Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Turski jezik

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sTur.)
Turski jezik
Türkçe – Türk dili
DržaveTurska
Cipar
Bugarska
Grčka
Iran
Sjeverna Makedonija
Moldavija
Njemačka
Bosna i Hercegovina
Libanon
Kosovo
Sirija
RegijeTurska,Balkan
Govornici84 milijuna(materinski, 2018.)
6 milijuna(strani, 2019.)
Rang19. – 21.
Razredbaturkijski
 oguski
  turski
Službeni status
SlužbenTurska
Cipar
Sjeverni Cipar
UstanovaTürk Dil Kurumu
(Društvo za turski jezik)
Jezični kôd
ISO 639-1tr
ISO 639-2tur
ISO 639-3tur
Povezani članci:jezik |jezična porodica |popis jezika (po kodnim nazivima)


Turski (ISO 639-3:tur; na turskomeTürkçe)oguski jeturkijski jezik užeturske skupine.

Klasifikacija

[uredi |uredi kôd]

Turski pripadaturkijskoj grupi jezika, među kojima suturski jezik balkanskih Gagauza,gagauski ihorasanski turski, uz dodatakosmanlijskog turskog. Dio jeturske skupineoguskih jezika koja je opet podskupinaturkijskih jezika koje malobrojni jezikoslovci smatraju dijelomjezične skupine altajskih jezika.

Govornici

[uredi |uredi kôd]

Turskim jezikom materinski govori oko 84 milijuna ljudi (2018.), materinski je jezik 93 % državljanaTurske, to jest oko 67 milijuna ljudi (2005.).[1]

Izvan Republike Turske upotrebljava ga 747 000 ljudi uBugarskoj (2001.), 177 000 naCipru (1995.), 128 000 uGrčkoj (1976. WA), 200 000 uMakedoniji (1982.), 28 700 uRumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 inUzbekistanu,Tadžikistanu,Kazahstanu iKirgiziji.[2]

Postoji veliki stupanj međusobne razumljivosti između turskog i drugih oguskih jezika, poputazerbejdžanskog,turkmenskog ikaškajskog. Ako bi se ovi pribrojiliturskom, broj domaćih izvornih govornika bi bio 100 milijuna, dok bi ukupan broj, uključujući govornike drugog jezika, bio 250 milijuna.

Većinom se turskim jezikom služi stanovništvo uTurskoj,Turskoj Republici Sjevernom Cipru,Bugarskoj, kao i među nekoliko milijuna useljenika koji žive uEuropskoj uniji. Broj domaćih govornika neizvjestan je, prvenstveno zbog pomanjkanja manjinskih jezičnih podataka iz Turske.

Geografska rasprostranjenost

[uredi |uredi kôd]

Turski se govori u Turskoj, a također ga govore manjine u 35 zemalja. Turski se naročito govori u zemljama koje su nekad (bilo potpuno ili djelomično) bile u sastavuOsmanlijskog Carstva, kao što suBugarska,Rumunjska,bivša Jugoslavija (naročito na lokalnoj razini u pokrajiniKosovo i Metohija uSrbiji), te uMakedoniji.

Službeni status

[uredi |uredi kôd]

Turski je službeni jezik uTurskoj i jedan je od službenih jezika naCipru. Turski je također jedan od službenih ili nacionalnih jezika uBugarskoj.

U Turskoj,Kemal Atatürk je1932. osnovaoTürk Dili Tetkik Cemiyeti (Udruženje za ispitivanje turskog jezika") koje danas postoji kao nezavisno tijelo pod imenomTürk Dil Kurumu (Društvo za turski jezik). U kolovozu1983. godine, nakon vojnog puča iz1980. godine, poslije kojeg je uspostavljen vojni zakon,Društvo za turski jezik je stavljeno pod kontrolu premijera države.

Dijalekti

[uredi |uredi kôd]

Među dijalektima turskog jezika su dunavski, eskišehirski (koji se govori u pokrajiniEskişehir), razgradski, dinlerski, rumelski, karamanlijski (koji se govori u provincijiKaraman), jedrenski (u pokrajiniEdirne), gaziantepski (govoren u pokrajiniGaziantep), urfanski (govoren u pokrajiniŞanlıurfa [Urfa]) i gojnučki (u selu Goynuk, grad Bolu).

Osobine

[uredi |uredi kôd]

Pismo

[uredi |uredi kôd]
АBCÇDEFGĞHIİJKLMNOÖPRSŞTUÜVYZ
аbcçdefgğhıijklmnoöprsştuüvyz

Turski se piše koristeći modificiranolatinično pismo, koje jeMustafa Kemal Atatürk uveo1924. kao dio pokušaja da osuvremeni Tursku. Do1924. godine, turski se pisao modificiranimarapskim pismom (vidi:Osmanlijski turski jezik), nakon čega je upotreba arapskog pisma zakonom zabranjena.

Rječnik

[uredi |uredi kôd]

Neke turske riječi su:

  • kalp - srce
  • ev - kuća
  • su - voda
  • aşk- ljubav
  • aile - obitelj
  • anne - majka
  • baba - otac
  • hayat - život
  • kitap - knjiga
  • güneş - sunce
  • düşünmek - misliti
  • okumak - čitati
  • yapmak - raditi
  • yaşamak - živjeti
  • bilmek - znati
  • sevmek - voljeti

Brojevi su:

12345678910111213...20212223...30405060708090100100010 0001  000 0001 000 000 000
birikiüçdörtbeşaltıyedisekizdokuzonon biron ikion üç...yirmiyirmi biryirmi ikiyirmi üç...otuzkırkellialtmışyetmişseksendoksanyüzbinon binmilyonmilyar

Literatura za učenje turskog jezika

[uredi |uredi kôd]

Literature na hrvatskom ima vrlo malo:Ekrem Čaušević, Gramatika suvremenoga turskog jezika (1996.). Sveučilišna naklada, Zagreb

Izvori

[uredi |uredi kôd]
  1. Europska komisija (2006.).Special Eurobarometer 243: Europeans and their Languages (Survey), arhivirano 14. 4. 2016., pristupljeno 10. 2. 2024.
  2. Ethnologue (16th)

Vanjske poveznice

[uredi |uredi kôd]
Logotip Wikiknjiga
Logotip Wikiknjiga
Wikiknjige imaju gradivo o temiTurski jezik
v • r • u
Turkijski jezici
arguski jezici
karlučki jezici
kipčački jezici
ogurski jezici
bolgarskičuvaškihazarskiavarski (obarski)2
oguski jezici
sibirski jezici

1) miješani jezik2) osporavana klasifikacija

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Turski_jezik&oldid=7103875"
Kategorija:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp