Vrsta (species) ubiologiji označava skup međusobnogenetski sličinih jedinki.
Uobičajena definicija određuje vrstu kao "grupu prirodnih populacija rasplodno izoliranih od drugih grupa". Rasplodna izoliranost znači da se jedinke tih populacija iz nekog razloga međusobnospolno ne razmnožavaju, odnosno da njihovo eventualno potomstvo nije plodno. Iz tog razloga ne postoji značajan prijenosgena iz jedne populacije u drugu, pa se populacije vremenom genetski i morfološki udaljuju. Primjerice,konj (Equus caballus) imagarica (Equus asinus) su genetski dovoljno bliski da mogu stvoriti zajedničkog potomstvo, ali to potomstvo redovito nije plodno, zbog čega se konj i magarac smatraju odvojenim vrstama.
Pored navedene definicije, postoje još dvije. Danas se često slijedi koncept "srodnog porijekla", dakle živa bića koja su nasljeđivanjem stekla toliko zajedničkihmorfoloških odnosnofizioloških osobina da se na temelju toga mogu razgraničiti od svih drugih grupa živih bića. Treći koncept ograničava pojam vrste samo na jedinke koje dijele istuekološku nišu.
Pojamvrste uveden je u stručni jezik znanstvenika još u vrijeme dok su bili uvjereni u konceptnepromjenjivosti vrsta; kako je svaku vrstu Bog stvorio odvojeno, zasebnim činom stvaranja, svaka vrsta se može principijelno i nedvosmisleno razlikovati od drugih vrsta. Pod utjecajemevolucijske teorije kao i spoznaje o postojanjumozaičkih, prijelaznih oblika poznatih vrsta, ustaljeni nazivvrsta je zadržan. Cijena toga je da niti jedna danas uobičajena definicija, uzeta sama za sebe, ne može sve danas poznate vrstetaksonomski nedvosmisleno razdvojiti.
Početkom21. stoljeća bilo je opisano između 1,5 i 1,75 milijuna vrsta, pri čemu se polazi od pretpostavke da je to samo mali dio svih postojećih vrsta. Procjene polaze od pretpostavke da je ukupni broj vrsta na zemlji značajno veći. Ekstremne pretpostavke kreću se oko 117,7 milijuna, no najčešće se navode procjene između 13 i 20 milijuna vrsta na zemlji.
Total 1.320.555vrsta, 7.284 ugroženih, 740 invazivnih[1]
