AbahigiGukiranaabamasaiMaasai woman with stretched earsMaasai tribeUmumasayi wumugaboAkana kirwanyi yabamasayiMaasai, Sikolio BoysMaasai BeachgoersAbamasaye bari gutashyaAbamasayeKwatsa umuriroUmumasayiabamasayeMama Yeyoo (maasai Women)Maasai PeopleMaasai PeopleUmumasayeUmumasayeAbamasayeMaasai men throwing spearsMaasai people in a villageMaasai peopleMasai woman-childgutwara motoAbamasayeAbamasayeMaasai people from AmboseliAbagore babamasayeMaasai Tribe KenyaMaasai people at a hotelUmumasayeMasai boy and man with dogAbamasayeImbyinoUmumasayeAbamasayeAbamasayePeople massaiPeople massai TanzaniaThe Maasai Market ShukasFemmes Masai en MouvementAbamasayeAbamasayeAbamasayeMaasai Modern CultureAbamasayeTanzania massaiMaasai women and childrenMaasai women and childrenMaasai women and childrenMaasai women and childrenMaasai MothersMaasai Mothers
Abamaasai ( /m ɑː s aɪ, m ɑː s aɪ / ) ni ubwoko bw' abanilotic batuye mu majyaruguru, hagati no mu majyepfo yaKenya no mu
Abamasayi bo muri ple TanzaniaAbamasayeAbamasayeKumasha
Majyaruguru yaTanzania . Bari mu baturage bazwi cyane ku rwego mpuzamahanga kubera aho batuye hafi ya parike nyinshi z’imikino yo mubiyaga bigari bya Afurika, n'imigenzo yabo n'imyambarire yabo.[1] Abamasyai bavuga ururimi rwa Maa (ɔl Maa), rumwe mu zigize umuryango w’ururimi rwa Nilotic ufitanye isano n’indimi za Dinka, Kalenjin na Nuer . Usibye abasaza bamwe baba mu cyaro, abamasayi benshi bavuga indimi zemewe za Kenya na Tanzaniya,Igiswahirin'Icyongereza . Abamasayi ibarura ryo muri 2019 ryagaragaje ko muri Kenya bangana na 1.189.522, ugereranyije ni 377.089 mw ibarura ryo 1989.
Reta za Tanzania na Kenya byatangije gahunda yo gushishikariza abamasayi kureka gakondo yabo ubuzima burangwa no guhora bimuka, ariko aba bakomeje imigenzo yabo yacyera. Amoko menshi ya abamasayi muri Tanzaniya na Kenya yishimira kwakira abashyitsi mu midugudu yabo kugira ngo bamenye umuco wabo, imigenzo, n'imibereho yabo, kugira ngo babone amafaranga.
Dukurikije amateka yabo yajyiye ahererekanwa mu mvugo, Abamasayi bakomotse mu kibaya cyo hepfo yaNili mu majyaruguru y’ikiyaga cya Turkana (mu majyaruguru y’Uburengerazuba bwa Kenya) maze batangira kwimukira mu majyepfo ahagana mu kinyejana cya 15, bagera mu gice kinini cy’ubutaka buva mu majyaruguru y' icyahoze ari Kenya kugeza ubu kikaba ari Tanzaniya hagati yikinyejana cya 17 na nyuma yikinyejana cya 18. Amoko menshi yari yaramaze gushingaimidugudu muri kariya karere yimuwe ku gahato n' Abamasayi bari bahagezee, mugihe abandi, cyane cyane amatsinda y’Abashushitike bo mumajyepfo, yinjiye mu muryango w' Abamasayi . Abakurambere ba Nilotic baba Kalenjin nabo bakiriye bamwe mubaturage baba Cushitike.[5]
Ifasi y' Abamasayi yageze ku bunini bwayo bushoboka hagati mu kinyejana cya 19,yaragendaga ikajyera mu kibaya kinini cya Rift ndetse n’ubutaka bwari buteganye nacyo ku musozi wa Marsabit mu majyaruguru kugera iDodoma mu majyepfo. Muri iki gihe, Abamasayi , kimwe n'itsinda rinini ry' aba Nilotic bose babaga aho, borora inka kuva iburasirazuba ukajyenda ukagera ku nkombe za Tanga muri Tanganyika (ubu ni muri Tanzaniya). ibisambo byakoreshaga amacumu n'ingabo, ariko byari bitinyitse cyane kubera byari bizi gutera amacumu (orinka) byashoboraga kuyaterara muri metero 100 agahamya ku ntego. Mu 1852, hari raporo ivuga ko abarwanyi 800 b' abamasayi berekeje muri Kenya yubu. Mu 1857, nyuma yo kwuva mu "butayu bwa Wakuafi" mu cyahoze ari mu majyepfo y'uburasirazuba bwa Kenya, abarwanyi babamasayi basatiriye Mombasa ku nkombe za Kenya.
