Istaknuti članak

Malački Sultanat (tamno)
na mapi Malezijskog
poluotoka

Malački Sultanat (malajski:Kesultanan Melaka;džavi: کسلطانن ملاک) bio jemalajskisultanat čije je sjedište bilo u suvremenojmalezijskoj saveznoj državiMelaki. Većinsko mišljenje među historiografima je da je Malački Sultanas oko1400. godine osnovao posljednjisingapurski kralj,Parameswara (vjerojatno znan i kao Iskandar-šah), Na vrhuncu moći uXV. vijeku, glavni grad sultanata postao je jedno od najvažnijih pomorskih središta svog doba, a sama država obuhvaćala je veći dioMalajskog poluotoka, otočjeRiau te dioSumatre.

Kao živopisna luka s međunarodnim značajem, Malaka je ubrzo postala i kulturni centas svoga doba. Grad je postao centarislamskog učenja i širenja znanja, ali i poticatelj razvojamalajskog jezika, književnosti i umjetnosti. Uz to, Malaka je bila i predvodnik zlatnog doba malajskih monarhija, tokom kojega jeklasični malajski biolingua franca na cijelom području, adžavi pismo bilo je primarni oblik pisane i kulturne komunikacije. Zahvaljujući ovome, Malaka je bila zaslužna za formiranjemalajskog identiteta i naknadnemalajizacije regije, odnosno formiranjamalajskog svijeta.

Jeste li znali...

• ... da je najnižejezero na svijetuMrtvo more?
• ... daljudski mozak ima kapacitet skladištenja memorija od oko 2,5petabajta (milionagigabajta)?
• ... da je riječcigarašpanskog porijekla i značicvrčak?
• ... da jeljubičasta boja relativno rijetka u prirodi?
• ... da jebatiskafTrst 23. januara 1960. zaronio na dubinu od 10.900 m?
• ... da kraljicatermita dnevno položi 30.000jaja?
• ... da se 22. aprila obilježava Dan planeteZemlje?
• ... dameduze postoje najmanje 500 miliona godina?

Aktualni događaji

Sunce.

• 17. 7. – Ponovno su se razbuktala nasilja između ove dvije zajednice na juguSirije, posebno u pokrajiniSuwaidā. Sukobi su već odnijeli više civilnih žrtava, otežavajući humanitarne napore i čineći hitnom potrebu za regionalnim posredovanjem. Sukobi su uključiliDruze, koji imaju oružanu podrškuIzraela, i nekesunitskenomadskebeduinske plemenske skupine koje su se militarizirale uposlijeratnom kaosu u Siriji.
• 7. 7. – Održan 17. summitBRICS-a (grupa zemalja u ekonomskom usponu) uRio de Janeiru, prvi koji je službeno uključioIndoneziju, pridružena grupi u januaru 2025.
• juni – UOświęcimu (Auschwitz-Birkenau) nastavlja se do2027. stalnaizložba oholokaustu: ponovno otvaranje i uređenje Balkanskog paviljona (Blok 17), s putujućim izložbama i edukativnim tečajevima za nastavnike i učenike, s ciljem poticanja sjećanja, dijaloga i pomirenja.
• 25. 6. – identificiran je potpuno novi ljudski organel nazvan "hemifuzom" (engleski:hemifusome), što je potencijalno revolucionarni proboj ustaničnoj biologiji.
• 13. 6. – Velikaizraelska ofenziva s višestrukim napadima uIranu. Izraelska operacija "Rising Lion" otvaraIransko-izraelski rat.
• 11. 6. – ESA-in Solar Orbiter snimio je prve slike južnog polaSunca.

Aktualne teme:Rat u Gazi (deoIzraelsko-palestinskog sukoba)·Invazija Rusije na Ukrajinu (deoRusko-ukrajinskog rata)·Iransko-izraelski rat
Nedavne smrti:Felix Baumgartner·Čedomir Petrović·Michael Madsen·Diogo Jota·Julian McMahon·Renato Baretić·Žiža Stojanović·Milka Podrug-Kokotović·Denis Lathoud

Na današnji dan

• 1456. – Zajedničke snageJánosa Hunyadija iGiovannija da Capistrana nanijele težak porazosmanskim snagamaMehmeda II i tako završile osmanskuopsadu Beograda.
• 1797. – U sklopuFrancuskih revolucionarnih ratova, otpočela je pomorska bitka zaSanta Cruz de Tenerife u kojoj će tadašnjikontraadmiralHoratio Nelson biti ranjen u ruku, koja će mu zbog ozljede biti djelomično amputirana.
• 1882. – Rodio seameričkirealistički slikarEdward Hopper, autor slavne slikeNoćne ptice(na slici).
• 1934. – Na relacijiPariz–Rouen održano je 126 kilometara dugo "natjecanje vozila bez konja", odnosno prvamoto-utrka u historiji. Iako je Jules-Albert de Dion prvi stigao na cilj, pobjednikom je proglašen Albert Lemaître, jer Dionovo vozilo nije zadovoljavalo uvjete natjecanja.
• 1942. –Nacisti započeli akciju sustavne deportacijeŽidova izVaršavskog geta ukonc-logor Treblinka, pri čemu stradalo oko 265,000 poljskih Židova.

Ostali događaji:21. 7.·22. 7.·23. 7.

Slika sedmice

O Wikipediji

Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenihpravila i smjernica.

Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.

Wikipedija je dostupna na više od300 jezika i sadrži ukupno 65.238.697 članaka, od čega je 460.934 na srpskohrvatskom.

Dosad su na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradila 271.173 korisnika, od čega je380 aktivnih (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).

Novosti na Wikipediji

Srodni projekti

Wikipedija je pohranjena na serverimaFondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja upravlja i mnogim drugim projektima: