Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
Wikipedija
Pretraga

Čehoslovačka

Izvor: Wikipedija
Ovaj članakzahtijevasređivanje kako bi ispunio Wikipedijine standarde kvaliteta. Pomozite u njegovom poboljšanju tako što ćete gaurediti.
Čehoslovačka
Československo
  
 
  
1918. – 1939.
1945. – 1992.
  
 
  
 
  

Zastava Čehoslovačke

Zastava(od 1920.)

GesloPravda vítězí / Pravda víťazí
Himna: "Kde domov můj?" • "Nad Tatrou sa blýska"
Lokacija Čehoslovačke
Lokacija Čehoslovačke
Glavni gradPrag
Jezik/cičeški,slovački
VladaRepublika
Predsjednik Čehoslovačke
 • 1918. – 1935.Tomáš Masaryk(prvi)
 • 1935. – 1938.Edvard Beneš
 • 1938. – 1939.Emil Hácha
 • 1945. – 1948.Edvard Beneš
 • 1989. – 1992.Václav Havel(zadnji)
Premijer
 • 1918. – 1919.Karel Kramář(prvi)
 • 1992.Jan Stráský(zadnji)
Historija
 • Nezavisnost28. listopada1918.
 • Prva Republika1918.1938.
 • Druga Republika1938.1939.
 • Njemačka okupacija15. ožujka1939.
 • Protektorat1939.1945.
 • Oslobođenje Praga11. svibnja1945.
 • Treća republika1945.1948.
 • Komunistički puč25. veljače1948.
 • Socijalistička republika1948.1990.
 • Baršunasta revolucija1989.
 • Federativna republika1990.1992.
 • Raspad31. prosinca1992.
Površina
 • 1921.140.446 km²(54.227 mi² )
 • 1938.140.800 km²(54.363 mi² )
 • 1939.99.348 km²(38.358 mi² )
 • 1992.127.900 km²(49.382 mi² )
Stanovništvo
 • 1921.(procjena)13.607.385 
    Gustoća96,9 /km²  (250,9 /mi² )
 • 1938.(procjena)14.800.000 
    Gustoća105,1 /km²  (272,2 /mi² )
 • 1939.(procjena)10.400.000 
    Gustoća104,7 /km²  (271,1 /mi² )
 • 1992.(procjena)15.600.000 
    Gustoća122 /km²  (315,9 /mi² )
Valutačehoslovačka kruna
Pozivni broj+42
Internetski nastavak.cs
Danas dio Češka
 Slovačka
 Ukrajina

Čehoslovačka, iliČeško-Slovačka (češki islovački:Československo,Česko-Slovensko), je bivša država ucentralnoj Evropi koja je egzistirala od1918. do1992. 1. januara1993. je miroljubivo podeljena naČešku iSlovačku, čin koji je više poznat kao Baršunast razvod, po analogiji sa Baršunastom revolucijom.

Osnovne karakteristike

[uredi |uredi kod]

Državna uređenja:

  • 1918-1968. (osim 1938-1945): centralizovana država;
  • 1969-1992.federalna republika sastavljena od Češke Socijalističke Republike (1990-1992: Češka Republika) iSlovačke Socijalističke Republike (1990-1992: Slovačka Republika);
  • 1918-1939. i 1945-1948. i 1990-1992:demokratska republika
  • 1939 – 1945: podeljena naProtektorat Bohemije i Moravske i Slovačku
  • 1948-1989: komunistička država sa centralizovanom ekonomijom

Susedi:Nemačka (1945-1990:Zapadna Nemačka iIstočna Nemačka),Poljska,Sovjetski Savez (od 1992:Ukrajina),Rumunija (do 1939),Mađarska iAustrija

Topografija: uglavnom neravnomerna područja. Zapadni delovi pripadaju centralnoevropskim visoravnima. U istočni region zalaze severni deloviKarpata i dunavski basen.

Klima: dominira kontinentalna klima gde temperatura varira od umerene temperature na granici sa Zapadnom Evropom na zapadu, do oštre na istoku na granici sa Sovjetskim Savezom.

Zvanična imena

[uredi |uredi kod]
  • 1918-1920:Češko-Slovačka Republika iRepublika Čehoslovačka (skraćenoRČS);
  • 1920-1938. i 1945-1960.Čehoslovačka Republika (ČSR) ili Čehoslovačka
  • 1938-1939:Češko-Slovačka Republika
  • 1960-1990:Čehoslovačka Socijalistička Republika (ČSSR)
  • 1990-1992:Češka i Slovačka Federativna Republika (ČSFR)

Grb

[uredi |uredi kod]
1920-1945:[1] mali grb,[2] srednji grb,[3] veliki grb
1945-1960:[4]
1960-1990:[5]
1990-1992:[6]

Historija

[uredi |uredi kod]

Glavni članak:Istorija Čehoslovačke

Čehoslovačka je nastala u oktobru 1918. kao jedna od sukcesora Austro-Ugarske poslePrvog svetskog rata. Bila je sastavljena od današnjih teritorija Češke Republike, Slovačke i (do 1939.) Karpatske Ukrajine (Rutenije). Njena teritorija je bio najindustralizovaniji deo Austro-Ugarske, bila je najdemokratskija republika tokom perioda pre Drugog svetskog rata, ali su je karakterisali etnički problemi. Ti problemi su uzrok nezadovoljstva druge i treće po brojnosti etničkih grupa u Čehoslovačkoj - Nemaca i Slovaka, zbog dominacije Čeha, koji su bili najbrojniji.

Čehoslovačka 1920-1938

Čehoslovačka je postalaHitlerova meta. Posle Minhenskog sporazuma 1938, Hitlerove trupe izvršile su invaziju na Bohemiju i Moravsku. Mađarskoj su pripojene južna Slovačka, a Slovačka i Rutenija su dobile autonomiju za neko vreme. Konačno, Čehoslovačka je prestala da postoji u martu 1939, kada je Hitler okupirao celu Češku, a ostatak Slovačke je primoran da proglasi nezavisnost.

Posle Drugog svetskog rata, predratna Čehoslovačka je rekonstituisana, dok je Rutenija (koja je bila njen deo) odcepljena od države i pripojena Sovjetskom Savezu. Tri godine kasnije (1948-1989), Komunistička partija Čehoslovačke je došla na vlast i država se našla pod uticajem Sovjetskog saveza. U kasnim '60. godinama, u vremePraškog proleća, pokušano je da se komunistički sistem promeni u demokratski.SSSR je strahovao da bi Prag stoga mogao prijeći u kapitalizam, te je pokrenuoinvaziju na zemlju 1968. kojom je suzbio sve reforme. Religija je bila zabranjena, aateizam je postao zvanična glavna misao. 1969. Čehoslovačka je pretvorena u federaciju Čeških zemalja i Slovačke.

1989. godine država je ponovo postala demokratska posle Plišane revolucije, 1992. savezni parlament je odlučio da se država podeli u Češku i Slovačku 1. januara 1993.

Geografija

[uredi |uredi kod]

Topografija

[uredi |uredi kod]

Uglavnom neravnomjerna područja. Zapadni djelovi pripadaju centralnoevropskim visoravnima. U istočni region zalaze sjeverni djelovi Karpata i Dunavski bazen.

Države s kojima je graničila su:Njemačka (1945-1990: Zapadna Njemačka i Istočna Njemačka),Poljska,Sovjetski Savez (od1992.Ukrajina),Rumunija (do 1939.),Mađarska i Austrija.

Klima

[uredi |uredi kod]

Dominira kontinentalna klima gdje temperatura varira od umjerene temperature na granici sa Zapadnom Europom na zapadu, do oštre na istoku na granici sa Sovjetskim Savezom.

Predsednici države i vlade

[uredi |uredi kod]

Međunarodni sporazumi i članstva

[uredi |uredi kod]

Posle Drugog svetskog rata, aktivno je učestvovala u Mešovitom Veću ekonomske asistencije (Komekon), Varšavskom paktu, Ujedinjenim nacijama i njihovim agencijama, kao i u Pokretu nesvrstanih; jedna od članica OEBS-a.

Stanovništvo i etničke grupe

[uredi |uredi kod]
Čehoslovačka posle 1969.godine

Sastav

[uredi |uredi kod]

Prema popisu iz 1991. godine Čehoslovačka je brojala 15.600.000 stanovnika. Etnički sastav stanovništva bio je sljedeći: Česi 54,1%, Slovaci 31%, Moravci 8,7%, Mađari 3,8%, Romi(Cigani) 0,7%

Religija

[uredi |uredi kod]

1991: Katolici: 46.4%, Evangelisti: 5.3%, Ateisti: 29.5%, neizjašnjenih: 16.7%.u pogledu religije su postojale razlike između dve konstitutivne republike .

Zdravstvo i socijalna zaštita

[uredi |uredi kod]

Posle Drugog svetskog rata zdravstvena zaštita je je svim građanima bila dostupna, '60. i '70. godina radilo se na poboljšanju zdravstva u ruralnim sredinama.

Politika

[uredi |uredi kod]

Posle Drugog svetskog rata, monopol nad politikom je držala Komunistička partija Čehoslovačke. Gustav Husak (Gustáv Husák), je postao prvi sekretar KPČ 1969. (kasnije je funkcija preimenovana u generalnog sekretara), a predsednik Čehoslovačke je postao 1975. Ostale političke organizacije su bile podređene KPČ. Sve političke partije, grupe i organizacije su grupisane pod kišobranom Nacionalnog fronta Čehoslovačke Socijalističke Republike. Nad pobornicima ljudskih prava i religije su vršene represije.

Vlada

[uredi |uredi kod]

Društvo i društvene grupe

[uredi |uredi kod]

Obrazovanje

[uredi |uredi kod]

Besplatno osnovno obrazovanje. Veliki broj građana bio je pismen.

Energetski resuri

[uredi |uredi kod]

Posle Drugog svetskog rata energetski potencijali države su bilo mali. Iz Sovjetskog Saveza je uvožena nafta, a u državi je funkcionisala proizvodnja mrkog uglja i električna energija na hidro pogon.

Ekonomija

[uredi |uredi kod]

Posle II sv. rata, ekonomija je centralizovana po ugledu na ekonomiju Sovjetskog Saveza. Teška metalurgija koja je zavisila od uvoza gvožđa.

Sport

[uredi |uredi kod]

Čehoslovački fudbalski tim je bio vrlo jak na svetskoj sceni, sa 8 učešća na Svetskom prvenstvu, završivši kao drugi na Svetskim prvenstvima 1934. i 1962. Tim je takođe osvojio i Evropsko prvenstvo 1976.

Čehoslovačka je imala vrlo jak hokejaški tim, koji je osvojio mnoštvo medalja na svetskim šampionatima i olimpijskim igrama.

Poznati teniseri Ivan Lendl i Martina Navratilova su rođeni u Čehoslovačkoj.

Kultura

[uredi |uredi kod]

Pogledajte:

Izvor:https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Čehoslovačka&oldid=42482700
Kategorije:
Sakrivena kategorija:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp