Dubina naftne bušotinea.Krug s označenimpromjerom (D) ucijan, polumjerom (R) iu crveno i središte (O) umagenti.Iznos pomaka i pripadajući komadić prijeđenog puta postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval.Slobodni put je udaljenost koju pojedinačestica u sustavu čestica prevali između dvaju uzastopnih sudara (sraz) s okolnim česticama.Valna duljinaλ je udaljenost nakon koje se oblikvala ponavlja.Visina.Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnogobzora (horizonta).Žarišna duljinaf kodleća.Dužina definirana kao presjek dvaju polupravaca.
Duljina (oznakal) je osnovnafizikalna veličina kojom se opisujeprostorna udaljenost dvijutočaka.Mjerna je jedinica duljinemetar (m). Mnoge posebne duljine imaju i posebne nazive: debljina, dubina, polumjer, pomak, prijeđeni put, promjer, širina, udaljenost, valna duljina, visina, žarišna daljina.[1] Kod mjerenja dimenzija tijela naziv duljina se koristi samo za jednu dimenziju prostora, dok se za ostale dvije koriste naziviširina ivisina. Širina se obično označava sb, a visina sh, a mjerna jedinica je također metar (m).
Dubina jemjera okomite ili vertikalne udaljenosti ispod vodoravne ili horizontalneravnine.Visina je sličanpojam, ali iznad vodoravne ravnine. Mjeri se po okomitojosi od početne do željene točke. Dubina ima mnogo značenja. Utehnologiji, postoji dubinarupe u odnosu na vodoravnupovršinu. Ugeologiji, mjeri se dubinajame u odnosu naZemljinu površinu. Dubina mora određuje mjeru okomite udaljenosti od površinemora do morskoga dna. Može se mjeriti i dubina posude ili šupljih elemenata (na primjeršalice,bazena,bačve,bunara i drugo). Naljudskom tijelu, postoji na primjer pojam dubinerane (površinska ili duboka rana).
Polumjer iliradijus (oznakar iliR) je udaljenost središtakružnice ilikugle od bilo koje točke na periferiji. Polumjer je polovica promjera. Polumjer zakrivljenostiravninskekrivulje je recipročna vrijednost zakrivljenosti krivulje u zadanoj točki.[2]
Promjer ilidijametar (oznakad iliD) je duljina tetive i tetiva krivulje ili plohe koja prolazi njezinim središtemsimetrije. Svi su promjeri kružnice i kugline plohe jednaki. Polovica je promjera polumjer. Promjerielipse među sobom su nejednaki; najveći među njima naziva se velika os elipse, a najmanji mala os.Hiperbola također ima nejednake promjere. Najmanji promjer naziva se realna os; najvećega promjera hiperbola nema (bio bi beskonačno velik).[3]
Slobodni put je udaljenost koju pojedinačestica u sustavu čestica (na primjer uplinu) prevali između dvaju uzastopnih sudara (sraz) s okolnim česticama. Srednji slobodni put prosječna je udaljenost između dvaju sudara; u osnovi odgovara omjeru svih putova koje čestice sustava prevale u određenom vremenu i broja sudara u tom istom vremenu.[5]
Valna duljina je udaljenost nakon koje se oblikvala ponavlja. Obično se označavagrčkim slovomlambda (λ). Jedan puni val ujedno predstavlja i jedantitraj, a broj valova koji u sekundi prođu nekim mjestom se nazivafrekvencijom tog vala. Valna duljinaλ je obrnuto proporcionalna frekvencijif, a izračunava se dijeljenjembrzine kojom se val rasprostire u prostoru ili sredstvu kojim se širiv s frekvencijom tog valaf:
Valna duljinaλ iskazuje se umetrima (m),brzina zvučnog valav umetrima u sekundi (m)/(s), afrekvencijaf uhercima (Hz).Elektromagnetski valovi (na primjersvjetlost) se opisuju s pomoću valne duljineλ, udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala; perioda valaT, vremena koje protekne dok se val pomakne za jednu valnu duljinu; valnoga brojak, veličine recipročne valnoj duljini, ifrekvencijeν, veličine recipročneperiodu.[6]
Visina je mjera vertikalneudaljenosti. Mjeri se po vertikalnojosi od početne do željene točke. U svakodnevnom govoru, visina ima dva značenja. Prvo je koliko je netko ili nešto visoko (na primjer zgrada je visoka 50metara), a drugo je koliko nešto iznad nečega (na primjerzrakoplov leti na visini 10 000 metara iznad zemlje). Visina mjerena iznad razine more, zove senadmorska visina. Kod opisivanjazemljopisnih objekata, kao što suplanine, natopografskoj karti, varijacije u visini su označeneizohipsama, a vrhovi planina s točkom uz koje je oznaka visine umetrima.Altituda je visina nekog mjesta iznad zadane razine (razine mora, Zemljine površine).
Daljina, uastronomiji,geodeziji ipomorstvu, je razmak između motritelja itijela (objekta) promatranja naZemljinoj površini.Daljina motrenja je daljina na kojoj se tijelo (ovisno o visini i zakrivljenostiZemlje) može promatrati.Daljina obzora jepolumjerobzora ovisan onadmorskoj visini promatrača i depresiji. Prije izumaradija, udaljenost do prirodnog obzora ili daljina obzora je ujedno predstavljala maksimalnikomunikacijski domet. Udaljenost prirodnog obzora naoceanu iznosi približnokm, gdjeh predstavlja visinu očiju promatrača umetrima.
Primjer:
Za promatrača čije su oči na visini 1,70 m, obzor je udaljen 4,7 km;
Za promatrača čije su oči na visini 100 m, obzor je udaljen 36 km.
Ova se dva promatrača međusobno mogu vidjeti s udaljenosti od 40,7 km (4,7 km + 36 km). Naravno, ovaj račun ne uzima u obzir prozirnostatmosfere.
Žarišna duljinaf uoptici je udaljenost odžarištaF do glavne točke optičkog sustava koja se nalazi na osi plohe u kojoj se sijeku paralelne zrake prije loma i konvergentne ili divergentne zrake nakon loma. Za tankuleću u zraku glavna točka optičkog sustava smještena je približno u sredini leće, a za udubljeno ili ispupčeno zrcalo ova se točka nalazi na njegovom tjemenu. Udaljenost do žarišta određuje se u smjeru zraka nakon loma ili refleksije pa je za sabirnu leću i udubljeno zrcalo pozitivna, dok je za rastresnu leću i ispupčeno zrcalo negativna.
Umatematici, duljina je vrijednost dužine odsječka napravcu ili nakrivulji izražena brojem mjernih jedinica sadržanih u njoj. Duljina luka krivulje je duljina spojnice krajnjih točaka one dužine na koju se može izravnati tajluk.
Umatematici, visina je treća dimenzija uzdužinu iširinu. U geometriji, visina je mjera vertikalne protežnostigeometrijskoga lika ili tijela, udaljenost između vrha geometrijske tvorevine i osnovice ili njezina produžetka.[8]
Širina jeveličina kojom se određuje udaljenost između dvijetočke u prostoru sa strane od duljine. Uobičajeni znak za širinu jeb, a mjerna jedinica jemetar. Kodmjerenja dimenzija tijela naziv širina koristi se za drugu dimenziju, a prva je duljina. Širina i duljina čineravninu.
Udaljenost (oznakad) je duljina između dviju točaka na pravcu. U pravokutnomKartezijevu koordinatnom sustavu udaljenost između točaka (x1, y1, z1) i (x2, y2, z2) je:
Udaljenost između dviju paralelnih ravnina jednaka je udaljenosti dviju točaka tihravnina koje leže na istom pravcu okomitom na ravnine. Udaljenost točke od pravca udaljenost je te točke od njene ortogonalne projekcije na taj pravac. Udaljenost točke od ravnine udaljenost je te točke od njene ortogonalne projekcije na tu ravninu. Udaljenost točke od krivulje ili zakrivljene plohe najmanja je udaljenost te točke od pojedinih točaka te krivulje ili plohe.[9]
