Čovjek (ijek.) iličovek (ek.) (Homo sapiens, prvenstvenossp.Homo sapiens sapiens),živo biće koje ima visoko razvijenmozak sposoban za apstraktno razmišljanje,govor, rješavanje problema, introspekciju i sl. Današnji čovjek razvio se prije oko 200.000 godina na prostoruAfrike.[1] Ljudska populacija je u 2011. godini premašila brojku od 7 milijardi stanovnika.[2] Čovjek jemisaono biće (može zaključivati, crtati, razmišljati), društveno biće (živi udruštvu), duhovno biće (razlikujedobro odzla) i prirodno biće (dio je živeprirode). Svi ljudi zajedno nazivaju sečovječanstvo ililjudski rod.[3][4]
Ljudi su jedinstveno adaptirani u korišćenju sistema simbolične komunikacije, kao što je jezik i umetnost za samoizražavanje, razmenu ideja, i organizaciju. Ljudi kreiraju kompleksnedruštvene strukture sastavljene od mnogih sarađujućih i konkurentskih grupa, odfamilija i mrežasrodstava dodržava.Socijalne interakcije između ljudi su uspostavile ekstremno široku raznovrsnost vrednosti,[11]društvenih normi, irituala, koji zajedno formiraju bazu ljudskog društva. Ljudska želja da shvati i utiče na životnu sredinu, i da objasni i manipuliše fenomenima, je bila fondacija za razvojnauke,filozofije,mitologize, ireligije. Naučnim istraživanjem ljudi se baveantropologija.
Ljudi su počeli da se bavesedentarnompoljoprivredom pre oko 12.000 godina, pripitomljavajući biljke i životinje, čime su omogućili razvojcivilizacija. Ljudi su naknadno uspostavili razne forme vlada, religija, i kultura širom sveta, ujedinjujući se unutar regiona, što je dovelo do razvoja država i carstava. Brz napredak naučnog i medicinskog razumevanja u 19. i 20. veku je doveo do razvoja tehonologija na bazi pogoniskih goriva i poboljšanja zdravlja, uzrokujući eksponencijalni rast ljudske populacije. Do 2014. globalna ljudskapopulacija je po proceni bila oko 7,2 milijardi.[12][13]
Da bi nastalo novo ljudsko biće potreban jespolni odnos između muškarca i žene, a u novije vrijeme moguć je nastanak i putemumjetne oplodnje. Dozačeća dolazi spajanjemspermija ijajne stanice u tijelumajke. Nastaje oplođeno jajašce koje ima 46kromosoma (23 od oca i 23 od majke). Prva ljudska stanica sadrži složen genetski nacrt svake pojedinosti poputspola, visine, boje kože itd. NaDNK-a zapisane su sve potrebnegenetske informacije za daljni razvoj. Njih ima, toliko koliko bi stalo podataka u pet setovaEnciklopædije Britannice. Jako mnogo podataka zapisano je u jako minijaturnom obliku. Kada bi se na jedno mjesto sakupili svi genetski podaci s DNK-a 5 milijardi ljudi, bili bi veličine samo dvije tablete.[14] Postepenim razvojem od prve stanice nastajeembrij, a nakon tri mjeseca prerasta u ljudski plod ilifetus.
Od rođenja do starosti
Žena rađadijete nakon obično devet mjesecitrudnoće, no moguće je i prijevremeno rađanje u sedmom ili osmom mjesecu, međutim to je razdoblje rizično za djetetov život jer mu nisu još potpuno razvijeni respiratorni organi. Djetetova pluća se razvijaju u 8. mjesecu trudnoće, pa ako se dijete tad rodi, obično dođe do komplikacija, dok ako se rodi u 7. mjesecu, dijete ide u inkubator i pluća se razvijaju bez šoka i prekida.
