TokomStaljinovevelike čistke1937-1939 godine, gotovo celokupno dotadašnje rukovodstvoKomunističke partije Jugoslavije je streljano uMoskvi, nakon čega jeJosip Broz preuzeo vođstvo.
Razmerestaljinističke čistke uKPJ su bile monstruozne. Od oko 900 Jugoslovena komunista uSSSR-u, najmanje 800 je uhapšeno, od čega je samo oko 40 preživelo sovjetskegulage. Procenjuje se da je tokomVelike čistke ubijeno oko 600 članovaKomunističke partije Jugoslavije, uključujući veliki broj osnivača i gotovo celokupno dotadašnje rukovodstvo. U Moskvi su streljani svi dotadašnji generalni sekretari KPJ:Filip Filipović,Sima Marković,Đuro Cvijić,Jovan Mališić i aktuelniMilan Gorkić, osimTriše Kaclerovića, koji se na vreme povukao iz politike. Pored toga, streljana su i dva sekretaraSKOJ-a (Nikola Kotur iGrgur Vujović), kao i veliki broj rukovodilaca KPJ, članova CK i Politbiroa.
Od samog početka rukovodstvo KPJ je snažno podržavalo Staljinove čistke, iako je kasnije žestoko stradalo u njima. Naročito je slikovit primer generalnog sekretara KPJMilana Gorkića, koji je glorifikovaomoskovske procese iStaljinovo streljanje "špijuna-izdajnika" bez pardona. Godine1937. je pozvan u Moskvu gde je uhapšen, osuđen kao gestapovski špijun te strijeljan. (Cijeli članak...)
Aktualne teme:Rat u Gazi (deoIzraelsko-palestinskog sukoba)·Invazija Rusije na Ukrajinu (deoRusko-ukrajinskog rata)
Nedavne smrti:Erol Kadić·Željko Vukmirica·Mirjana Miočinović·Željko Vidaković·Puan Noor Aishah·Papa Franjo
Matična ploča računalaAmiga 4000T. Amiga 4000T su bilitower verzija osobnog računalaCommodore A4000. Koristeći AGA čipset, izvorno je pušten u malim količinama 1994. s CPU-om Motorola 68040 od 25 MHz-a, a Escom ga je ponovno izdao u većem broju 1995., nakon raspadaCommodorea, zajedno s novom varijantom koja je sadržavala CPU Motorola 68060 od 50 MHz-a. Unatoč kasnijoj propasti Escoma, QuikPak je nastavio proizvodnju u Sjevernoj Americi barem do1998. godine. Autor:Podstawko |
Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenihpravila i smjernica.
Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.
Wikipedija je dostupna na više od300 jezika i sadrži ukupno 64.899.506 članaka, od čega je 460.686 na srpskohrvatskom.
Dosad je na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradilo 244.298 korisnika, od čega je505 aktivnih (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).
Wikipedija je pohranjena na serverimaFondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja upravlja i mnogim drugim projektima: