Vatikan iliVatikanski Grad (lat.Status Civitatis Vaticanae,tal.Stato della Città del Vaticano, službeno:Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradomRimom uItaliji. Površinom od 0,44km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta.Grad-država je stvoren1929. godineLateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velikePapinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima –Papa. Vatikan je središteKatoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedralabazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.
Vatikan je jedna od europskih mikro-država, a smjestio se na Vatikanskom brežuljku u zapadnom dijelu centra Rima, nekoliko stotina metara udaljen od obala rijeke Tiber. Granice prema Italiji u potpunosti slijede gradske zidine, koje su izgrađene da bi zaštitile Papu. Granice prestaju pratiti zidine na Trgu sv. Petra gdje granica slijedi Berninijeve kolonade. S Trga sv. Petra vodi Via della Conciliazione (ulica pomirenja), koju je uredioMussolini nakon potpisivanjaLateranskih sporazuma. Na samom istoku Vatikan je otvoren prema Rimu.
ImeVatikan dolazi od Latinskog "fort i rort", što je označavalo Vatikanski brežuljak. No, Vatikan je, osim naVatikanskom brežuljku, izgrađen i na Vatikanskim poljima, gdje je glavnina današnjeg Vatikana.
Vatikanizvan svojih granica posjeduje određene objekte koji imaju eksteritorijalni status. Najpoznatija eksteritorijalna jedinica izvan Vatikana jeCastel Gandolfo, papinski ljetnikovac u jugoistočnim predgrađu Rima, a jedan je od naselja poznatih pod nazivomCastelli Romani. Osim Castel Gandolfa, eksteritorijalni status ima još oko 20 građevina u Rimu, od kojih su najvažnije bazilikeSv. Ivana Lateranskog (Basilica di San Giovanni in Laterano),Sv. Marije Velike (Basilica di Santa Maria Maggiore) teSv. Pavla izvan zidina (Basilica di San Paolo fuori le mura).
Klima Vatikana je mediteranska s umjerenim i kišnimzimama, a vrućim i suhim ljetima.
Papa je poglavar Vatikana, a ujedno je biskup rimske biskupije i vrhovni poglavar Katoličke crkve. Papa je izborna funkcija koju bira kolegij kardinala tijekomkonklava. Papa je apsolutističkimonarh, tj. ima legitimnu, izvršnu i sudsku vlast, i jedini jeapsolutistički monarh u Europi. Papa se bira na doživotnu dužnost tijekom konklava na kojima sudjeluju svi kardinali starosti do 80 godina na dan smrti posljednjeg Pape. Uz Papu, Vatikan vode Državno tajništvo iVatikanski guvernat. Sadašnji papa jeFranjo (rođen kao Jorge Mario Bergoglio), državni tajnik je kardinalPietro Parolin, a guverner Vatikana i predsjednik Papinskoga povjerenstva za Državu Vatikanskoga Grada je kardinalFernando Vérgez Alzaga.
I prije pojaveKršćanstva, prostor današnjeg Vatikana se smatrao svetim i nije bio naseljen. U1. stoljeću nove ere, na tom području carKaligula gradicirkus, koji je poslije njega dovršioNeron, po kojemu je cirkus dobio ime.Obelisk koji je danas naTrgu svetog Petra je na to mjesto donesen iz Neronovog cirkusa, a izvorno potječe izHeliopolisa u današnjemEgiptu. Prema predaji, u istom cirkusu je razapetsv. Petar naglavačke, te je pokopan u blizini, gdje je danasbazilika sv. Petra.
Godine326. poslije Krista izgrađena je Konstantinova bazilika sv. Petra na mjestu groba svetog Petra. Temelji tadašnje bazilike se nalaze ispod današnje bazilike sv. Petra, a dokazani su tijekom prve polovice20. stoljeća. Tijekom stoljeća, papinski utjecaj je rastao i pape su stvorile veliku i moćnu državu koja je svojevremeno zauzimala veliki dioApeninskog poluotoka. Takvo stanje je bilo sve do sredine19. stoljeća, kada je to područje preuzelo novonastalotalijansko kraljevstvo. Vatikan nije bio tijekom cijele povijesti sjedište pape, već su to bileLateranska palača,Kvirinalska palača, a od1309. do1377. pape su stolovali uAvignonu u Francuskoj.
Nakonujedinjenja Italije1861. godine status papinstva i njegove svjetovne vlasti postao je upitan, što je ostalo poznato pod nazivomRimsko pitanje. Područje Vatikana je do1929. godine bilo pod upravom tadašnjeg rimskog distrikta Borgo, ali jeGarantnim zakonom Italija jamčila papama određena prava i počasti.
Pape su tijekom tog vremena odbijale priznati talijanskog kralja kao poglavara Rima i odbijali su napustiti Vatikan (posljednji vladar Papinske države, papaPio IX. ostao je poznat kao Vatikanski zarobljenik[1]). Stanje je napokon riješeno11. veljače1929. kada je potpisanLateranski ugovor između Vatikana iKraljevine Italije. Ugovor su potpisaliBenito Mussolini i kardinalPietro Gasparri. Ugovor je osigurao neovisnost Vatikana i posebni status Katoličke crkve u Italiji.
Godine1984. novi je ugovor priznaokatoličanstvo kao državnu vjeru u Italiji.
Valja razlikovati državu Vatikan odSvete Stolice. Sveta Stolica je subjekt međunarodnog prava i provodi politiku, dok je Vatikan samo teritorij nad kojim je Sveta Stolicasuverena.
Iako je Vatikan najmanja neovisna država na svijetu, Sveta Stolica ima veliki međunarodni utjecaj. Vatikan je glavno sjedište Katoličke crkve i njezinog poglavara pape. Sva veleposlanstva akreditirana su pri Svetoj Stolici i smještena su u graduRimu, premda su tijekomDrugoga svjetskog rata poneka veleposlanstva bila smještena unutar Vatikana, kao npr.Ujedinjenoga Kraljevstva. Prema dogovoru sItalijom, ista osoba ne može biti akreditirana kao veleposlanik pri obje države, pa zemlje redovito u Rimu imaju dva veleposlanika.
Vatikan ima najmanju i najstarijuvojsku na svijetu –Švicarsku gardu. Osnovao ju je papaJulije II.22. siječnja1506., a bila je sastavljena odšvicarskih plaćenika. Garda broji 110 pripadnika, koji su zaduženi za neposrednu zaštitu Svetog Oca, čuvanje njegovih rezidencija, a služe i u protokolarne svrhe kao počasna garda.
Do2002. službena valuta je bilavatikanska lira. Danas je u Vatikanu službena valutaeuro u skladu s posebnim sporazumom između Vatikana iEuropske unije (odluka br. 1999/98/CE).
Na teritoriju grada-države Vatikana danas živi 767 stanovnika.[2] Dio stalnog stanovništva nema vatikansko državljanstvo, a u Vatikanu radi i oko 3000 službenika te 94 pripadnikaŠvicarske garde.
Po vjerskoj strukturi, u Vatikanu živi 100 %katolika.
U Vatikan dolaze brojni turisti zbog neprocjenivog umjetničkog blaga i graditeljskih spomenika.Građevine poput bazilike sv. Petra iSikstinske kapele se smatraju jednim od najvećih svjetskih dostignuća na polju kulturne baštine koji uključuju poznate umjetnike poputBotticellija,Berninija,Rafaela iMichelangela.
U Vatikanu postojiHelidrom Vatikan te željeznica koja povezuje željezničku stanicu pored katedrale sv. Petra s talijanskom željezničkom mrežom. Željeznička linija duga je 300 metara i to je čini najkraćom željeznicom na svijetu.[3]
1) Značajan dio teritorija se nalazi uAziji2) Nije član UN-a. Priznalo ga je 97 od 193 država članica UN-a (do kraja 2020.), 22 od 27 zemalja EU.3) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom4) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe5) Priznata od strane više članica UN-a, uključujućiRusku Federaciju