Movatterモバイル変換

[0]ホーム

Prijeđi na sadržaj

Glavna stranica

Izvor: Wikipedija

Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju kojusvatko može uređivati.

Pretražite 461.206 članaka

461.206 članaka na srpskohrvatskom jeziku

Istaknuti članak

Raynaudov fenomen na dlanovima

Rejnoov fenomen (engleski:Raynaud's phenomenon), stanje u kojem niska temperatura ili jake emocije izazivaju ponovljene i prolazne napade grčeva (spazama) malih mišićnih arterija, prekapilarnih arteriola i arterio-venskih šantova, koji blokiraju protokkrvi uprstima,nogama,ušnim školjkama,nosu i drugim akralnim delovima tela. Rejnoov fenomen može biti povezana sa oboljenjimaarterija kodateroskleroze,Birgerove bolesti,reumatoidnog artritisa,sistemske skleroze isistemskog eritemskog lupusa i nekih drugih sistemskih iautoimunskih bolesti.

Specifičnisimptomi koji karakterišu ovajfenomen su promena boje kože prstiju, pojava bolova u prstima i nogama nakon izlaganja hladnoći ili pritisku i pojava peckanje ilibola u prstima nakon zagrevanja. Rejnoov fenomen se teško leči. Proceslečenja mora da bude sveobuhvatan, dugotrajan i traži veliku upornostbolesnika ilekara.Prognoza toka bolesti je povoljna.

Recentno istaknuti:Fin de siècle·Frutiger Aero·Sook Ching

Cijeli članak

472 istaknuta članka

Jeste li znali...

Mogući izgled sudara Mliječnog puta i Andromede

... da će seMliječni put sudariti sAndromedom za oko 4 milijarde godina?
... da kraljicatermita dnevno položi 30.000jaja?
... da knjigaU potrazi za izgubljenim vremenomMarcela Prousta sadrži oko 9.609.000 tipografskih znakova, što je čini najdužom knjigom na svijetu?
... dameduze postoje najmanje 500 miliona godina?
... da naAntarktiku ima više od 70 jezera koja leže hiljadama metara ispod leda?
... da jeljubičasta boja relativno rijetka u prirodi?
... da jeVenera jedina planeta koja se rotira u suprotnom smjeru u poređenju s ostalim planetamaSunčevog sistemа?
... da se 22. aprila obilježava Dan planeteZemlje?

Razgovor

Aktualni događaji

Vjesnikov neboder

17. 11. – Izbio je veliki požar uVjesnikovom neboderu uZagrebu(na slici). Unutrašnjost zgrade potpuno je uništena, a požar se gasio satima. Naknadno je objavljeno da će se zgrada srušiti.
9. 10. – potpisanmirovni plan za Gazu izmeđuTrumpa iNetanyahua.Situacija je ipak još uvijek vrlo nestabilna.
Nobelove nagrade 2025. slavile su otkrića i djela koja se protežu odkvantne fizike do apokaliptične književnosti. U znanosti su nagrađena istraživanja kvantnih krugova, poroznih materijala MOF i imunoloških mehanizama koji sprječavaju samouništenje tijela. U humanističkom i društvenom području priznanje je pripalo mađarskom piscuLászlóu Krasznahorkaiju, venezuelanskoj aktivistkinjiMaríji Corini Machado te ekonomistimaMokyru,Aghionu iHowittu za njihove analize o ulozi inovacija u gospodarskom rastu.
18. 9. –Australska vlada službeno je objavila novi cilj smanjenja štetnih gasnih emisija do2035.: 62–70% manje u odnosu na razine iz2005. godine.

Aktualne teme:Rat u Gazi (deoIzraelsko-palestinskog sukoba)·Invazija Rusije na Ukrajinu (deoRusko-ukrajinskog rata)
Nedavne smrti:Branko Ivanda·James Watson·Tchéky Karyo·Kim Yŏng-nam·Dick Cheney·Tomiichi Murayama·Diane Keaton

Razgovor

Na današnji dan

1642. –Nizozemski navigatorAbel Tasman postao prvi Evropljanin koji je otkrio Van Diemenovu zemlju, koja će kasnije, u njegovu čast, biti preimenovana uTasmaniju.
1859. – PrirodoslovacCharles Darwin obvaljuje svoje epohalno djelo,O porijeklu vrsta(na slici), kojim je utro putteoriji evolucije.
1864. – Rodio seHenri de Toulouse-Lautrec, "slikar pariškog podzemlja" i jedan od velikanapostimpresionizma.
1941. –Treći Reich započeoofenzivu naUžice, koja će rezultirati padom kratkotrajneUžičke Republike.
1963. – Pred televizijskim kamerama, koje su uživo prenosile njegovo premještanje u okružni zatvor,Jack Ruby ustrijelioLeeja Harveyja Oswalda, osumnjičenog zaatentat na predsjedika Kennedyja, u podrumudalaške policije. Bilo je to prvoubojstvo u historiji koje je uživo prenošeno na televiziji.

/2003/ rodjena Sara Milovanović

Ostali događaji:23. 11.·24. 11.·25. 11.

Cijeli članak

Slika sedmice

Jugoslavenski odbor, London,1916. godine. Gornji red slijeva:Niko Županić,Ćiro Kamenarović,Milan Srškić,Nikola Stojanović,Franko Potočnjak,Jovan Banjanin,Frano Supilo,Dušan Vasiljević; donji red slijeva:Julije Gazzari,Pavle Popović,Ivo de Giulli, pravnikBogumil Vošnjak,Ante Trumbić,Hinko Hinković, kiparIvan Meštrović,Josip Jedlovski.

Arhiva

O Wikipediji

Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenihpravila i smjernica.

Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.

Wikipedija je dostupna na više od300 jezika i sadrži ukupno 65.969.969 članaka, od čega je 461.206 na srpskohrvatskom.

Dosad su na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradila 302.333 korisnika, od čega je430 aktivnih (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).

Cijela stranica

Novosti na Wikipediji

Od 1. do 30. novembra 2025. – Održava se peto izdanje uređivačkog maratonaMjesec Azije.
4. maja 2025. – Nakon prijenosa natuknica i naknadnog pregleda završeno spajanjeWikirječnika na bosanskom jeziku iWikirječnika na srpskohrvatskom jeziku.
19. aprila 2025. – Započeto spajanjeWikirječnika na bosanskom jeziku iWikirječnika na srpskohrvatskom jeziku nakon postignutog konsenzusa između zajednica.
16. aprila 2025. – TokomUređivačkog maratona povodom Međunarodnog dana Roma izrađena 3 članka vezana za romsku zajednicu.
14. aprila 2025. – TokomAkcije sređivanja šablona pregledana 634 šablona; nekorišteni šabloni svedeni na minimum.