Povijest

Povoljan prirodni i prometni položajovog područja uvjetovao je naseljenost od najstarijih vremena, ali prostor jedo danas arheološki slabo istražen, stoga se naseljenost sa sigurnošću možepratiti tek od srednjeg vijeka, od kada se dijelovi ovog prostora pojedinačnospominju u povijesnim dokumentima. 

Prostor današnje Općine Lipovljani moguće je pratiti kroz pisane dokumente od1231. godine kada je širi prostor kao posjed i župa Svetačje darovan šimeškom županuTiboltu iz Mađarske. Preustrojem uprave u Slavoniji sredinom14. stoljeća, područje Svetačja se uključuje u novouređenu Križevačku županiju. U povijesnim dokumentima iz 14. stoljeća spominje se župna crkva sv. Mihovila zagrebačke biskupije, Stara tvrđava Velika i Nova tvrđava Velika te Crkva sv. Križa, unutar utvrde Kraljeva Velika.

DolaskomTuraka stanovništvo je izbjeglo, utvrda Kraljeva Velika je1538.godine zapaljena, a naselje Lupya (Lipovljani) u potpunosti je srušeno.Turcivladaju ovim prostoromod 1530. do 1691. godine. Odlaskom Turaka dolazi do intenzivnog naseljavanja ovog prostora koje traje do1720. godine. Osnivaju se naseljaKraljeva Velika i Lipovljani o čemu svjedoče prvi popisi stanovništva iz1698. godine, a potom i naseljaPiljenice (1730.) i Krivaj (1740.). 1745. godine unutar Vojne krajine osniva seGradiška pukovnija, te Lipovljani postaju sjedište I. satnije 8. Gradiške pukovnije.

Prostor se intenzivno razvija i naseljavasredinom 18. stoljeća, osobito nakon gradnje krajiške ceste 1779. godine, podno prigorja. Organizacija života se diže na višu razinu, te se u Lipovljanima1770. godine gradi škola.

Ukidanjem Vojne krajine1881. godine, područje dolazi u sastavPožeške županije. Gradnja željezničkih prugakrajem 19. stoljeća ovom području daje nov poticaj za razvoj. Lipovljani1871. godine postaju sjedište šumarije, općinu dobivaju1872. godine, a 1897. godineželjezničku postaju.