Abarwanyi babamasayi muri Afurika y'Iburasirazuba y' abadage, c. 1906–1918
Kubera kwimuka, abamasayi ni bo bavuga cyane ururimi rw' abanyaNilotic yepfo . Igihe cyo kwaguka cyakurikiwe na Maasai "Emutai" yo mu 1883–1902. Iki gihe cyaranzwe n ibyorezo nka contegious bovine pleuropneumonia, rinderpest (reba 1890 African rinderpest epizootic ), n'ubushita . Ikigereranyo cyashyizwe ahagaragara bwa mbere n’umu liyetona w’umudage mu cyahoze ari amajyaruguru y’iburengerazuba bwa Tanganyika, ni uko 90% by’inka na kimwe cya kabiri cy’inyamaswa zo mu gasozi zazize rinderpest. Abaganga b'Abadage bo muri ako gace bavuze ko "buri segonda" umunyafurika yazanaga ibidomo kwisura biturutse k' ubushita. Iki gihe cyahuriranye n’amapfa. Mu 1897 na 1898 imvura yarabuze burundu.
Umushakashatsi womuri Ositarariya Oscar Baumann ubutaka bw' abamasayi hagati y' 1891 ni 1893, maze asobanura ugutura kw' abamasayi mu gace ka Ngorongoro mu gitabo cyo 1894 cyitwaDurch Massailand zur Nilquelle ("through the lands of massai to the source of Nile"): " Hari abagore bashizemo ari amagufwa yanamye gusa mumaso yabo yuzuye inzara igaragara ... abarwanyi no gukururuka ntibabishoboraga, hamwe nabasaza bintejye nke batagifite na kimwe bitayeho. Ibisiga byinshi byabakurikiranye kuva hejuru, bategereje abahohotewe. " Ugereranyije, bibiri bya gatatu by' abamasayi bapfuye muri iki gihe.
abamasayi
Guhera ku masezerano yo mu 1904, akurikirwa n'andi yo mu 1911, ubutaka bwa abamasayi muri Kenya bwagabanutseho 60% igihe Abongereza babirukanaga kugira ngo babone aho bubakira abimukira, nyuma babashyira ahitwa samburu Samburu, Laikipia, Kajiado n' Uturere twa Narok. abamasayi muri Tanganyika (ubu ni Tanzaniya) bimuwe mu butaka burumbuka hagati y'umusozi wa Meru n'umusozi wa Kilimanjaro, ndetse n'imisozi miremire irumbuka hafi ya Ngorongoro mu myaka y' 1940. bambuwe ubutaka bwinshi bujyirwa ibyanya byo kubungabunga ibinyabuzima na parike z’igihugu: Parike y’igihugu ya Amboseli, Parike yaNairobi, Maasai Mara, Ikigo cy’igihugu cya Samburu, Pariki y’ikiyaga cya Nakuru na Tsavo muri Kenya; n'ikiyaga cya Manyara, Agace ko kubungabunga ibinyabuzima ka Ngorongoro, Tarangire na Parike y'igihugu ya Serengeti ahahoze ari Tanzaniya.
abamasayi ni aborozi kandi banze icyifuzo cya guverinoma ya Tanzaniya na Kenya cyo kubahindurira ubuzima. Basabye uburenganzira bwo kuragirira muri parike nyinshi z’igihugu mu bihugu byombi.
