
  • 19. 6. -Osmansko-persijski rat: Bitka kod Yeghevārda je težak poraz osmanske vojske od straneNaderove prethodnice, Gandža i Tbilisi se ubrzo predaju Persijancima.
  • 25. 6. - U Velikoj Britaniji je na snazi Zakon o autorskim pravima gravera, nazvan iHogarthov zakon, po umetniku koji je za njega lobirao. On istog dana objavljuje seriju gravira "Put jednog razvratnika".

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi |uredi kod]
  • 3. 7. - Španjolski princKarlo se u Palermu krunisao za kraljaNapulja iSicilije - papa nije priznavao Karla za suverena Napulja, papinskog lena, što je zaobiđeno jer Sicilija ima apostolsku legaciju i pravnu autonomiju od pape.
  • jul - Narodno-crkveni sabor u Karlovcima: traži se ukidanje samovlasnog razrezivanja poreza i eksploatisanja naroda od strane spahija, šalju delegaciju u Beč.
  • 12. 8. -Hekimoglu Ali-paša smenjen kao veliki vezir (vratiće se još dva puta).
  • 14. 8. - John Peter Zenger postaje simbol slobode štampe u gradu Njujorku, nakon što je oslobođen optužbe za klevetu guvernera kolonije, jer istina nije kleveta.
  • 15. 8. - Ruski korpus se priključio carskoj vojsci kod Heidelberga.
  • 23. 8. - U Parizu izvedenaRameauova opera-baletLes Indes galantes
  • 1. 9. - RzPN: Španci zauzimaju nakon opsade habsburškuMirandolu u Italiji.
  • 4. 9. - Abu l-Hasan Ali I je uz pomoćalžirskog deja pobedio svog ujaka,tuniskog beja Al-Husayn I ibn Alija (i sam je srušen uz alžirsku pomoć 1756).
  • 22. 9. -Robert Walpole se uselio u uvećano zdanje u10 Downing Street.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi |uredi kod]
  • 3. 10. - Sklopljeno preliminarno primirje kojim je okončanRat za poljsko nasljedstvo, formalni kraj Bečkim ugovorom 1738 (čeka se smrt velikog vojvodeToskane,Gian Gastone de' Medicija, 1737),
    • španski princ Karlo je prepustio nasledstvo Toskanelorenskom vojvodiFranji, u zamenu za (potvrdu) Napulja i Sicilije;
    • Karlo prepuštaParmu i Pjačencu Habsburškom carstvu (do 1748), kojem se vraća i većina severnoitalijanskih poseda, priznaje sePragmatička sankcija.
    • Lorenu i vojvodstvo Bar doživotno dobija nesuđeni poljski kraljStanisław Leszczyński, zatim pripadaju Francuskoj (1766);
  • 8. 10. - Nakon smrticara Yongzhengakineskoćingovsko prijestolje preuzima njegov sin Hongli, kasnije poznat kaocar Qianlong ("Trajna istaknutost"). Prvi posao je gušenje Pobune Miao, plemena na jugozapadu carstva.
  • 13. 10. - Osmanlije daju Jerevan Persijancima u zamenu za prekid opsade Karsa.
  • 14. 10. - Španci započinju opsadu portugalskeColónie do Sacramento u dan. Urugvaju - do 1737, bez uspeha.
  • oktobar - Na severnoj osmanskoj granici uvedena neka opterećenja za zaime i spahije, koji su ranije "po svojoj volji gospodarili zemljom i rajom" - deo napora za očuvanje timarskog sistema. Zapadne nahije izgleda nisu obuhvaćene ovom pojavom.[8]
  • 20. 10. - Bitka kod Klausena je među poslednjim okršajima u Ratu za poljsko nasledstvo: habsburška pobeda nad Francuzima u Nemačkoj, koji do kraja meseca napuštaju prostor severno odMosella, pre nego što je stigla vest o primirju.
  • jesen - Pobuna graničara u Posavskoj granici, koji su trebali biti poslani u Italiji.[4]
  • novembar - Austrijanci povratiliMilano nakon dve godine.
  • novembar - Poslate su pozivnice persijskim dostojanstvenicima zakoroltaj u januaru 1736, na kojem će general Nader biti proglašen za vladara.
  • 25. 11. - U Moskvi je izlivenoCar-zvono, ukrašavanje traje do 1737, kada je požar doveo do oštećenja i upadanja u jamu u kome je izliveno.
  • 19. 12. - Osmogodišnji španski princ Luis je zaređen za nadbiskupa Toleda i primata Španije - najmlađi kardinal u istoriji.
  • kraj godine -Rusko Carstvo, koristeći kao povod upadeKrimskog Kanata na svoju teritoriju, započinjerat protivOsmanskog Carstva kome će se također priključiti iHabsburška Monarhija. Iz Bosne će u ovaj rat otići 10.000 vojnika na čelu sa Bećir-pašom Čengićem, većina je stradala.[9]
  • 1735/36 - Pobuna u šidskom kapetanatu Podunavske granice.[10]

Kroz godinu

[uredi |uredi kod]
de Troy: "Ručak ostriga"

Rođenja

[uredi |uredi kod]

Smrti

[uredi |uredi kod]

Reference

[uredi |uredi kod]
  1. 1,01,1Ćorović.Istorija srpskog naroda - Ruski uticaj u Crnoj Gori i susedstvu. rastko.rs
  2. 2,02,1Ćorović.Istorija srpskog naroda - Ruski uticaj među Srbima. rastko.rs
  3. Istorija s. n. IV-1, 175
  4. 4,04,1Istorija s. n. IV-1, 172
  5. Historija n. J. II, 1051
  6. Istorija s. n. IV-1, 104
  7. Istorija s. n. IV-1, 131
  8. Istorija s. n. IV-1, 96
  9. Historija n. J. II, 1325
  10. Istorija s. n. IV-1, 172-3
  11. Historija n. J. II, 1045
  12. Historija n. J. II, 1050
  13. Istorija s. n. IV-1, 185
  14. Historija n. J. II, 1234
  15. Komar, Goran.Svetouspenski manastir Savina u Meljinama kod Herceg-Novog. rastko.rs
  16. Istorija s. n. IV-1, 140
  17. Bogdanović.Knjiga o Kosovu. rastko.rs
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1)

Vanjske veze

[uredi |uredi kod]
1735. naWikimedijinoj ostavi
Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=1735.&oldid=42374759
Kategorija:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp