TokomStaljinovevelike čistke1937-1939 godine, gotovo celokupno dotadašnje rukovodstvoKomunističke partije Jugoslavije je streljano uMoskvi, nakon čega jeJosip Broz preuzeo vođstvo.
Razmerestaljinističke čistke uKPJ su bile monstruozne. Od oko 900 Jugoslovena komunista uSSSR-u, najmanje 800 je uhapšeno, od čega je samo oko 40 preživelo sovjetskegulage. Procenjuje se da je tokomVelike čistke ubijeno oko 600 članovaKomunističke partije Jugoslavije, uključujući veliki broj osnivača i gotovo celokupno dotadašnje rukovodstvo. U Moskvi su streljani svi dotadašnji generalni sekretari KPJ:Filip Filipović,Sima Marković,Đuro Cvijić,Jovan Mališić i aktuelniMilan Gorkić, osimTriše Kaclerovića, koji se na vreme povukao iz politike. Pored toga, streljana su i dva sekretaraSKOJ-a (Nikola Kotur iGrgur Vujović), kao i veliki broj rukovodilaca KPJ, članova CK i Politbiroa.
Od samog početka rukovodstvo KPJ je snažno podržavalo Staljinove čistke, iako je kasnije žestoko stradalo u njima. Naročito je slikovit primer generalnog sekretara KPJMilana Gorkića, koji je glorifikovaomoskovske procese iStaljinovo streljanje "špijuna-izdajnika" bez pardona. Godine1937. je pozvan u Moskvu gde je uhapšen, osuđen kao gestapovski špijun te strijeljan. (Cijeli članak...)
Aktualne teme:Rat u Gazi (deoIzraelsko-palestinskog sukoba)·Invazija Rusije na Ukrajinu (deoRusko-ukrajinskog rata)
Nedavne smrti:Erol Kadić·Željko Vukmirica·Mirjana Miočinović·Željko Vidaković·Puan Noor Aishah·Papa Franjo
Zamak Svetog Mihaila uSankt Peterburgu je bivša kraljevska rezidencija u historijskom centru grada Sankt Peterburga uRusiji. Nalazi se na južnoj obaliNeve, u blizini ušća rijeke. U neposrednoj blizini tvrđave nalazi seCrkva Kristova uskrsnuća, koja datira iz1907. godine. Dvorac Svetog Mihaila su između1797. i1801. sagradili arhitekti Vincenzo Brenna i Vasilij Baženov kao rezidenciju caraPavla I. Romanova na mjestu srušene drvene ljetne palačecarice Elizabete. Dvorac je ime dobio po svetomMihaelu Arkanđelu,svecu zaštitnikuruske kraljevske porodice. Autor:Godot13 |
Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenihpravila i smjernica.
Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.
Wikipedija je dostupna na više od300 jezika i sadrži ukupno 64.908.891 članak, od čega je 460.695 na srpskohrvatskom.
Dosad su na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradila 244.542 korisnika, od čega je527 aktivnih (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).
Wikipedija je pohranjena na serverimaFondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja upravlja i mnogim drugim projektima: