10. novembra/studenog (10. 11.) je 314. dan godine pogregorijanskom kalendaru (315. uprijestupnoj godini).Do kraja godine ima još 51 dan.
- 1444. – U bici kodVarne uBugarskoj snage turskog sultanaMurata II pobijedile su poljsko-ugarsku vojsku kraljaVladislava III Jagjeloviča i erdeljskog vojvodeJanoša Hunjadija. Poljski kraljVladislav je u toj bici poginuo. To je bio posljednji pokušaj evropskih sila da odbraneKonstantinopolj od turskog osvajanja.
- 1759. – Rođen njemački pisacJohan Kristof Fridrih fon Šiler, u čijem djelu se sa poezijom prožimaju filozofija, historija i književna teorija. Njegove drame, od kojih su najpoznatije "Razbojnici", "Don Karlos" i "Vilhelm Tel", imale su ogroman uspjeh, njegove balade su bile najčitanije pjesme uNjemačkoj, a na njegovu odu radosti ("An die Freude")Betoven je komponovao čuveni završni stavDevete simfonije.
- 1775. – OsnovanAmerički Marinskih Korpus.
- 1891. – Umro francuski pisacArtur Rembo koji je svoja najbolja djela napisao između17. i20. godine. Hvaljena preko mjere i žestoko osporavana, njegova poezija je uticala na sve poetske pravce20. vijeka, a posebno na simboliste i nadrealiste ("Pijani brod", "Iluminacije", "Boravak u paklu").
- 1915 - uPrvom svjetskom ratu:Četvrta bitka na Soči.
- 1917. –Bitka kod Pašendala se završava nerešeno.
- 1918. – Austro-Ugarski carKarl I abdicira.
- 1919. – Rođen ruski inženjerMihail Timofejevič Kalašnjikov, konstruktor automatske puškeAK-47.
- 1928. – RegentJapana od1920.Hirohito krunisan za cara. Tokom njegove vladavineJapan je napaoKinu1931. (Mandžurija) i1937,1936. sHitlerovomNjemačkom sklopioAntikominternski pakt, a1940. Trojni savez sNjemačkom iItalijom. Proglasio je kapitulacijuJapana1945. Na prijestolu je ostao do smrti1989.
- 1938. – Umro državnik i prvi predsjednikturske republikeMustafa Kemal-paša, poznat kaoAtaturk ("otac svih Turaka"). Pod njegovim vođstvom1922. zbačen je posljednji sultanMuhamed VI, a1923.Turska je proglašena republikom.
- 1963. – U epidemiji kolere uIndiji iPakistanu je za nekoliko sedmica umrlo više od1.500 ljudi.
- 1975. – VladeSFR Jugoslavije iItalije potpisaleOsimski sporazum kojim je regulisana granica između dvije zemlje. Ugovorom je regulisan i dio sporne granice odMeđe Vasi do zalivaSveti Jernej, kao i granica u vodamaTršćanskog zaliva.
- 1982. – UmroLeonid Iljič Brežnjev, generalni sekretarKomunističke partije i predsjednikPrezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR-a od1964, kada je smijenjenNikita Hruščov. Zamijenio ga jeJurij Andropov.
- 1989. –Centralni komitetKomunističke partijeBugarske smijenio jeTodora Živkova koji je35 godina bio na čelu partije, a od1971. i predsjednikDržavnog savjeta. Vođstvo partije preuzeo jePetar Mladenov.Živkov je potom izbačen iz partije i optužen za korupciju.
- 1989. – Počelo rušenjeBerlinskog zida koji je28 godina bio simbol podijeleEvrope poslijeDrugog svjetskog rata i ideološko-političke i vojne konfrontacijeIstok-Zapad.
- 1991. – UVukovaru počele ulične borbe između pripadnikaJNA ihrvatskih policijskih snaga. JediniceJNA osvojile suVukovar18. novembra.
- 1994. –Irak priznaoKuvajt kao suverenu državu.
- 1995. – Vojne vlasti uNigeriji su, pod optužbom za ubistvo, objesile aktivistu za prava manjinaKena Saro Vivu i osam njegovih saradnika.
- 1995. –Vijeće sigurnostiUN-a usvojilo rezoluciju kojom se osuđuje ratni zločin uSrebrenici.
- 1997. – PredsjedniciRusije iKineBoris Jeljcin iĐijang Cemin potpisali deklaraciju kojom je okončan dugogodišnji pogranični spor dviju zemalja.
- 1997. – Bh.režiserAdemir Kenović proglašen za najboljeg režisera na10. međunarodnom filmskom festivalu uTokiju, a njegovi filmovi "Savršeni krug" i "Nakon tišine Karoline Link" nagrađeni glavnim nagradama.
- 2001. – Umro američki pisacKen Kesi, koji je1962. godine objavio čuveni roman "Let iznad kukavičijeg gnijezda", koji je podržavao pobunu protiv rigidnih autoriteta i inspirisao hipi pokret1960-tih godina.
- 2001. – ČlanoviSvjetske trgovinske organizacije formalno su prihvatili uslove za ulazakKine u tu organizaciju.
