Šovinizam je uvjerenje u nadmoćnost ili superiornost vlastite skupine ilinaroda nad drugima. Šovinizam je vid pretjeranog i agresivnognacionalizma. Šovinisti se osjećajaju superiorni prema pripadnicima drugih naroda i tako obezvređuju druge ljude. Šovinizam u ekstremnim slučaju dovesti do politike progonjenja, istrebljivanja, ugnjetavanja.
Šovinizam je dobio ime po francuskom vojnikuChauvinu, poklonikuNapoleonove imperijalističke politike i ekstremnognacionalizma.
Šovinizam je tribalistička ideološka i politička doktrina, koju čine mistifikovana nacionalna istorija, izrazito pozitivne predrasude ο vrednosti sopstvene nacije i negativne predrasude ο drugim, posebno susednim nacijama, povezane sa mržnjom, prezirom, netolerancijom i agresivnošću prema pripadnicima drugih nacija.[1][2] Šovinizam može biti izuzetno opasna ideologija kada, spontano ili političkom manipulacijom vlasti, zahvati mase, stvori ksenofobičnu klimu, pokrene iracionalne strasti i snažne afekte usmerene na "neprijateljsku" naciju, čiji se pripadnici satanizuju. Bujanje šovinizma može se oteti društvenoj kontroli, a često se završava etničkim ratom ili progonom i pogromom neke nacionalne manjine.
Nastanku i razvoju šovinizma u jednom društvu doprinosi zatvorenost nacionalne ekonomije, nedemokratsko ustrojstvo društva, neprosvećenost, siromaštvo, nagomilane socijalne tenzije. Autoritarna ličnost je nosilac šovinizma.
U širem smislu svako posmatranje jednogpartikulariteta kao boljeg od svih ostalih se može smatrati oblikom šovinizma.
U nekim društvima se pod izrazom šovinizam podrazumijevaseksizam, pa je tako 1970-ih postala popularno korištenje fraze "muški šovinizam".
