15. 1. - Marčanski episkopSimeon Vretanja se žali nadvojvodiFerdinandu na "bezobzirnost i rđav postupak prema Srbima krajišnicima" - jesu li Srbi vojnici ili kmetovi, neka ih ne tuku gvozdenim palicama tokom radova, od njih se traže crkvene i svetovne dažbine i arbitrarne globe[3]; generalu i dalje plaćaju "harač", vrstu reketa koji su plaćali dok su još bili u Turskoj[4].
16. 2. - Ludbreški vlastelinBenko Turoc imenovan za hrvatskog bana (ali ni on ne dobija banderij tj. zastavu niti mu je određena plaća), takođe postaje i kraljevski tajni savjetnik[2].
ljeto? - Mletački knezPaga poginuo sa većinom vojnika prilikom napada naKarlobag[1].
29. 8. - Mlečani pobili starce, žene i djecu uNovom Vinodolskom dok je posada bila odsutna; zapalili kaštel, sasekli ljude i odneli robu[1][2].
4. 9. - KraljMatija odredio Srpsku (tj. "Vlašku") komisiju kako bi se Srbi krajišnici potčinili svetovnoj i crkvenoj vlasteli (radi od 1618.)[2][5].
12. 10. - Hrvatski sabor: odluke o ojačavanju tvrđava zbog turske opasnosti, naređeno izvesnom Nikoli Nagyu iz Varaždina da napusti Hrvatsku u roku od 15 dana jer je protestant[2].
oktobar -Spánverjavígin: 31 baskijski kitolovac ubijen kod Islanda.
novembar - BiskupDomitrović moli nadvojvodu Leopolda da mu potčini Srbe na imanjima zagrebačke biskupije (odavno je istekao period oslobađanja od feudalnih obaveza)[3].