Imibereho gakondo yubushumba yarushijeho kuba ingorabahizi kubera gukururwa n' ibijyezweho. Inyandiko ya Garrett Hardin, igaragaza "ibyago bya rubanda rugufi bitewe nubugugu bwa bamwe", ndetse na " cattle complex" ya Melville Herskovits byafashije abashakashatsi ku bidukikije ndetse n’abafata ibyemezo ku byerekeye ingaruka mbi abashumba ba abamasayi bateza akarere ka savannah. Iki gitekerezo cyaje kugaragara ko ari ibinyoma n’abahanga mu bumenyi bwa muntu ariko kiracyashinze imizi mu bitekerezo by’ abashakashatsi mu bidukikije ndetse n’abayobozi ba Tanzaniya.[8] Ibi byatumye abafata ibyemezo b’abakoloni babongereza mu 1951 bakura abamasayi bose muri parike y’igihugu ya Serengeti nuko babashyira mu turere two mu gace ka Ngorongoro conservation area (NCA). Gahunda ya NCA yari iyo gushyira inyungu zabamasayi hejuru y'ibindi byose, ariko iri sezerano ntiryigeze ryuzuzwa. Ikwirakwizwa rya virusi itera SIDA ryari ryinshi.
Bitewe n'ubwiyongere bw'abaturage babamasayii, gutakaza umubare w'inka bitewe n indwara, no kubura aho kuziragira kubera imbibi nshya za parike ndetse no gutura mu midugudu no guhinga kw'andi moko, abamasayi bahatiwe guteza imbere uburyo bushya bwo kwibeshaho. Benshi muri bo batangiye guhingaibigori nibindi bihingwa kugirango babeho, igikorwa bafataga nabi mu muco wabo.[8] Guhinga byatangijwe bwa mbere mu bamasayi n’abagore ba bWaArusha na bWaMeru bimuwe mu byabo bashakanye n’abagabo babamasayi; ibisekuru byakurikiyeho byabayeho ubuzima bwo guhinga no korora. Imibereho yabo yarushijeho kugorana, mu 1975 Ngorongoro conservation area yabujije ibikorwa byo guhinga. Kugirango babeho bahatirwa kugira uruhare mu bukungu bw'amafaranga ya Tanzaniya. Bagombaga kugurisha amatungo yabo n'imiti gakondo kugirango bagure ibiryo. Kubuza guhinga byavanyweho mu 1992 kandi guhinga byongeye kuba igice cyingenzi mu mibereho ya abamasayi. Imipaka ya parike no kwegurira abikorera ku giti cyabo ubutaka byakomeje kugabanya aho barajyira,Byatumye bahinduka cyane.[9]
Ubusanzwe, indyo yabamasayi yari igizwe n'inyama mbisi, amata adatetse, n'amaraso by' inka . Menya ko inka zabamasayi ziri mubwoko bwa Zebu . Mu mpeshyi yo mu 1935, Dr. Weston A. Price yasuye abamasayi maze avuga ko nk'uko Dr. Anderson wo mu bitaro by’ubutegetsi bw’ibanze muri Kenya yabibinye amoko menshi adafite indwara. Benshi nta burwayi nabucye bwamenyo bari bafite . By'umwihariko abamasayi bari hasi ya 0.4% nibo bari bafite ikibazo cyo kubora kw' amenyo. Yavuze ko biterwa nimirire yabo mirire yabo igizwe (ukurikije ingano) amata adatetse, amaraso, inyama mbisi n'imboga n'imbuto zimwe na zimwe, nubwo mu midugudu myinshi batarya imbuto cyangwa imboga na gato. Yavuze ko buri mwana ukura ndetse n’umugore utwite cyangwa wonsa bahahabwa buri munsi amaraso iyo ahari. Dr. Weston A. Price yavuze kandi ko guverinoma yashyizeho ingufu mu 1935 kugira ngo abamasayi bajye mubuhinzi . Ubushakashatsi bwakozwe na ILCA (Nestel 1989) bugira buti: "Uyu munsi, indyo yuzuye yabamasayi igizwe n'amata y'inka n' ibigori. Igikoma gikomeye kizwi nkaugali kandi kiribwana n'amata; bitandukanye n' igikoma cy'amazi, ugali ntabwo itegurwa n'amata. Amavuta yinyamanswa akoreshwa muguteka, cyane cyane igikoma, ibigori, nibishyimbo. Amavuta kandi ni ibiryo byingenzi by'uruhinja. "
Ubushakashatsi bwakozwe n'ikigo mpuzamahanga gishinzwe ubworozi muri Afurika (Bekure et al. 1991) bwerekana impinduka nini cyane mu mirire yabamasayi aho basigaye bakoresha nibindi bidakomoka kumatungo kn'ibigori bigize 12-39 ku ijana n' isukari 8–13 ku ijana; umuntu umwe anywa hafi litiro imwe y'amata ku munsi. Amenshi mu mata akoreshwa nk'amata avuze cyangwa amavuta. mu bipimo byose bakoresha amata ku rwego rwo hejurui.ibi bituma bobonamo ibyubaka umubiri bihajyije. Nyamara, fer, niacin, vitamine C, vitamine A, thiamine nibitanga ingufu ntabwo babibona mumata gusa. Bitewe nuko ibintu bigenda bihinduka, cyane cyane ibihe amata abonekera n amapfa akunze kubaho kenshi, abashumba benshi, harimo nabamasayi, ubu basigaye barya ibiryo nibihajyije ingano.
Ubushyo bwihene nintama zabamasayi, harimo intama zitukura zabamasayi, hamwe ninka zagaciro. Ibizamini bya Electrocardiogram byakoreshejwe ku basore 400 bakuze babamasayi basanze nta kimenyetso na kimwe cy’indwara z'umutima, ubumuga cyangwa imikorere mibi yumubiri. Ubundi bushakashatsi bwakozwe kuri karubone-ya14 bwerekanye ko impuzandengo ya cholesterol iri hafi ya 50 ku ijana ugereranije niyumunyamerika. Ibyavuye mu bushakashatsi bigaragaza ko umubiri muzima bafite ari ukubere morans.
Joseph Ole Lenku - Umunyamabanga wa Guverinoma muri Kenya ushinzwe imbere no guhuza ibikorwa bya Guverinoma y’igihugu kuva 2012 kugeza 2014
David Rudisha - yiruka mu marushanwa yintera ndende na metero 800 ufite yabaye uwambere kurwego rwisi yisi
Edward Sokoine - Minisitiri w’intebe wa Tanzaniya kuva 1977 kugeza 1980 na none kuva 1983 kugeza 1984
Edward Lowassa - Minisitiri w’intebe wa Tanzaniya kuva 2005 kugeza 2008. Umwanya wa kabiri inyuma ya John Pombe Magufuli mu matora rusange yaTanzaniya 2015.
James Ole Kiyiapi - umwarimu wungirije muri kaminuza ya Moi akaba n'umunyamabanga uhoraho muri minisiteri y’uburezi n’ubuyobozi bw’ibanze
William Ole Ntimama - Umunyapolitike wo muri Kenya akaba n'umuyobozi w'umuryango wabaMaa
Francis Ole Kaparo - Uwahoze ari umuvujyizi wa National Assembly of Kenya
Joseph Nkaissery - Uwahoze ari umunyamabanga wa Guverinoma muri Kenya ushinzwe imbere no guhuza ibikorwa bya guverinoma y’igihugu kuva 2014 kugeza apfuye muri 2017
Nice Nailantei Lengete - Umugore wa mbere yagejeje ijambo ku kanama k' abakuru mubamasayi ku musozi wa Kilimanjaro, maze yemeza akanama kubuza guca imyanya ndangagitsina yabagore muri Kenya na Tanzaniya.
Katoo Ole Metito - Umudepite mu Ntara ya Kajiado y'Amajyepfo
↑International Labour Office,Traditional occupations of indigenous and tribal peoples: emerging trends, (International Labour Organization: 2000), p.55.
↑Cultural and Public Attitudes: Improving the Relationship between Humans and Hyaenas from Mills, M.g.L. and Hofer, H. (compilers). (1998)Hyaenas: Status Survey and Conservation Action Plan. IUCN/SSC Hyaena Specialist Group. IUCN, Gland, Switzerland and Cambridge, UK. vi + 154 pp.
12McCabe, Terrence. (2003). "Sustainability and livelihood diversification among the Maasai of Northern Tanzania". Human Organization. Vol 62.2. pp. 100–111.
↑Goodman, Ric. (2002). "Pastoral livelihoods in Tanzania: Can the Maasai benefit from conservation?" Current Issues in Tourism. Vol 5.3,4. P.280–286.
↑Spencer, P. (1988)The Maasai of Matapato: a study of rituals of rebellion Manchester University Press, Manchester. Spencer, P. (2003)Time, Space, and the Unknown: Maasai configurations of power and providence. Routledge, London.