Ova stranica ukratko: Na izvore upućujemo u tekstu, što bliže izravno ili neizravno prenesenoj tvrdnji. Navod izvora treba sadržavati sve podatke nužne za njegovu jednoznačnu identifikaciju.
Slijedeći opća bibliografska pravila ocitiranju izvora, na izvore je najbolje uputiti u samome tekstu, što bliže prenesenoj tvrdnji.[1] To je zbog autorskih prava posebno važno kada se tvrdnja izravno navodi (citira od riječi do riječi unutar navodnika), a radi provjerljivosti svakako poželjno i kada se sadržaj izvora neizravno navodi (prepričava ili parafrazira). Čitatelja se na izvor upućuje (referira)pripisivanjem u tekstu, koje na Wikipediji ponegdje još zovemo ilinijskim pripisivanjem, prema engl.inline citation. Njime se povezuje tvrdnja iz izvora s bibliografskom jedinicom prikazanom na dnu članka koja sadrži dovoljno podataka o djelu potrebnih za njegovu jednoznačnu identifikaciju: ime autora, datum izdavanja, naslov djela, ime časopisa ili internetske stranice, adresu arhivirane verzije, datum pristupanja izvoru, brojčane identifikatore (DOI,ISBN) i slično.
Kada i zašto je potrebno navođenje izvora
Wikipedija nije knjižna enciklopedija koja bi bila ograničena prostorom, stoga se pozdravlja navođenje korisne literature i navođenje poveznica naonline literaturu putem vanjskih poveznica.Standardne knjižne enciklopedije koriste raspoloživo mjesto na papiru pa je popis literature obično ispušten u općim enciklopedijama: nema ga uOpćoj enciklopediji JLZ-a,Hrvatskoj enciklopediji niti uOpćoj i nacionalnoj enciklopediji. Naprotiv, specijalizirane enciklopedije poputTehničke enciklopedije, imaju na kraju skoro svake natuknice kratak popis literature. Wikipedija nema problema s prostorom, stoga je navođenje literature dobrodošlo, a kod npr. statističkih ili povijesnih podataka obvezno. U članku od nekoliko rečenica ne treba navoditi popis literature od stotinjak knjiga, no kad se radi o temi koja nije općepoznata, navođenje izvora je u pravilu nužno, tj. njihovo nenavođenje može dovesti do brisanja članka uslijed neprovjerljivosti informacija.
Doslovno prenošenje dijelova članaka iz djela na koje se pozivamonije dopušteno, odnosno dopušteno je samo kaodoslovan citat u mjeri kojom se ne krše autorska prava.
Podaci ili citati koji su sporni ili teško provjerljivi moraju biti potvrđeni navođenjem izvora.
Obveza navođenja izvora je na onome koji podatke postavlja, ne na onome tko ih dovodi u pitanje. Suradnici mogu kod spornih slučajeva novi doprinos obrisati ili vratiti na potkrijepljenu inačicu.
Kako navesti izvor
PraviloWikipedija:Provjerljivost navodi:Izvor treba biti naveden jasno i precizno tako da ga čitatelji i suradnici Wikipedije mogu lako naći. Kad se radi o knjigama, uz sve osnovne podatke koje postoje – o autoru, naslovu, izdavaču, mjestu i vremenu izdavanja, ISBN-u, nužno je navesti i stranicu knjige koja potkrjepljuje ono o čemu pišemo.
Navođenje izvora u vizualnom uređivaču
Uvizualnom uređivaču omogućen je dodatak koji dosta podataka u navodu izvora može automatski popuniti izURL-a,DOI-ja,ISBN-a i sličnih. Referencija se umeće na mjestu pokazivača pritiskom naCitiraj u alatnoj traci. Nakon umetanja, referencija se može dodatno ručno urediti pritiskom na plavu brojčicu. Postojeće referencije mogu se iskoristiti na drugome mjestu u tekstu umetanjem iz istoga alata.
Navođenje izvora u kôdu
Izvor na koji se pozivamo, bilo da je to poveznica na internetsku stranicu (izvan Wikipedije) ili neko tiskano djelo, navodi se između oznaka (tagova)<ref> i</ref>. U tekstu će na mjestu unosa biti prikazana plava brojčica s poveznicom na pripadnu stavku u popisu izvora korištenih u članku, a ona će prikazivati sve što je upisano između dviju oznaka.
Da bi navodi izvora ili referencije bili pravilno oblikovani, najbolje ih je unositi s pomoću predložaka za izvore{{Citiranje weba}},{{Citiranje časopisa}},{{Citiranje knjige}},{{Citiranje novina}} u kojima se podatci o autorima, naslovu, nazivu časopisa, web-adresi i dr. unose kao odvojeni parametri, a sami predlošci ubacuju između oznaka<ref> i</ref>.
<ref name="sl2020">{{Citiranje časopisa |author=Ivan Marković |title=O imenolikosti hrvatskih posvojnih pridjeva |url=https://hrcak.srce.hr/249280 |year=2020. |journal=Suvremena lingvistika |volume=46|issue=90|pages=223–238|id=10.22210/suvlin.2020.090.03 }}</ref>
Kôd se obično piše u jednom redu. Upravo ovako će referenciju dodati suvremeni Wikipedijin uređivač teksta (VisualEditor). U njemu je najčešće dovoljno unijetiDOI,ISBN ili web-adresu stranice iz kojih će sustav popuniti ostale podatke. Ista se referencija može potom koristiti više puta na stranici kroz isto sučelje.
Ručno bi se ovaj isti navod prema pravilima hrvatskoga pravopisa[2] unosio kao
<ref>Ivan Marković. 2020. O imenolikosti hrvatskih posvojnih pridjeva.''Suvremena lingvistika'' 46 (90): 223–238.</ref>
Referenciji se može dati proizvoljno ime (eng.name) zaponovnu upotrebu na stranici, ovdje je ono "sl2020":
<ref name="sl2020">Ivan Marković. 2020. O imenolikosti hrvatskih posvojnih pridjeva.''Suvremena lingvistika'' 46 (90): 223–238.</ref>
Za svaki sljedeći navod iste referencije bit će dovoljno u tekstu unijeti
<ref name="sl2020" />
Ako bi se htjelo dodati i poveznicu na internetsku stranicu članka u časopisu, ručno bi se unosilo:
<ref name="Cekol">{{Citiranje weba|url=http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac265.nsf/AllWebDocs/ogr1|title=Čeh, Leh i Meh|author=Sandra Cekol|work=Vijenac|publisher=Matica hrvatska|date=29. travnja 2004.|accessdate=11. ožujka 2021.}}</ref>
ili ručno kao
<ref name="Cekol">Sandra Cekol. 29. travnja 2004. [http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac265.nsf/AllWebDocs/ogr1 Čeh, Leh i Meh]. ''Vijenac''. Matica hrvatska. (pristupljeno 11. ožujka 2021.)</ref>
Na kraju navoda izvora koji je podložan promjenama poželjno je staviti datum pristupanja izvoru, a i datum kada je izvor objavljen ako postoji takav podatak.
Poveznice na internetske izvore često imaju kratak vijek trajanja i nakon nekoliko godina ne vode nikamo. Time mnogi izvori postaju bezvrijedni. Preporuča se zato svaki važan internetski izvor (iscrpne novinske članke, tablice s podatcima, osobne stranice i sl.)arhivirati na serveru poputarchive.org ili potražiti arhiviranu verziju na hrvatskom arhivu webahaw.nsk.hr pa tu verziju također uključiti u referenciju:
Stranica arhivirana nahaw.nsk.hr:
<ref>{{Citiranje weba|title=Otvoreno pismo Vesne Parun o napuštanju DHK-a|author=Vesna Parun|work=vecernji.hr|publisher=Večernji list|accessdate=2021-03-12|url=https://www.vecernji.hr/kultura/otvoreno-pismo-vesne-parun-o-napustanju-dhk-a-140031|date=13. svibnja 2010.|archiveurl=http://haw.nsk.hr/arhiva/vol3/6/30551/www.vecernji.hr/kultura/otvoreno-pismo-vesne-parun-napustanju-dhk-a-clanak-140031.html|archivedate=2010-05-16}}</ref>
Stranica arhivirana naarchive.org:
<ref>{{Citiranje weba|title=Otvoreno pismo Vesne Parun o napuštanju DHK-a|author=Vesna Parun|work=vecernji.hr|publisher=Večernji list|accessdate=2021-03-12|url=https://www.vecernji.hr/kultura/otvoreno-pismo-vesne-parun-o-napustanju-dhk-a-140031|date=13. svibnja 2010.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20210312000606/https://www.vecernji.hr/kultura/otvoreno-pismo-vesne-parun-o-napustanju-dhk-a-140031|archivedate=2021-03-12}}</ref>
Uporaba istog izvora na više od 3 mjesta u članku, različite stranice
Ako se ista knjiga u članku rabi više od 3 puta kao izvor, nema smisla da svaki put u odlomku "Izvori" piše cijeli navod (ime autora, knjige, izdavač, mjesto, godina izdanja, ISBN, stranica). U takvom slučaju poželjno je rabiti jednu od sljedeće dvije metode:
U dodatnom odlomku "Literatura" navedu se izvori pomoću predložaka za citiranje:{{citiranje knjige}},{{citiranje weba}}… (na primjerovako) U tekst se potom umeće predložak{{sfn}} s prezimenom autora, godinom objave/izdavanja i brojem stranice (na primjerovako).
To je poželjan način navođenja izvora u slučaju uporabe više stranica iste knjige kao izvora na više mjesta u članku.
Uporaba predloška{{is}} (izvor stranica)
Na jednom mjestu se definira izvor bez određenog broja stranice, a stranica se definira preko predloška{{is}}:
<ref name="HG">... ime autora, knjige, izdavača, mjesto, godina izdanja, ISBN ...</ref>{{is|str. 322.}}
što upućuje na stranicu 322 izvora HG.
Svaka sljedeća uporaba izvora je kraća, primjer uporabe za knjigu ranije definiranu kao "HG", stranica 357:
Između teksta i oznake izvora (oznaka<ref></ref>) molimone ostavljajte razmak jer se kod prikaza teksta može dogoditi prijelom retka na mjestu između teksta i poveznice na izvor, čime oni više ne bi bili vizualno povezani. Ako se izvor odnosi na cijelu rečenicu ili odlomak, oznaka izvora stavlja se iza interpunkcijskog znaka na kraju rečenice, takođerbez razmaka.
Važno je naglasiti da se izvor valja navesti što bliže izjavi odnosno tekstu na kojeg se dotični izvori odnosi. Ako se izvor odnosi na dio rečenice, izvor je logično i poželjno navesti na kraju tog dijela rečenice, kako bi se izbjegli nesporazumi. Tada se izvor navodi uz riječ, no ako uz tu riječ postoji interpunkcijski znak (zarez, dvotočje ili slično), izvor se navodi nakon njega (a ne između riječi i interpunkcijskog znaka), u oba slučajabez razmaka. Ako se pak izvor odnosi na cijelu rečenicu ili odlomak teksta, onda ga se navodi na kraju rečenice odnosno odlomka. Ako se navodi više izvora za isti tekst, izvore je potrebno postaviti jedan do drugogbez razmaka (ovako:<ref>[Izvor 1]</ref><ref>[Izvor 2]</ref><ref>[Izvor 3]</ref>), iz istog razloga da bi se izbjegao prijelom retka.
Primjer navođenja izvora:
Ispravno
Neispravno
Hrvatska je zemlja tisuće otoka.[1]
Hrvatska je zemlja tisuće otoka.[1]
Hrvatska je zemlja tisuće otoka.[1] Naseljeno ih je 48,[2] najveći je Cres,[3] a polovica su hridi i grebeni.
Hrvatska je zemlja tisuće otoka[1]. Naseljeno ih je 48[2], najveći je Cres,[3] a polovica su hridi i grebeni.
Hrvatska je zemlja tisuće otoka.[1] Naseljeno ih je 48,[2] najveći je Cres,[3][4][5] a polovica su hridi i grebeni.
Hrvatska je zemlja tisuće otoka[1]. Naseljeno ih je 48[2], najveći je Cres,[3][4][5] a polovica su hridi i grebeni.
Kako napraviti popis izvora
Popis izvora citiranih u članku dobiva se tako da se na kraju članka, a prije vanjskih poveznica, stavi sljedeći kôd:
== Izvori =={{Izvori}}
Predložak će nakon naslovaIzvori napraviti popis citiranih publikacija. U člancima u kojima su publikacije navedene više kao popis literature prema kojoj je napisan cijeli članak ili popis dodatne literature smisleniji su nasloviLiteratura[3][4] iBibliografija.[5][6] Wikipedijina pravila, međutim, izričito nalažu da se sav netrivijalni sadržaj pravilno citira u tekstu:WP:PRO,WP:VI,WP:BVI. Kada se tagovi<ref></ref> rabe za bilješke ili kad su bilješke pomiješane s izvorima, autor članka će sam ocijeniti je li primjereniji naslov "Bilješke" ili "Izvori".
U člancima u kojima je velik broj izvora, predlošku se može dodati uputa da ih ispiše u više stupaca, navođenjem minimalne širine stupca u jedinicamaem{{Izvori|30em}}. Prijašnja sintaksa navodila je broj stupaca,{{Izvori|2}}, no takvi popisi nisu bili prilagođeni uređajima i preglednicima različitih širina.
Izravan navod iz izvora
Nekad je potrebno doslovno navesti izvor, dakle izravno ga citirati, jer se prepričavanjem gubi bît teksta. Kao primjer, navodimo li da na stranici časopisaVijenac piše da je N. Cambi izjavio da su na splitskoj rivi potrebna drukčija ispitivanja jer su postojali stariji slojevi, navod ide kao
»Kad se s arheološke točke gledišta promotri, tada su projektiranju trebala prethoditi arheološka istraživanja. Znalo se, naime, i prije da je riva integralni dio Palače i Splita još od Dioklecijana i da su istraživanja nužna. Ne mislim ponajprije na klasična arheološka iskapanja, koja su agresivna i destruktivna metoda. Riječ je o pouzdanim georadarskim i drugim sličnim metodama koje su, doduše, u skromnu opsegu i primijenjene, ali tek kad su projekti već bili gotovi. Jasno se pokazalo da postoje starije strukture.«
SmjernicaWikipedija:Wikipedija navodi:Jedna Wikipedija ne može drugoj biti izvor. Inače jedna može biti drugoj, druga trećoj, a možda treća prvoj (slične stvari su se već događale), te je to zabranjeno, upravo zato da ne bi dolazilo do kružnih/cirkularnih referencija. Ono što se piše mora biti potkrijepljeno vjerodostojnim izvorima (knjigama, stručnim časopisima). To ne znači da se ne smije prevoditi s jedne Wikipedije na drugu, ali valja uvijek navesti i odgovarajuće izvore.
Predlošci za održavanje
Članci koji nisu potkrijepljeni literaturom mogu se obilježiti predloškom{{Nedostaju izvori}}.
Dijelovi teksta koji zahtijevaju dodatna objašnjenja ili navođenje izvora za neke tvrdnje i podatke mogu se obilježiti predloškom{{Nedostaje izvor}}.
Pomagala
reFill automatski dopunjava podatke u referencijama u članku, dodajući predloške za citiranje
