Ost-Oropa ta un sekshon grandi di e kontinenteOropeo. Rusia Oropeo ta wòrdu konsiderá komo parti di Ost-Oropa i riba su mes ta kubri mas ku 40% di e área total di Oropa. Sinembargo, kua pais eksaktamente ta kai bou di Ost-Oropa ta keda un tema di debate.
E término Ost-Oropa no tin status ofisial, pero ta wòrdu usá pa organisashonnan internashonal maneraNashonnan Uní (NU) i eStändiger Ausschuss für geographische Namen (StAGN) aleman.
DuranteGuera Friu, Ost-Oropa tabatin prinsipalmente un nifikashon polítiko. E paisnan kapitalista tabata wòrdu konsiderá komo Wèst-Oropa, miéntras ku e paisnan komunista, spesialmente esnan aliá kuUnion Sovietiko, tabata kai bou di Ost-Oropa. Resultado den paisnan maneraFinlandia,Gresia i astaTurkia tabata wòrdu konsiderá komo Ost-Oropa, miéntras ku paisnan manera Chekoslovakia, a pesar di nan lokalidat mas wèst, tabata wòrdu klasifiká komo Ost-Oropa.
E siguiente paisnan tabata wòrdu konsiderá Ost-Oropa e tempu ei:
Despues di Guera Friu, e término Ost-Oropa a sigui wòrdu usá, spesialmente promé ku e ampliashon diUnion Oropeo na 2004. Awendia, Ost-Oropa ta wòrdu definí mas tantu a base di karakterístikanan kultural i lingwístiko.
Segun StAGN, e siguiente paisnan ta pertenesé na Ost Europa:
Ukrania
Rusia
Belarus
E paisnan aki ta kompartí algun karakterístika komun, esta idioma slavo komo idioma prinsipal, poblashon ku un fe predominantemente òrtodòks oriental, i laso históriko ku Union Sovietiko.
Tin biaha Moldovia tambe ta wòrdu konsiderá parti di Ost-Oropa, ounke e similaridatnan kultural ta ménos fuerte. Moldavia tabata parti di Union Sovietiko, pero e poblashon ta papiarumano, un idioma romántiko. Sinembargo, mayoria di e poblashon ta òrtodòks.
Ademas, Bulgaria i Rumania hopi biaha ta wòrdu inkluí den Ost-Oropa pa motibu di nan poblashon òrtodòks. Polonia, Slovakia i Czechia tin biaha tambe ta wòrdu inkluí pa motibu di nan idiomanan slavo, pero e paisnan aki ta predominantemente katóliko. Hungria no ta Slavo ni Ortodoks, pero a wòrdu influensiá pa Union Sovietiko durante Guera Friu.