Zbog spontanog ili namjernogpobačaja, trudnoća se može prekinuti.Rađanje je proces ovisan o veličini djeteta i njegovoj sposobnosti prilagođavanja na porodni kanal za vrijeme spuštanja te o snazi i pravilnosti trudova te o otporuzdjelice i mekih tkiva dna zdjelice.Novorođenče je obično teško 3-4kilograma i visoko 50-60centimetara.
Nakon prve godine života, novorođenče prelazi u razdoblje djetinjstva. Rano djetinjstvo traje do 6. godine života, srednje djetinjstvo do 9. godine života, a kasno djetinjstvo do 12. godine života. Djetinjstvo je vrijeme početka školovanja.
Za vrijemepuberteta dolazi do tjelesnog, spolnog, psihičkog i drugih oblika sazrijevanja. Kod djevojčica događa se prvamenstruacija iovulacija. Razvijaju sespolni organi kod obaspola.Adolescencija je razdoblje nakon puberteta, tijekom kojeg dolazi do daljnjeg razvojaosobnosti, osamostaljivanja i sazrijevanja. Rasttijela uglavnom traje do 30. godine, a spolna zrelost doseže se od 12. do 15. godine života (pubertet).
U zrelom razdoblju života, čovjek se ostvaruje na poslovnom iobiteljskom planu. Zdrav i dobro uhranjen čovjek u prosjeku doživi 70-80godina. Dokazano je da maksimalni životni vijek iznosi 120 godina.[15]Smrt je prestanakbioloških funkcija.Visina većine odraslih ljudi iznosi između 150 i 200 centimetara, atežina između 50 i 90 kilograma. Jedna od vrlo bitnih osobina čovjeka je uspravan hod.
Konsekvenca bipedalizma je da ljudske žene imaju užeporođajne kanale. Konstrukcijaljudske karlice iprstiju nogu se razlikuje od drugihprimata. Negativni aspekat tih prednosti današnjeg ljudskog pelvisa je da jeporođaj teži i opasniji nego kod većine druighsisara, posebno imajući u vidu veću glavu ljudskihbeba u poređenju sa drugim primatima. To znači da se ljudske bebe moraju okrenuti pri prolazu kroz porođajni kanal, do čega ne dolazi kod drugih primata, i to čini ljude jedinom vrstom čijim ženkama je neophodna pomoć pri porođaju radi smanjivanja rizika. Delimičnoevoluciono rešenje je da se ljudski fetusi rađaju manje razvijeni i da su ranjiviji. Bebe šimpanzi su kognitivno razvijenije od ljudskih do uzrasta od šest meseci, kad brz razvoj sinapsi ljudskog mozga prevazilazi šimpanze. Još jedna razlika između žena i ženki šimpanzi je da žene prolaze krozmenopauzu i postajuneplodne decenijama pre kraja njihovog života. Sve druge vrste čovekolikih majmuna mogu da rađaju dokraja života. Menopauza se verovatno razvila jer je pružala evolucionu prednost (duže vreme brige) za mlade srodnike.[19]
Ljudsko tijelo sastoji se odglave,udova itrupa. Oni se sastoje odorgana i različitihtkiva. Dopunjuju se čineći ljudski organizam.Kosti imišići (koji pomoću antagonističkog stezanja i opuštanja pokreću kosti) čovjeku omogućujukretanje. Glavni dio čovjekova kostura činikralježnica, koja povezuje kosti udova, glave i trupa.
Ljudi se međusobno razlikuju po fizičkom izgledu i karakternim osobinama.
