10. mart/ožujak (10. 3) je 69. dan godine pogregorijanskom kalendaru (70. uprijestupnoj godini).Do kraja godine ima još 296 dana.
- 1528. – UBeču kao jeretik na lomači splajenBaltazar Hubmajer, jedan od vođa austrijskih baptista.
- 1629. – Engleski kraljČarls I raspušta parlament čime počinje trinestogodišnji period tokom koga se engleski parlament nije sastajao (Trinestogodišnja tiranija).
- 1813. – Prvi put je dodeljeno nemačko vojno odlikovanjeGvozdeni krst.
- 1915. – UČikagu održan Prvi jugoslovenski narodni sabor, s predstavnicima 486 raznih iseljeničkih organizacija izSAD iKanade, kao prva velika javna manifestacija u svetu u korist ideje o oslobađanju i ujedinjenju južnoslovenskih naroda u jednu državu.
- 1922. –Britanske vlasti uhapsileMahatmu Gandija, optužile ga za pobunu i osudile na šest godina zatvora.
- 1945. –Drugi svetski rat:Tokio razoren napadom 300 američkihbombarderaB29. Poginulo oko 100.000 stanovnika japanske prestonice, bez domova ostalo oko milion.
- 1948. – Šef diplomatijeČehoslovačkeJan Garig Masarik, sin prvog predsednika ČehoslovačkeTomaša Masarika, izvršio samoubistvo iskočivši kroz prozor zgrade Ministarstva uPragu.
- 1952. – Bivši predsednikKubeFulhensio Batista oborio Vladu Kube i potom kao diktator vladao zemljom do 1959, kada ga je sa vlasti srušioFidel Kastro.
- 1959. – U Lasi, glavnom graduTibeta, izbila pobuna protiv kineske vlasti. Posle višednevnih uličnih borbiKinezi ugušili pobunu, dalaj lama izbegao uIndiju.
- 1968. – Uferibotu koji se prevrnuo u luci grada Velington naNovom Zelandu poginulo najmanje 200 ljudi.
- 1969. –Džejms Erl Rej, optužen za ubistvo crnačkog lideraMartina Lutera Kinga4. aprila 1968, osuđen na 99 godina zatvora.
- 1974. –Japanski poručnikHiro Onade predao se, posle 29 godina skrivanja udžungli, filipinskim vlastima, objasnivši da nije dobio naređenje o povlačenju i prestanku rata SAD i Japana.
- 1975. –Vijetnamski rat: Snagesevernog Vijetnama zauzele grad Buon Ma Tuot. Ta pobeda označila početak velike ofanzive koja je sedam nedelja kasnije dovela do osvajanjaSajgona.
- 1990. – Sud uIraku osudio na smrt britanskog novinara Farzada Bazofta zbog špijunaže. Uprkos talasu protesta u inostranstvu i apela iračkim vlastima da mu poštede život, pogubljen15. marta.
- 1993. –Suharto šesti put izabran za predsednikaIndonezije.
- 1995. – U eksploziji ispred džamije u pakistanskom graduKaračiju i pucnjavi jednog teroriste na ljude koji su potrčali da pomognu povređenima, poginulo 12 ljudi, uključujući petoro dece, a 26 povređeno.
- 1997. –Vatikan uspostavio diplomatske odnose sLibijom.
- 2000. – Asocijacija nezavisnih elektronskih medija protestovala kod vlastiSrbije zbog zatvaranja nezavisnih radio i televizijskih stanica u Srbiji, ocenjujući da ta akcija vlasti poprima alarmantne razmere.
- 2001. – SAD uslovile ekonomsku pomoć Jugoslaviji saradnjom sMeđunarodnim sudom za ratne zločine uHagu, zahtevajući izručenje optuženih za ratne zločine, pre svega bivšeg predsednikaSlobodana Miloševića i ratnog komandanta bosanskih SrbaRatka Mladića do31. marta.
- 2002. – U odmazdi za pogibiju 11Izraelaca u samoubilačkom bombaškom napadu arapskih ekstremista uJerusalimu, izraelskihelikopteri razorili sedište palestinskog vođeJasera Arafata uGazi.
- 2006. –.
.
- 1628. –Marčelo Malpigi, italijanski lekar i botaničar.
- 1762. –Džeremaja Bendžamin Rihter, nemački hemičar (†1807.).
- 1772. –Fridrih fon Šlegel, nemački pisac (†1829.).
- 1845. –Aleksandar III, ruski car.
- 1854. –Joseph Maria Stowasser, austrijski filolog.
- 1877. –Edo Šen, hrvatski arhitekt (†1949.).
- 1880. –Vladislav Petković DIS, srpski pesnik (†1917.).
- 1885. –Tamara Platonovna Karsavina, ruska balerina (†1978.).
- 1889. –Joza Kljaković, hrvatski slikar (†1969.).
- 1895. –Stjepan Gomboš, hrvatski arhitekt (†1975.).
- 1896. –Anka Krizmanić, hrvatska slikarica i grafičarka (†1987.).
- 1915. –Joža Horvat, jugoslavenski i hrvatski književnik (†2012.).
- 1918. –Fernando Peyroteo, portugalski nogometaš (†1978.).
- 1920. –Boris Vian, francuski književnik i šansonjer.
- 1940. –Chuck Norris, američki glumac.
- 1955. –Marianne Rosenberg, njemačka pjevačica šlagera.
- 1955. –Tina Charles, britanska pjevačica.
- 1956. –Helmut Lang, austrijski modni dizajner.
- 1957. –Osama bin Laden, osnivač Al kaide (u.2011.).
- 1957. –Shannon Tweed, kanadska glumica.
- 1958. –Sharon Stone, američka glumica.
- 1963. –Dražen Besek, bivši hrvatski nogometaš, danas nogometni trener.
- 1964. –Neneh Cherry, švedska pjevačica.
- 1969. –Radovan Stanković, bosanskosrpski ratni zločinac.
- 1970. –Selma Alispahić, bosanskohercegovačka pozorišna i filmska glumica.
- 1971. –Almir Imširević, bosanskohercegovački dramski pisac.
- 1973. –Chris Sutton, engleski nogometaš i trener.
- 1975. –Bulend Biščević, bosanskohercegovački nogometaš.
- 1976. –Barbara Schett, austrijska teniserka i tv-komentator.
- 1976. –Frantz Granvorka, umirovljeni francuski odbojkaš.
- 1978. –Benjamin Burnley, američki pjevač.
- 1981. –Samuel Eto'o, kamerunski nogometaš.
- 1983. –Niki Belucci (Nikolett Pósán), mađarska glumica i dj.
- 1985. –Lassana Diarra, francuski nogometaš.
- 1988. –Ivan Rakitić, hrvatski nogometaš i reprezentativac, član španjolske Barcelone.
.
.
Vidi takođe:Godišnji kalendar -Dnevni kalendar