- 2003. – Ministri odbraneSAD-a iVijetnama,Donald Ramsfeld iPam Van Tra, sastali su se uVašingtonu. To je prvi ministarski susret od krajaVijetnamskog rata1975. godine.
- 2003. – ULondonu umroKanan Banana (67), prvi predsjednik nezavisnogZimbabvea.
- 2004. – VladaRepublike Srpske uputila javno izvinjenje porodicamaBošnjaka stradalim uSrebrenici od10. do19. jula1995. godine, konstatujući da se uSrebrenici desio zločin velikog obima.
- 2005. – Nakon 23 sata leta izHong KongaBoeing 777-200LR Wordliner slijeće uLondon uspostavivši novi rekord u dužini leta na redovnim putničkim linijama.
- 2005. –Ellen Johnson-Sirleaf na izborima za predsjednikaLiberije pobjeđujeGeorgea Weaha i tako postaje žena koja je izabrana za šefa države uafričkoj historiji.
- 2007. – Umro američki pisacNorman Majler dvostruki dobitnikPulicerove nagrade, koji je skoro sedam decenija dominirao američkom literarnom scenom. Objavio je više od40 knjiga i eseja, a njegov prvi roman "Goli i mrtvi" smatra se jednim od najboljih romana oDrugom svjetskom ratu, donio mu mu je slavu odmah po objavljivanju1948. godine.
.
- 1483. –Martin Luther, njemački reformator (u.1546.).
- 1668. –François Couperin, ugledan francuski barokni kompozitor, orguljaš I čembalist. Poznat je kao "Couperin le Grand" (u.1733.).
- 1697. –William Hogarth, engleski slikar, grafičar i teoretičar umjetnosti (u.1764.).
- 1759. –Friedrich Schiller, njemački književnik (u.1805.).
- 1879. –Padraig Pearse, irski političar (u.1916.).
- 1886. –Janko Polić Kamov, hrvatski pjesnik, pripovjedač i dramatičar (u.1910.).
- 1887. –Arnold Zweig, bio je njemački pisac, najpoznatiji po romanima posvećenim Prvom svjetskom ratu (u.1968.)
- 1888. –Andrej Tupoljev, ruski konstruktor zrakoplova (u.1972.).
- 1896. –Vladimir Vranić, hrvatski matematičar (u.1976.).
- 1925. –Richard Burton, britanski filmski glumac (u.1984.).
- 1928. –Ennio Morricone, proslavljeni italijanski kompozitor i dirigent. Njegov rani opus obuhvata simfonijsku i kamernu muziku.
- 1930. –Vjekoslav Vojo Radoičić, hrvatski likovni umjetnik.
- 1948. –Luciano Sušanj, hrvatski atletičar i političar.
- 1950. –Martin Novoselac, hrvatski nogometaš, nogometni trener i izbornik.
- 1954. –Nada Vojinović, srpska glumica.
- 1955. –Roland Emmerich, nemački reditelj, scenarista i producent.
- 1959. –Slavko Juraga, hrvatski glumac.
- 1965. –Eddie Irvine, sjevernoirski vozač automobilističkih utrka, bivši vozač u svjetskom prventvu Formule 1.
- 1966. –Jadranka Krajina, hrvatska glumica i pjevačica.
- 1969. –Jens Lehmann, njemački nogometni reprezentativac.
- 1970. –Sergej Ovčinikov (Ovčinjikov), umirovljeni ruski nogometaš.
- 1973. –Patrik Berger, bivši češki nogometaš.
- 1977. –Brittany Murphy, američka glumica (†2009. ).
- 1985. –Aleksandar Kolarov, srpski nogometaš.
- 461. –Lav I., papa (r.400.).
- 1891. –Arthur Rimbaud, francuski pesnik, koji se rodio u Charleville u Francuskoj. Bio je predstavnik pokreta dekadencije i imao jak uticaj na savremenu književnost, muziku i umetnost. (r.1854.).
- 1891. –Števan Žemlič, slovenski pisac (r.1840.).
- 1938. –Mustafa Kemal Atatürk, turski oficir (paša) državnik i političar; osnivač moderneTurske republike (r.1881.).
- 1981. –Abel Gance, francuski filmski režiser, producent, scenarist i glumac (r.1889.).
- 1982. –Leonid Brežnjev, sovjetski političar (r.1906.).
- 1987. –Seyni Kountché, nigerski predsjednik i general (r.1931.).
- 2006. –Jack Palance, američki filmski glumac ukrajinskog porijekla (r.1919.).
- 2008. –Nikola Kavaja, srpski nacionalista i antikomunista poznat po otmici avionaAmerican Airlines Flight 293 (*1932.).
- 2011. –Petar Kralj, srpski filmski i pozorišni glumac (r.1941.)
- 2015 –Helmut Schmidt, njemački kancelar (r.1918.).
- 2016 –Leonard Cohen, kanadski kantautor (r.1934.).
- 2020 –Tom Heinsohn, američki košarkaš (r.1934.).
.
Vidi takođe:Godišnji kalendar -Dnevni kalendar