Fiziologija jeznanost o mehaničkim, fizičkim i biokemijskim funkcijama ljudi. Fiziologija se fokusira naorgane itkiva. Promatra tijelo kao skupinu sustava s međusobnom interakcijom, svaki s vlastitom kombinacijom funkcija i svrhom. Fiziologija čovjeka bliska jefiziologiji životinja pa je mnogo spoznaja dobivenoeksperimentima naživotinjama. Anatomija i fiziologija usko su povezana područja: anatomija, istražujeoblike, a fiziologija proučava funkcije, uče se zajedno kao diomedicinskog kurikuluma. Mnoge fiziološke varijable (kao razinaglukoze u krvi, tjelesna temperatura, pH krvi itd.) moraju se održavati u uskim granicama kako bi se održalozdravlje. Prevladavajuća tema fiziologije je ohomeostazi, održavanju stabilnog unutrašnjeg okruženja unatoč vanjskim flaktuacijama. Primarna funkcija mnogih organskih sustava jest održavanje homeostaze. Npr., mokraćni sustav pomaže kontroliranju količinevode u organizmu kao i održavanje pH vrijednosti krvi i različitih otpadnih produkata, a krvožilni sustav osigurava tkivima stalnu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima i uklanja štetne produkte.
Proučavanje promjene fizioloških procesa u bolesti jestpatofiziologija.
Fizičke osobine
Podaci za prosječnog čovjeka: Čovjek imaspol, pa je iližena ilimuškarac. Zadijete je potrebanspolni odnos između žene i muškarca. Žena rađa dijete nakon devet mjesecitrudnoće.Novorođenče je teško 3-4 kilograma i visoko 50-60 centimetara. Čovjek raste do 18-21. godine, aspolnu zrelost doseže oko 12-15. godine (pubertet). Zdrav i dobro prehranjen čovjek u prosjeku doživi 70-80 godina. Odrastao čovjek je visok između 1,5 i 2 metra, a teži između 50 i 90 kilograma.
Danas je prihvaćena teorijaevolucije, koja kaže da se čovjek razvio izprimata.
Raširen je i pogled na njegov razvojkreacionizam, pseudoznanstveno-teološka teorija po kojoj je čovjek stvoren sa svrhom. Kako se jedna teorija bavi načinom, a druga uzrokom čovjekovog nastanka one se, na prvi pogled, nužno ne isključuju.
Ljudska vrsta nastala je prije 3,5 milijunagodina u istočnojAfrici. Moderni čovjek nastao je prije 400.000 godina. Danas naZemlji živi više od 7milijardi ljudi. Znanstvenici su izračunom dobili podatak da je na Zemlji do sada ukupno živjelo oko 106 milijardi 400 milijuna ljudi (brojem 106.400.000.000).[22]
Većina živi uAziji (61,3%). Zatim slijede objeAmerike (Južna Amerika ima 5,6%, a Sjeverna 7,7% svjetskog stanovništva),Afrika (13%) iEuropa (11,9%) i Oceanija (0,5%).[23] Čak 2,5 milijardi ljudi živi ugradovima. Nekad je ljudski životni prostor ovisio o vodi, životinjama i obradivoj zemlji. Zbog razvojatrgovine, danas ljudi žive praktički po cijelom planetu.
Jedini ljudima stalno nenaseljeni kontinent jeAntarktika.
Sociološki, čovjek je suštinskidruštveno biće, kao i većinaprimata. Ljudska bića stvaraju složene društvene strukture koje sačinjavaju saradničke (kooperativne) ili takmičarske (kompetitivne) grupe. U ove spadaju grupe u rasponu odnacije idržave pa sve doporodice.
Danas naZemlji živi više od 6 milijardi ljudi. Većina (61%) živi uAziji. Zatim slijede objeAmerike (14%),Afrika (13%) iEuropa (12%). Čak 2,5 milijarde ljudi živi ugradovima. Nekad je ljudski životni prostor ovisio o vodi, životinjama i obradivoj zemlji. Zbog razvojatrgovine,tehnologije,.., etc, danas ljudi žive praktički po cijelom planetu.
↑Tattersall Ian, Schwartz Jeffrey (2009). „Evolution of the Genus Homo”. Annual Review of Earth and Planetary Sciences37: 67–92. DOI:10.1146/annurev.earth.031208.100202.
