Movatterモバイル変換

[0]ホーム
URL:

Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Valdobbiadene

Koordinate:45°54′N11°55′E / 45.900°N 11.917°E /45.900; 11.917
Izvor: Wikipedija
Valdobbiadene
Regija:Veneto
Pokrajina:Treviso (TV)
Koordinate:45°54′N11°55′E / 45.900°N 11.917°E /45.900; 11.917
Visina:253m
Površina:62,9 km2
Stanovništvo:10,271(31. prosinca 2018.[1])
Gustoća stanovništva:163,29 stan./km2
Poštanski broj:31049
Pozivni broj:0423
ISTAT-broj:026087
Svetac zaštitnik:Grgur I. iVelika Gospa
Valdobbiadene na zemljovidu Italije
Valdobbiadene
Valdobbiadene
Valdobbiadene na zemljovidu Italije
Službena stranica:comune.valdobbiadene.tv.it

Valdobbiadene (venecijanski:Valdobiàdene) je općina upokrajini Treviso (regijaVeneto) u sjevernojItaliji, oko 30 km sjeverno od glavnog grada pokrajine,Trevisa, te ima 35.082 stanovnika (2018.).

Dana 7. srpnja 2019. godine „BrežuljciprošekaConeglianoa i Valdobbiadenea” upisani su naUNESCO-ovpopis mjesta svjetske baštine u Europi. Naime, krajolik karakteriziraju hrbati brežuljciciglioni, male parcele vinove loze na uskim travnatim terasama, te šume, mala sela i poljoprivredna zemljišta. Stoljećima je ovaj grbav teren čovjek oblikovao i prilagođavao, te je od 17. st. nastao poseban šahovski krajolik koji se sastoji od redova vinove loze paralelnih i okomitih prema padinama.[2]

Općina Valdobbiadene iz zraka

Zemljopisne odlike

[uredi |uredi kôd]

Područje Valdobbiadenea leži u podnožju brežuljaka prošeka koje prethode pred-alpskim predjelimaBelluno, u srednjoj poziciji između venecijanske nizine iDolomitskih Alpa, što pruža svježu klimu za sorte grožđa glera. Ovo planinsko selo nalazi se na visoravni Ornic iznad doline kojom protječe rijekaPiave.Općini Valdobbiadene pripadaju mjesne zajednice (frazione) sela: Bigolino, Guia, San Giovanni, San Pietro di Barbozza, Santo Stefano, San Vito i najveća, Borgate.

Povijest

[uredi |uredi kôd]
Srušeni Valdobbiadene 1918. god.

Prvi tragovi nastanjenosti sežu u prapovijesno i rimsko vrijeme, i unatoč rijetkosti tih tragova, gotovo je sigurno da je regija bila posjećena od tog vremena, s obzirom na formiranje obližnjih gradova kao što su:Asola,Feltre iBelluno.Paul Diacre u svojojHistoria Langobardorum („PovijestLangobarda”) spominje ovo mjesto, koje on nazivaDuplavilis, rodnim gradom pjesnikaVenance Fortunata. Iz ovog toponima (koji se na latinskom jeziku vjerojatno odnosi na dva krakaPiave -Plavis) potiče naziv današnjeg selaVal di Dobiadene, koji je prije označavao cijelu susjednu dolinu. Međutim, prvi pisani dokument u kojem se spominjeValdobbiadene je diploma caraHenrika V. od 7. svibnja 1116. u kojoj on postavlja granice različitih općina u regiji. Od 1391. godine je u posjeduMletačke Republike.

Na teritoriju Valdobbiadene 1796. godine došlo je do sukoba između austrijske vojske koja je okupirala to područje i francuske vojske koja je prolazila krozFurlaniju gdje je bioNapoleon. OdBečkog kongresa (1815.) do 1866. godine, Valdobbiadene je bio dio austrijske monarhije (Lombardsko-venetsko Kraljevstvo).

Od krajaPrvog svjetskog rata, u kojemu je strašno stradao, pripada talijanskoj pokrajiniVeneto. Između 1913. i 1931. Valdobbiadene je predstavljao sjeverni kraj tramvajaMontebelluna-Valdobbiadene, koji je u to vrijeme predstavljao važno razvojno sredstvo za ekonomiju (vinarstvo) tog područja.

Znamenitosti

[uredi |uredi kôd]
Brežuljci prošekaConeglianoa i Valdobbiadenea
Svjetska baština –UNESCO
DržavaItalija
Godina uvrštenja2019.(43. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjerilov
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:1571
Koordinate45°54′59″N12°00′51″E / 45.9163°N 12.014165°E /45.9163; 12.014165(WD)
Valdobbiadene na zemljovidu Italije
Valdobbiadene
Valdobbiadene
  • U brdima oko Valdobbiadenea nalaze seDenominazione di origine controllata i garantita (DOCG) zonaColli di Valdobbiadene („Brda Valdobbiadenea”). Ovdje se oba crvena i bijela talijanska vina proizvode s različitim razinama slatkoće, od suhih do slatkihpassito (prošek)desertnih vina. God. 2019. ova brda su postalaUNESCO-ovasvjetska baština zbog tradicionalnog uzgoja na malim brežuljcima (ciglioni) ibellussera tehnike osposobljavanja vina iz 19. st. koja je doprinijela estetskim karakteristikama krajolika.[2]
  • Katedrala Valdobbiadene (Santa Maria Assunta)
  • Župna crkva Guia (pripisanoCanovi)

Poznate osobe

[uredi |uredi kôd]

Zbratimljeni gradovi

[uredi |uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi |uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temiValdobbiadene

Izvori

[uredi |uredi kôd]
  1. ↑Dato Istat - Popolazione residente al 31 dicembre 2018.(tal.) Pristupljeno 29. srpnja 2019.
  2. ↑abTwo cultural sites added to UNESCO’s World Heritage List 7., srpnja 2019.(engl.) Pristupljeno 29. srpnja 2019.
v • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (53)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) •Akvileja (1998.) •Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-NormanskiPalermo i katedralne crkve uCefalù iMonrealeu (2015.) •Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središteAsiza (2000.) •Portici Bolonje (2021.) •Botanički vrt u Padovi (1997.) • BrežuljciprošekaConeglianoa iValdobbiadenea (2019.) •Caserta (Palača u Caserti,Vanvitellijev akvadukt,San Leucio) (1997.) •Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropoleBanditaccia iMonterozzi (2004.) •Cilento i Vallo di Diano (Paestum,Velia,samostan u Paduli) (1998.) •Cinque Terre,Portovenere i otoci (Palmaria,Tino iTinetto) (1997.) •Crespi d'Adda (1995.) •Ferrara (1995.) •Povijesno središte Firence (1982.) •La Strade Nuove i kompleksPalazzi dei Rolli u Genovi (2006.) •Hadrijanova vila (1999.) •Ivrea,industrijski grad 20. stoljeća (2018.) •Langobardska središta u Italiji(Cividale del Friuli,Brescia,Castelseprio,Spoletu,Campello sul Clitunno,Benevento,Monte Sant'Angelo) (2011.) •Mantova iSabbioneta (2008.) •Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) •Medici vile i vrtovi (2013.) •Mletačke utvrdeod 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) •Torre Civica, Piazza Grande iKatedrala u Modeni (1997.) •Povijesno središte Napulja (1995.) •Padovanski ciklus fresaka iz 14. stoljeća (2021.) •Povijesno središte Pienze (1996.) •Katedralni trg u Pisi (1987.) •Pompeji,Herkulanej iOplontis (Torre Annunziata) (1997.) •Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) •Raetinska pruga1) (2008.) •Ranokršćanski spomenici u Ravenni(Mauzolej Gale Placidije,Neonova krstionica,Arijanska krstionica,Nadbiskupska kapelica u Raveni,Nova bazilika Svetog Apolinarija,Teodorikov mauzolej,Bazilika svetog Vitalea iBazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) •Rezidencije Savojske dinastije (1997.) •Povijesno staro središteRimauključujućiBaziliku sv. Petra izvan zidina1) (1980.) •Sacri Monti (2003.) •San Gimignano (1990.) •Siena (1995.) •Sirakuza iPantalica (2005.) •Su Nuraxi (1997.) •Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) •Villa d'Este (2001.) •Trulli Alberobella (1996.) •Urbino(1998.) •Crteži doline Val Camonica (1979.) •Kasnobarokni gradovi visoravniVal di Noto(Caltagirone,Catania,Militello in Val di Catania,Modica,Noto,Palazzolo Acreide,Ragusa,Scicli) (2002.) •Val d'Orcia (2004.) •Venecija injezina laguna (1987.) •Verona •Vicenza iPaladijeve vile •Villa del Casale (1997.) •Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) •Veliki lječilišni gradovi Europe (Montecatini Terme) (2021.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) •Dolomiti (2009.) •Etna (2013.) •Liparski otoci (2000.) •Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (9)
Sardinijsko pastoralno pjevanjeCanto a tenore (2009.) •Mediteranska prehrana5) (2010.) •Tradicionalnosicilijansko lutkarsko kazališteOpera dei Pupi (2008.) •Tradicionalna izrada violina uCremoni (2012.) •Napuljski Pizzaiuolo (2017.) •Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) •Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.) •Transhumanca (2019)6) • Praksaopernog pjevanja u Italiji (2023.)

1) Zajednička svjetska baštinaItalije iVatikana  2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja[1] 3) Zajednička svjetska baštinaItalije iŠvicarske 4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baštinaCipra,Grčke,Hrvatske, Italije,Španjolske,Maroka iPortugala 6) Zajedno s više zemalja 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Valdobbiadene&oldid=6868746"
Kategorije:
Skrivene kategorije:
[8]ページ先頭
©2009-2025 Movatter.jp