uglavnomGNU GPL i druge licencije slobodnog softvera
Radno stanje:
razvija se
Ubuntu (fon. /u’buntu/) je jedan od računalnihoperacijskih sustava sličnihUnixu.Ubuntu je nastao kao izvedenica sustavaDebian GNU/Linux, koji pak mnoge temeljne komponente preuzima iz projektaGNU i koristiLinux kaojezgru (eng.kernel) operacijskog sustava.[2]Ubuntu za osobna računala također standardno sadržigrafičko korisničko sučelje (eng.graphical user interface, GUI).
Ubuntu je građen od mnogo dijelova koji se nazivaju softverski paketi a skupljeni su u nekoliko kolekcija softvera, t.zv.distribucija, koje uz operacijski sustav sadrže iaplikacijski softver za različite namjene. Komponente koje sačinjavaju distribucije Ubuntua pripadaju gotovo u potpunostislobodnom softveru.
Projekt Ubuntu vodi tvrtkaCanonical Ltd. koju je osnovaojužnoafrički biznismenMark Shuttleworth, no kako se radi o slobodnom softveru, u projektu sudjeluju i mnogi neovisni programeri i suradnici povezani u zajednicu Ubuntu (eng.Ubuntu community).[3]Naziv Ubuntu dolazi od afričkog filozofskog konceptaubuntu koji se može prevesti kao "humanost prema drugima".[3]Ubuntu najviše pažnje posvećuje lakoći instaliranja i korištenja, slobodi od bilo kakvih ograničenja te ustaljenom rasporedu izdavanja novih inačica.
Prva inačica Ubuntua, izašla20. listopada2004., nastala je račvanjem (eng.fork) iz projekta Debian GNU/Linux s ciljem da se ubrza izdavanje novih inačica u odnosu na Debian. Ubuntuovi softverski paketi uglavnom se temelje na nestabilnim (eng.unstable) inačicama Debianovih paketa. Ubuntu koristi Debianov formatdeb za softverske pakete i iste alate za upravljanje paketima. Međutim, paketi za Debian i Ubuntu nisu uvijek međusobno binarno kompatibilni.[4]Mnogi programeri Ubuntua također održavaju ključne Debianove pakete te postoji suradnja između ta dva projekta.[2]
Za razliku od nekih drugih izvedenica Debiana koje u većoj mjeri sadrževlasnički softver, Ubuntu je ostao vrlo blizak filozofiji Debiana te sadrži prvenstveno slobodni softver.[5]
Ubuntu financira tvrtka Canonical Ltd. Mark Shuttleworth i Canonical Ltd. objavili su8. srpnja2005. osnivanjeZaklade Ubuntu s početnim prilogom u iznosu od 10 milijunaameričkih dolara. Svrha te Zaklade je osigurati dugotrajnu podršku za Ubuntu te njegov razvoj bez obzira na komercijalne interese tvrtke Canonical.[6]
Ubuntu stavlja naglasak na upotrebljivost, sigurnost i stabilnost. Osnovno izdanje,Ubuntu Desktop, koje je namijenjeno za osobna računala, sadrži grafičko korisničko sučeljeGNOME, no neke izvedenice (npr. Kubuntu, Xubuntu i Ubuntu MATE) koriste neka druga grafička korisnička sučelja. Ubuntu Desktop je do inačice 17.04 koristioUnity kao grafičko korisničko sučelje, no od inačice 17.10 ono više nije na raspolaganju. Kao osnova za grafičko radno okruženje koristi se sustavX Window.[7]
Za poslužiteljska računala namijenjen jeUbuntu Server[8] koji ne sadrži grafičko korisničko sučelje, a za samostalne uređaje i robote namijenjen jeUbuntu Core[9] koji je još više minimizirano izdanje Ubuntua. Ubuntu se može instalirati izravno na računalo s jednom od podržanih platformi ili pak navirtualno računalo te se često koristi zaračunarstvo u oblaku.
Instaliranje Ubuntua na računalo može se napraviti s tzv.Live medija koji omogućava da se Ubuntu pokrene izravno s medija i tako isproba prije instalacije, npr. u svrhu ispitivanja kompatibilnosti s hardverom.
Sav softver koji sačinjava distribucije Ubuntua može se slobodno dohvatiti sasoftverskih repozitorija na Internetu koristeći neki od programa za tu namjenu. Budući da su mnogi softverski paketi u stalnom razvoju, redovito je potrebno instalirane pakete nadograđivati na nove inačice koje ispravljaju uočene greške, uklanjaju sigurnosne propuste ili dodaju nove mogućnosti.
Ubuntu Desktop se standardno instalira s više popularnih aplikacija kao što su uredski paketLibreOffice, web-preglednikMozilla Firefox, program za rad s e-poštomMozilla Thunderbird i grafički editorGIMP. Tisuće drugih aplikacija mogu se dodati sa softverskih repozitorija.
Ubuntu je prilagođen za globalno tržište te podržava internacionalizaciju i lokalizaciju (eng.internationalization and localization), tj. omogućava da se instalirani programi prilagode jeziku i regiji koje korisnik izabere. Pretpostavljeni kodni zapis na sustavu jeUTF-8 koji omogućava korištenje i nelatiničnih znakova u tekstu. U svrhu povećanja sigurnosti Ubuntu koristi alatsudo koji običnim korisnicima privremeno daje administrativna prava na sustavu čime je omogućeno da superkorisnički računroot bude zaključan te je znatno smanjena mogućnost da neiskusni korisnik napravi promjene koje bi bile katastrofalne za rad sustava ili bi mu ugrozile sigurnost.[10]
Minimalni hardverski zahtjevi za PC računalo[11][12]
Nova inačica Ubuntua izlazi svakih šest mjeseci[13] a označava se oznakom u oblikuGG.MM pri čemu jeGG godina izdanja umanjena za 2000, aMM je broj mjeseca izdanja pisan s vodećom nulom. Npr. Ubuntu koji je izašao u travnju 2022. ima oznaku 22.04. Uz to svaka inačica dobiva kodno ime koje se sastoji od pridjeva i imena životinje (na engleskom) koji oba počinju istim slovom. Npr. Ubuntu 22.04 dobio je kodno ime Jammy Jellyfish (džemasta meduza). Kodna imena, osim za prve tri inačice, redaju se po engleskoj abecedi pa je lako zaključiti koja inačica je novija.[15]
Nova inačica Ubuntua službeno je podržana sljedećih 9 mjeseci, no svaka četvrta inačica ima podršku produženu na pet godina te se označava dodatnom oznakom LTS (eng.long term support). Nadogradnja Ubuntua na novu inačicu moguća je samo između dviju uzastopnih inačica (npr. s 20.10 na 21.04) ili između uzastopnih inačica s produženom podrškom (npr. 20.04 LTS na 22.04 LTS).[16]
Za inačice s produženom podrškom, koje moraju ostati u funkciji i nakon isteka produžene podrške, Canonical nudi pretplatu na produženo sigurnosno održavanje (eng.extended security maintenance (ESM)) za dodatnih pet godina.[13]
Službena izdanja Ubuntua (Desktop,Server iCore) priprema i održava tvrtka Canonical u suradnji sa zajednicom Ubuntu, a potpunu podršku za ta izdanja pružaju Canonical i njegovi partneri kao i zajednica.
Za osobna računala uz službeno izdanjeUbuntu Desktop još su službeno podržane sljedeće varijante koje se razlikuju po vrsti grafičkog radnog okruženja te po skupu početno instaliranih programa:[17]
Lubuntu - koristi grafičko radno okruženjeLXDE te ima manje hardverske zahtjeve nego Ubuntu.
Xubuntu - koristi grafičko radno okruženjeXfce te ima manje hardverske zahtjeve nego Ubuntu.
Ubuntu MATE - koristi grafičko radno okruženje MATE.
Ubuntu Cinnamon - koristi grafičko radno okruženje Cinnamon.
Ubuntu Budgie - koristi grafičko radno okruženje Budgie.
Ubuntu Unity - grafičko radno okruženje Unity.
Ubuntu Studio - sadrži softver za uređivanje i stvaranje multimedijalnih sadržaja.
Edubuntu - Ubuntu dizajniran za korištenje u školama.
Ubuntu Kylin - Ubuntu za kinesko tržište.
Postoje i mnoge druge distribucije Ubuntua, tzv. izvedenice (eng.derivatives) koje pripremaju i održavaju pojedinci i organizacije neovisne o Canonicalu koji u većoj ili manjoj mjeri surađuju sa zajednicom Ubuntu.
Za Ubuntu i njegove izvedenice postoje dvije glavne vrste korisničke podrške:[18]
profesionalna podrška na komercijalnoj osnovi (uz naplatu) koju nudi Canonical i njegovi partneri za službeno podržana izdanja softvera;
besplatna podrška koja uključuje besplatnu dokumentaciju i podršku od zajednice korisnika (eng.free community support) kroz tehnički sustavLaunchpad,internetske forume i slično.
Ubuntu dijeli sav softver u četiri klase, zvane komponente, koje se razlikuju po licenciranju i razini dostupne podrške od strane Canonicala:[19]
slobodni softver
vlasnički softver
podržan
Main
Restricted
nepodržan
Universe
Multiverse
KomponentaMain sadrži samo slobodni softver za kojeg Canonical daje punu tehničku podršku. Tu su uključene najpopularnije i najpouzdanije aplikacije od kojih se mnoge instaliraju tijekom normalne instalacije Ubuntua.
KomponentaRestricted sadrži mali skup vlasničkog softvera koji može biti potreban za instaliranje Ubuntua na popularnihardver. Uglavnom su to pogonski programi (eng.drivers) za neke hardverske komponente (npr.grafičke kartice). Razina podrške za taj softver je niža jer njegovizvorni kod nije javno dostupan (iako se može slobodno distribuirati zajedno s Ubuntom).
KomponentaUniverse sadrži veliku količinu ostalog slobodnog softvera kojeg podržava zajednica korisnika iako ga Canonical ne podržava u potpunosti.
KomponentaMultiverse sadrži softver koji ne zadovoljava Ubuntuove uvjete slobodnog softvera. Prilikom instaliranja takvih programa potrebno je provjeriti licencne uvjete koje je postavio vlasnik licencnih prava. Canonical ne daje podršku za taj softver.
Uz navedene standardne komponente Ubuntu sadrži i repozitorij za tzv.backport, tj. za ažuriranje softvera iz neke inačice Ubuntua s nadogradnjama iz novijih inačica.[20]Taj repozitorij nije obiman i sadrži većinom aplikativni softver za koje korisnici traže backport. Softverski paketi koji ulaze u taj repozitorij prolaze manje strogo testiranje pa su općenito manje stabilni od paketa u stabilnoj distribuciji.
Ubuntu je nagrađen nagradom čitatelja kao najbolja Linux distribucija na konferencijiLinuxWorld Expo UK 2005[21]a također je često bio pozitivno ocjenjivan na internetskim i tiskanim publikacijama.[22][23]Na konferencijiInfoWorld 2007 osvojio je nagradu Bossie (eng.Best of Open Source Software) kao najbolji otvoreni klijentski operacijski sustav.[24]
Ministarstvo obrazovanja i znanostiRepublike Makedonije donijelo je plan za implementaciju više od 180.000 računala sa sustavom Edubuntu u osnovne i srednje škole u sklopu projekta "Računalo za svako dijete".[25]Francuska policija počela je 2009. godine projekt uvođenja Ubuntua na 90.000 osobnih računala, koja su do tada koristilaMicrosoft Windows XP, do 2015. uz uštedu od 70% na proračunu za informacijskutehnologiju bez smanjenja računalnih mogućnosti.[26]
U siječnju 2009.New York Times izvijestio je da Ubuntu koristi preko 10 milijuna korisnika,[27]a u lipnju 2009.ZDNet izvijestio je da u cijelom svijetu ima 13 milijuna aktivnih korisnika Ubuntua te da njegovo korištenje raste brže nego kod bilo koje druge distribucije.[28]
Stranice W3Techs navode u statistici operacijskih sustava za web poslužitelje da Ubuntu s 33,7% zauzima prvo mjesto među operacijskim sustavima koji se temelje na Linuxu, a koji se pak koristi na 40,3% svih web poslužitelja na svijetu.[29]