↑Antón Susan C., Swisher Carl C., III; Swisher (2004). „Early Dispersals of homo from Africa”. Annual Review of Anthropology33: 271–296. DOI:10.1146/annurev.anthro.33.070203.144024.
↑McHenry, H.M (2009). „Human Evolution”. u: Michael Ruse & Joseph Travis. Evolution: The First Four Billion Years. Cambridge, Massachusetts: The Belknap Press of Harvard University Press. str. 265. ISBN978-0-674-03175-3.
↑Marshall T. Poe A History of Communications: Media and Society from the Evolution of Speech to the Internet. Cambridge: Cambridge University Press, 2011.ISBN9780521179447
↑„World Population Clock”. Census.gov. United States Census Bureau, Population Division. Pristupljeno 2012-09-15.
↑Jerome LeJeune: Life Begins at Conception, Human Life Alliance of Minnesota, 1997.
↑urednica Ivanka Borovac, preveli s engleskog jezika: Mladen Jurčić, Kristinka Metzger, Ana Vujaklija i Martina Batinica,Čovjek, naslov izvornika:Human Dorling Kindersley Limited, nakladnik Zdravko Kafol,ISBN978-953-196-999-4
↑Page 21 Inside the human body: using scientific and exponential notation. Author: Greg Roza. Edition: Illustrated. Publisher: The Rosen Publishing Group, 2007.ISBN1-4042-3362-8,ISBN978-1-4042-3362-1. Length: 32pages
↑Bilten, Astronomsko društvo Andromeda, Kapela 2005.
↑urednik Jelka Jovanović, preveli i prilagodili Zvezdana Šelmić, Olivera Terzić, Ira Stupar, Zdenka Peskarević,Faktopedija, izvorni naslovIllustrated Factopedia Dorling Kindersley Limited, izdavač Marijan Grošelj, izdanje na srpskom jeziku,ISBN86-84213-03-3
↑Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo,ISBN9958-9344-2-6.
↑Lambert D. (1989): The Cambridge guide to prehistoric man. Cambridge University Press, Cambridge,ISBN0 521 33364 4;ISBN0 521 33364 9Uneseni ISBN nije važeći..
Freeman, Scott; Jon C. Herron,Evolutionary Analysis (4th ed.) Pearson Education, Inc., 2007.ISBN0-13-227584-8 pages 757–761.
McHenry, H.M (2009). „Human Evolution”. u: Michael Ruse & Joseph Travis. Evolution: The First Four Billion Years. Cambridge, Massachusetts: The Belknap Press of Harvard University Press. ISBN978-0-674-03175-3.
Charles Darwin –Die Abstammung des Menschen, Schweizerbart, Stuttgart 1871 (erste deutsche Übersetzung des englischen Originaltextes), Fischer Taschenbuch, Frankfurt am Main 2005,ISBN3-596-50900-9.
Friedemann Schrenk:Die Frühzeit des Menschen. Der Weg zum Homo sapiens. C. H. Beck, 5., vollständig neubearbeitete und ergänzte Auflage, München 2008 (C.H.Beck Wissen),ISBN978-3-406-57703-1.
Christoph Wulf:Anthropologie. Geschichte, Kultur, Philosophie. Reinbek 2004.
Desmond Morris,Le Singe nu, éditions du livre de poche, 1971.
Gerhard Bosinski,Homo sapiens, l’histoire des chasseurs du paléolithique supérieur en Europe (40000-10000 av. J.-C.), Paris, Éditions Errance, 1990, 281.
Jared Diamond,Le Troisième Chimpanzé, Gallimard 2000
Rolf Schäppi,La femme est le propre de l’homme, Odile Jacob, 2002.
Richard Dawkins,Le Gène égoïste, Odile Jacob, 2003.
Boyd et Silk,L'Aventure humaine, de la molécule à la culture, De Boeck, 2004, partie 1, chapitre 3, pages 68–72.ISBN978-2-8041-4333-6.
Vanjske veze
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala o temi:Homo sapiens
_2.jpg)
.jpg)
