Fabola maFamai bola (li Indonesia "sepak bola") no sambua wamaisa sangoguna'ö bola nitifa-tifa faoma ahe ba danö lafa sebolo. So dombua "tim" si famai, ba ero "tim" so bakha 11 niha. Fa'ebua bolania 68-70 cm ba la'omai'ö ia ba danö lafa si öfa sagi sanau, ba ba faoma fatambai mbalö danö lafa so darufa (li Indonesia "gawang"), heza lafatörö bola ya'ira si famai. Ero lafatörö bola bakha ba darufa lafotöi ia sambua "gol".[1] Ohitö dödö bakha ba wamai bola ya'ia da'ö ba wamatörö bola bakha ba darufa nudu. Haniha zabölö oya mamatörö bola ba darufa nudu, da'ö zi möna.
So goi-goi ba wamai bola. Goi-goi sabölö oya la'o'ö niha ma'ökhö tefa'oli me ndröfi 1863. Molo'ö goi-goi andrö, götö wamaisa ha sozago darufa zi tola mondra'u bola faoma tanga, ba ha bakha ba nahia si öfa sagi si no mutandrai. Fefu zi famai tanöbö'ö ha tola la'oguna'ö gahera ba wanifa bola, ma zui högöra ba wanandru bola. Fa'ara wamai bola ya'ia da'ö 2x45 menit. Aefa 45 menit, lafalali nahiara ya'ira zi dombua "tim". Haniha zabölö oya mamatörö bola ba darufa nudu ba ginötö ahori zi-90 menit, da'ö zi möna. Na ba gangahorita ginötö andrö faoma fagölö wa'oya "gol" nisöndra dombua "tim" sifahulö, ba tola lafazaumba hua gefe ba wangetu'ö haniha zimöna (li Indonesia "mengundi"), ma zui latohugö wamaisa 2x15 menit irege so sambua "tim" simöna, ma zui lafalua wahulösa "tim" haniha zabölö oya mamatörö bola bakha ba darufa nitifa moroi ba sambua naha si no muhonogöi (11 meter moroi ba darufa). Lafotöi zafuria andre bali Indonesia "adu penalti". Samalua fahulösa (li Indonesia "pertandingan" ma "kejuaraan") zangetu'ö hezo nifalua moroi ba zi tölu lala andrö na lö "tim" simöna aefa zi-90 menit.
Fabola andre no famaisa fondrege la'omasi'ö niha ba gulidanö, so mato 250 juta zi lö aetu famai ba töra 200 negara ba ba gölana. Duma-dumania Piala Dunia FIFA no fahulösa fondrege ato niha samaigi, töra moroi ba Olimpiade.[2] Angahorita wahulösa bola ndra matua Piala Dunia (li Indonesia "final") no fondrege ato niha samaigi i'otarai 2009.[3]
Samatörö ya'ia ba zi sagörö ulidanö ya'iaFIFA, ba baröFIFA so önö nifotöi konfederasi sangeregesi tödö wamatörö wamaisa bola ba zi lima danöa (AFC, CAF, CONCACAF, CONMEBOL, OFC baUEFA). Barönia so gangorahua nasional nifotöi "asosiasi", samatörö wamaisa bola, he nifotöi famaisa bola profesional[4] ba he göi nifotöi famaisa bola amatir[5], ba ero negara (ba ba gölana si no muhonogöi). Ba Indonesia töiniaPSSI (Persatuan Sepak Bola Seluruh Indonesia).
Fahulösa fondrege tehöngö ba ya'ia Piala DuniaFIFA, he fahulösa iramatua ba he fahulösa ira'alawe. Baero da'ö fondrege tehöngö göi wahulösa ndramatua ba Eropa (Liga ChampionsUEFA) ba fahulösa ira'alawe ba Eropa (Liga Champions WanitaUEFA).
Fabola no sambua moroi ba gotalua oya wamaisa sangoguna'ö bola (bola voli, bola kaki, bola rago, bola rugbi, bola tenis, bola pingpong, btn). Heŵa'ae simanö sito'ölönia na latötöi bola ba fabola baDanö Niha ba baIndonesia niŵaö dödöra ya'ia bola sowulo-wulo nitifa faoma ahe nifotöisepak bola ba li Indonesia. BaBritania Raya,Irlandia,Australia,Kanada baAfrika Selatan lafotöi iafootball, bahiza baAmerika Serikat latötöi iasoccer. Ba Jepang lakaoni iasakka.
No so wamai bola ba mato ha'uga soi ba gulidanö. BaYunani so wamaisa bola nifotöiphaininda baepiskyros.[6][7] Famai bolaepiskyros duma-dumania no lagambaraini ba piala wahulösa bola EropaUEFA.[8] Baero da'ö so wamai bola ba nihaRomawi nifotöiharpastum. Bahiza heharpastum ba hephaininda ma zuiepiskyros no fabö'ö ma'ifu moroi ba wamai bola ni'ilada ma'ökhö, me la'oguna'ö göi dangara ba wangomai'ö ya'ia. Abölö fakhili ia ba famaisa bola voli.[9][10][11][12][13][14]
Simanö göi so baTiongkok wamaisa bola nifotöicuju sabölö fakhili ba wamaisa bola ni'ilada iada'a.[15] Fabolasacuju andre tobalikemari ia baJepang[16][17] bachuk-guk baKorea.
Molo'ö FIFA, lö khai-khai fefu wamai bola me föna andre ba wabolasa iada'a.[8][18] Fabolasa ni'ilada iada'a tumbu ia ba Eropa, töra-töra baInggris.[19] Ba ngaotu ndröfia si-19 lafazökhi goi-goi wamaisa bola si tobali standar ba Inggris. Goi-goi andre zi tobali dane-dane goi-goi wabolasa irugi ma'ökhö.
Naha wamai bola no öfa sagi. Fa'anaunia 100–120 meter ba fa'ebolonia 65–75 meter.[20] Faoma fatambai ba mbalö danö lafa no lataru'ö darufa (li Indonesiagawang). Fa'ebolonia 7,32 meter ba fa'alaŵania 2,44 meter.[20] Ba zi fasui darufa so naha si öfa sagi nitandrai sitobali naha heza tola iwawaya bola sozago darufa, ba heza lahuku "tim" faomapenalti na lafazökhi zi lö mutehe bakha ba nahia si no mutandrai andre. Föna darufa so sambua nahia si öfa sagi nitandrai irugi 16,5 meter moroi ba darufa. Nahia nitandrai andre lafotöi ia "daerah penalti". Na lasawö goi-goi bakha ba nahia nitandrai andre, ba lahuku "tim" faoma "penalti", ya'ia na latifa bola 11 meter moroi ba darufa zanawö goi-goi.[20]
Sito'ölönia fa'ara wamai bola 2 × 45 menit, inönö 15 menit wolombase ba gotalua zi dombua ginötö andrö.[20] Na fagölö mbua nisöndra "tim" si fahulö, latohugö wamaisa 2 × 15 menit, irege so zimöna. Na no ahori ginötö si 30 menit andrö ba lö nasa simöna, latohugö faoma fanifa bola moroi ba nahia "penalti" (li Indonesiaadu penalti).[20]
Baero da'ö tola ifataro sama'ola (li Indonesiawasit) hawa'ara ginötö sinangea munönö ba zi 90 menit na so ginötö saekhu götö wamaisa (duma-dumania börö me lafalali zi famai, ma börö me ahori ginötö ba wanolo ya'ira börö me no mesokho ira, btn.). Onönöta ginötö andre lafotöi ia bali Inggrisinjury time ma zuistoppage time.[20]
"Gol" nisöndra ba ginötö ninönö tobali fangerai mbua angahorita nifotöiskor. Bahiza "gol" nisöndra ba ginötöpenalti lö la'erai ia, ha moguna ia ba wangetu'ö hadia möna sambua tim ma lö'ö.[20] Ba gangahorita ndröfia si-90, ifatörö sambua sistem gol ana'a (li Indonesiagol emas) ba gol firö (li Indonesiagol perak)International Football Association Board (IFAB) ba wangetu'ö wa no awai wahulösa.[20] Bakha ba sistem gol ana'a, haniha "tim" si föföna manöndra "gol" ba ginötö onönöta, "tim" andrö zimöna. Bakha ba sistem gol firö, haniha "tim" sabölö oya "gol" ba gangahorita ginötö onönöta, da'ö zimöna.[20] Bahiza sistem andre lö sa'ae i'oguna'ö IFAB.[20]
Ibe'e wondrakö karate sa'usö samabali (li Indonesiawasit)
Na ifazökhi gamuata si lö mutehegö samösa sifamai, ba ibe'e khönia wondrakö samabali wamaisa (li Indonesiawasit). Fondrakö andrö ya'ia balö garate sa'usö na lö abölö sibai horö zifamai, ba balö garate soyo na ebua sibai horönia.[21] Na alua zi lo mutehegö, ibatogö wamaisa samabali, ihalö baero khönia mbalö garate sa'usö ma zui soyo ba iforoma'ö khö zifamai andrö, ba itanö bakha ba zura döinia.[21] Balö garate sa'usö tebe'e khö samösa zifamai na lösportif ia, duma-dumania na lö aetu i'osiwawöi goi-goi, fabu'ali ia ba zifamai bö'ö, ibe'e ena'ö ahou wamörögö wamaisa, möi ia baero ba bakha ba danö lafa ba zi lö nitehegö zama'olo, no töra ahatö ia ba zifamai bö'ö sangaitendangan bebas ma zui samazaumba bola bakha.[21] Na isöndra dombua mbalö garate sa'usö samösa sifamai, ba i'anema'ö labe'e khönia mbalö garate soyo, ba silötolalö'ö ibato wamaisa ba iröi danö lafa.[21]
Silötolalö'ö ibatogö wamaisa ba iröi danö lafa sifamai sanöndra balö garate soyo, ba tebai lafalali ia faoma sifamai bö'ö.[21] Horö si tola labe'e mbalö garate soyo: amuata si tola mame'e mesokho abölö-bölö zifamai bö'ö, modilo, mamözi niha, mano'agö zifamai sedöna manifa bola lumalö ba darufa, mombabaya bola faoma tanga (lö fao zozago darufa), manguma'ö fehede sanandraŵaisi. Simanö göi horö na ibabaya bola baero naha si no mutandrai sozago tarufa.[21]
Ba wamaisaprofesional, so mato ha'uga niha sondrönia'ö gofanöŵa wamaisa, ya'ia da'ö samabali (li Indonesiawasit), darua zamaigi khoi-khoi (li Indonesiahakim garis), samösa zamaigi-maigi ba dalu danö lafa, ba samösa zamaigi-maigi tarufa. Khö zama'olo so nono wikho (li Indonesiapeluit). Ifoli nono wikho tobali tanda ba wobatogö wamaisa. Ya'ia göi zame'e fondrakö ma zui fohöwö na so goi-goi ni'osiwawöi. Ero zamaigi khoi-khoi lahörö-hörögö matonga danö lafa. No la'ohe mandrera ni'alaŵa'öra na la'ia no lafalua golalöŵa sifamai, ma zui no möi baero bola moroi ba nola danö lafa, ma zui no sala nahia samösa zifamai (li Inggrisoffside). Sito'ölönia la'o'ö-o'ö zifamai fondrege furi ba wamaigi-maigi na aluaoffside.
Halöŵö zondrönia si samösa tö ya'ia ba wamaigi-maigi ginötö, töra-töra na so ginötö saekhu börö me so wamalali zifamai ma zui so wangosiwawöi goi-goi. Ya'ia zangetu'ö hawa'ara ginötö onönöta ba wanohugö wamaisa. Ya'ia göi zamareso sifamai nifalali ba tobali ia si so ba huhuo ba gotaluamanajer tim ba samabali. Baero ira andre la'oguna'ö iada'a teknologi video ba wanolo zamabali ba wamaigi hadia sindruhu no alua wangosiwawöi goi-goi. Duma-dumania na ambö oroma ba hörö hadia nooffside samösa zifamai. Tola ifaigi video samabali ba wangetu'ö ya'ia.
Omasi-masi göi niha baDanö Niha wamai bola, he iraono ba he satua, he mosino ba he moteu. Itaria lö manö balö wamaisara, hulö asala omuso manö dödöra. Börö me lö lasöndra bola sindruhu, itaria manö la'oguna'ö bola gitö, asala tola latifa-tifa ia. Simanö göi danö lafania, itaria tanö sabe'e ma zui tanö sotambu ba aelo. Itaria lalau famai bola ba danö lafa, ma ba dalu lala, ma zui ba newali föna nomo.
Fabola no göi tobali sambua famahaö ba zekola. Ba da'ö lafomaha ira hadia goi-goi wamaisa bola simane nifa'oli yaŵa, ba hewisa wolo'ö ya'ia.
↑Fehede "gol" tehalö moroi bali Inggris "goal", niŵaö niha na mu'ao ira wa no möi bakha bola ba darufa. Tola tafo'eluaha ia bali Niha faoma, "No möi bakha!" ma zui "Noa! Noa! Noa!". Fakhili geluahania na laŵaö Danö Niha, "Ahulu! No ahulu!" ma zui "Tobaya! No tobaya!".
↑Lafotöiprofesional niha na tuho halöŵönia ha famai bola (la'osindruhugö wondrou'ö nekhe-nekhera ba wamai bola ba famaisa andrö tobali börö wangaluira göi.
↑Lafotöiamatir niha na tenga famai bola duho halöŵönia, bahiza ha aya-aya dödö. Eluahania lala wangaluira so ba nahia bö'ö ba hezo molala ira awena möi ira famai bola.
↑"A gripping Greek derby".FIFA.com. Arsip moroiversi asli irugi 2 November 2020. Mufaigi me30 October 2020.Parameter|url-status= yang tidak diketahui akan diabaikan (fanolo)
↑Nigel Wilson,Encyclopedia of Ancient Greece, Routledge, 2005, p. 310
↑Nigel M. Kennell,The Gymnasium of Virtue: Education and Culture in Ancient Sparta (Studies in the History of Greece and Rome), The University of North Carolina Press, 1995, onGoogle BooksArchived 5 Desember 2016 at theWayback Machine
↑Steve Craig,Sports and Games of the Ancients: (Sports and Games Through History), Greenwood, 2002, onGoogle BooksArchived 6 Desember 2016 at theWayback Machine
↑Don Nardo,Greek and Roman Sport, Greenhaven Press, 1999, p. 83
↑Sally E. D. Wilkins,Sports and games of medieval cultures, Greenwood, 2002, onGoogle booksArchived 6 Desember 2016 at theWayback Machine
↑"Sports".Encyclopedia Britannica (ba li Inggris). Arsip moroiversi asli irugi 17 April 2021. Mufaigi me20 April 2021.Parameter|url-status= yang tidak diketahui akan diabaikan (fanolo)