Frutiger Aero je dizajnerski stil koji je bio prevalentan od sredine 2000-ih do ranih 2010-ih. Potekao je iz dizajnovakorisničkog sučelja, ali je kasnije uticao na razne druge medije. Naziv mu je dala Sofia Lee izInstituta za istraživanje estetike potrošača 2017. godine, a 2023. se ponovo pojavio kao estetika društvenih medija i postao popularan međugeneracijom Z kao predmet nostalgije. Umjetnost Frutiger Aero sadrži optimistične teme tehnologije u harmoniji sa prirodom i često uključuje slike prirode, žarke boje iskeuomorfne elemente.
Frutiger Aero bio je raširen otprilike od 2004. do 2013. godine. Naslijedio jeestetiku Y2K, koja je bila popularna od kasnih 1990-ih do ranih 2000-ih. Naziv Frutiger Aero izveden je iz dizajnerskog jezikaWindows Aero i porodice fontovaFrutiger, koju je dizajniraoAdrian Frutiger. Stil nije imao uobičajeni naziv na vrhuncu svog utjecaja; ime mu je dala 2017. Sofia Lee izIstraživačkog instituta za estetiku potrošača. Njegovi reflektirajući elementi doveli su do toga da bude poznat i kaoWeb 2.0 Gloss.

Aktualne teme:Rat u Gazi (deoIzraelsko-palestinskog sukoba)·Invazija Rusije na Ukrajinu (deoRusko-ukrajinskog rata)
Nedavne smrti:Tomiichi Murayama·Diane Keaton·Halid Bešlić·Jane Goodall·Vojislav Simić·Claudia Cardinale·Nikola Pilić·Milivoj Solar·Robert Redford·Jaime Rodríguez
Codex Parisinus Graecus 1807. Uvod uTimaja odPlatona. Codex Parisinus Graecus jerukopisnikodeks što, po svemu sudeći, potječe iz9. stoljeća te se ubraja među najranije sačuvane izvorePlatonovih Dijaloga. U njemu se nalazi uvod uTimaja, djelo u kojemSokrat iTimaj iz Lokrija raspravljaju o prirodi svemira i o njegovom iskonskom postanku. Timaj izlaže kako je kozmos živo biće obdarenodušom i umom. Postoji, naime, jedan "Demijurg" koji iz prvotnogakaosa oblikuje svijet, unoseći u nj red, matematičku harmoniju i razmjer. Potom opisuje sveopćupsyhē (ψυχή,anima mundi), životni i umni princip koji prožima i oživljuje svemir. U tom temeljnom spisu navješćuje se prva "razumska i uređena" vizija svemira, u kojoj razumski poredak nastoji izroniti iz samoga nereda. Codex Parisinus Graecus je rukopis u kojem su, po svoj prilici, bili prepisani tekstovi iz nekoga drugog kodeksa uCarigradu ili u kojemu znamenitommanastirskom središtuBizantskoga Carstva. Nakon što je Carigrad1453. pao uturske ruke (v.članak), mnogi su kodeksi preneseni na Zapad, aParisinus Graecus dospio je u Francusku u16. vijeku, vjerojatno posredstvomGuillaumea Pelliciera (1490-1568),biskupa od Montpelliera i Maguelona i francuskogahumanista, znamenita sabirača grčkih rukopisa između1530. i1545. godine. Autor: Henri Omont |
Wikipedija je slobodna mrežna enciklopedija koju razvijaju dobrovoljci. Svatko s pristupom internetu može doprinositi njenom sadržaju, pridržavajući se utvrđenihpravila i smjernica.
Prvo izdanje Wikipedije, na engleskom jeziku, započeto je 15. januara 2001. Izdanje na srpskohrvatskom jeziku započeto je 16. februara 2002.
Wikipedija je dostupna na više od300 jezika i sadrži ukupno 65.801.271 članak, od čega je 461.153 na srpskohrvatskom.
Dosad su na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku račun izradila 295.292 korisnika, od čega je414 aktivnih (s najmanje jednom izmjenom u proteklih 30 dana).
Wikipedija je pohranjena na serverimaFondacije Wikimedija, neprofitne organizacije koja upravlja i mnogim drugim projektima: