Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Tur

Izvor: Wikipedija
Tur
Crtež izumrlog europskog goveda Tura iz 19. st.
Status zaštite

Status zaštite: izumrli (1627.)

[1]
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Mammalia
Red:Artiodactyla
Porodica:Bovidae
Potporodica:Bovinae
Rod:Bos
Ludwig Heinrich Bojanus, 1827.
Vrsta:B. primigenius
Dvojno ime
Bos primigenius
Rasprostranjenost

Rasprostranjenost Tura (na osnovu istraživanja Cis Van Vuuresa)
Baze podataka

Tur (taksonomski ilatinski:Bos primigenius) izumrla je vrsta iz roda divljeggoveda, koje je živjelo uEuropi,Aziji iSjevernoj Africi, predak današnjegdomaćeg goveda. Posljednjieuropski primjerak živio je do1627.

Njegovo izvornotaksonomsko imeBos primigenius, prevedeno je nalatinski iznjemačkih terminaAuerochse (prvobitno govedo) iUrochs (pragovedo), donedavno se smatrala netočnim, već se predlagalo isto ime kao i zadomaće govedoBos taurus. MeđutimMeđunarodna komisija za Zoološke nomenklature, odlučila je2003. zadržati 17 starih imena,[2] između ostalog iBos primigenius za divlje govedo, a za njegovu podvrstudomaće govedo i njegove podvrste treba koristititaksonomsko imeB. primigenius taurus, jer se smatra zasebnom vrstom.

Tur je odprapovijesti bio značajna životinja za opstanak ljudi, tako da na njegove crteže i opise nailazimo odprapovijesnihšpilja, do spisaKomentari o Galskom ratu (Commentarii de bello Gallico)Julija Cezara. Njegov lik postao je simbol mnogih europskihdržava igradova;Alba-Iulia,Kaunasa,Rumunjske,Moldove,Turka, pokrajineMecklenburg, išvicarskogkantonaUri (koji je dobio i ime po njemu).

IlustracijaTura u knjizi Sigismunda von Herbersteina iz 1556. slatinskim tekstomUrus sum, polonis Tur, germanis Aurox: ignari Bisontis nomen dederant

Izgled i građa

[uredi |uredi kôd]

Tur je bilo nešto većih dimenzija nego današnjedomaće govedo koje poznajemo. Bio je visok 160 – 180 cm (mužjaci), i oko 150 cm ženke, dug oko 2,8 m bez repa, koji je imao 0,8 m. Raspored zubi (kao i kod drugih vrsta iz potporodicegoveda) bio je:

0.0.3.3
3.1.3.3

Turovi su imali istaknutespolne razlike, osim osnovnih bioloških razlika u građi spolnih organa, razlikovali su se po boji i po veličini. Ženke su bile kraće i niže (nešto nižeg hrbata) od mužjaka. Mužjaci su bili crnosmeđi, a ženke crvenkastosmeđe, i jedni i drugi imali su svijetle (skoro bijele)rogove s crnim vrhovima.

Način života

[uredi |uredi kôd]
Tur se brani od napadavukova

Turovi su bili rasprostranjeni u skoro cijelojEuropi. Njihovostanište bile su uglavnomstepe,tajge, vlažnemočvarnešume i riječne doline. Ova goveda su živjela u krdima, osim ponekog starijeg bika, koji su živjeli sami, da bi se u vrijeme parenja pridružili krdima. U krdu, koje je imalo nekoliko desetina jedinka, postojao je dominantni mužjak, pa je za vrijeme parenja dolazilo do borbi oko ženke. Parenje se odvijalo krajem ljeta, a telad su dolazila na svijet krajem proljeća. Tur se najviše hranio travom, ali ivoćem,lišćem i mekšim grančicama. Za razliku od većine današnjih vrsta goveda koji su u pravilu dnevneživotinje, tur je bio aktivan u sumrak i noću[nedostaje izvor].

Porijeklo i izumiranje

[uredi |uredi kôd]

Prema istraživanjuPaleontološkogmuzejasveučilišta uOslu, prvi primjerci ove vrste pojavili su se na prostoru današnjeIndije prije oko dva milijuna godina pr. Kr., odakle su migrirali naSrednji Istok i druge dijeloveAzije. Do Europe su stigli oko 250 000 godine.[3] Donedavno se smatralo da jetur bio različit od europskogdomaćeg goveda (Bos taurus), ali novija taksonomija odbacila je tu razliku.

Podvrste

[uredi |uredi kôd]

Na svijetu su postojale tri podvrste tura koji su živjeli na različitim teritorijima:

Trag postojanja ove vrste goveda sačuvao se u Hrvatskoj u toponimima (mjestopisima): najpoznatije jeTuropolje (u novije se vrijeme osporava to podrijetlo[4]). Grad Velika Gorica u svom grbu ima ovo govedo.[5]

Pretpovijesni crtež Tura iz pećineLascaux

Pokušavalo se vratiti tura iz mrtvih pažljivim uzgojem goveda sa sličnim fenotipskim karakteristikama originalnog. To je donekle i uspjelo.Rekonstruiran je pažljivim križanjem domaćih sojeva uzoološkome vrtu uMünchenu.

Izvori

[uredi |uredi kôd]
  1. A. Tikhonov.Bos primigenius (engleski). International Union for Conservation of Nature and Natural Resources. Inačicaizvorne stranice arhivirana 8. srpnja 2012. Pristupljeno 16. listopada 2011.
  2. ICZN, Biodiversity Studies. Inačicaizvorne stranice arhivirana 1. lipnja 2014. Pristupljeno 23. ožujka 2012.journal zahtijeva|journal= (pomoć)
  3. Paleontologisk Museum Oslo. Inačicaizvorne stranice arhivirana 26. rujna 2006. Pristupljeno 23. ožujka 2012.journal zahtijeva|journal= (pomoć)
  4. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, sv.25 br.1 lipanj 1999. Danijel Alerić: Problem imena predjela Turopolja
  5. TZ Velike Gorice. Inačicaizvorne stranice arhivirana 1. travnja 2012. Pristupljeno 24. ožujka 2012.journal zahtijeva|journal= (pomoć)
  6. In the Light of Evolution III: Two Centuries of Darwin (2009),str. 96, National Academies Press

Vanjske poveznice

[uredi |uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temiTur
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tur&oldid=7009849"
Kategorije:
Skrivene kategorije:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp