Movatterモバイル変換

[0]ホーム
URL:

Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Trier

Koordinate:49°45′N6°38′E / 49.750°N 6.633°E /49.750; 6.633
Izvor: Wikipedija
Trier
Trier
Grb grada Trier
Koordinate:49°45′N6°38′E / 49.750°N 6.633°E /49.750; 6.633
DržavaNjemačka
Savezna državaZastava Porajnja i FalačkePorajnje i Falačka
Površina117,06km2
Nadmorska visina124m
Stanovništvo111 528(31. prosinca2019.)
Gustoća stanovništva953 stan./km2
Poštanski broj54290, 54292, 54293, 54294, 54295, 54296
Pozivni broj+49 (0)651
Registarska oznakaTR
Službena stranicatrier.de
Karta
Trier na zemljovidu Njemačke
Trier
Trier
Položaj grada na karti Njemačke

Trier je grad unjemačkoj saveznoj pokrajiniPorajnju i Falačkoj. Nalazi se na rijeciMoselle, blizu granice sFrancuskom iLuksemburgom. Grad ima preko 100.000 stanovnika.

Trier je osnovan16. pr. Kr., čime je najstariji grad u Njemačkoj. Također je najstarije sjedištebiskupa sjeverno odAlpa.

U gradu se nalazi poznato Sveučilište.

Povijest

[uredi |uredi kôd]
Porta Nigra

Prema srednjovjekovnoj zbirci legendiGesta Treverorum (Djela Trevera), grad je osnovaoTrebeta,Asirski princ, stoljećima prijestarih Rimljana. Njegov otac je bioNinus, asirski kralj, čija je žena, a Trebetova maćehaSemiramida, nakon kraljeve smrti preuzela kraljevstvo, a Trebeta protjerala u Europu. Nakon mnogih lutanja, oko 2000 pr. Kr. Trebeta je s grupom kolonizatora došao u Njemačku i naselio se u mjestu koje će postati Trier. Nakon njegove smrti, stanovnici Triera su njegovo tijelo kremirali na brdu Petrisberg.

Rimsko Carstvo je pokorilo narodTrevere u 1. st. pr. Kr., i oko 30. god. pr. Kr. osnovan je gradAugusta Treverorum (latinski za „Plemeniti grad Trevera“). Naziv je vjerojatno počivao na tituli tadašnjeg vladara Carstva, Cezara Augusta. Grad je postao prijestolnicom pokrajineGallia Belgica, ali i cijele prefektureGalije. Kao prijestolnicaZapadnog Rimskog Carstva, rimski Trier je bio rodno mjesto svetogAmbrozija. God. 395., rimska administracija je napustila grad prepustivši lokalnom stanovništvu da organizira odbranu grada. Na taj način je prekinut autoritet Rimljana u Galiji.

Trierska prvostolnica

Franci su zauzeli grad oko 459. god., a već 870. god. bip je dioIstočne Franačke, koja će se razviti uSveto Rimsko Carstvo. RelikvijeSvetog Matije koje su donesene u grad, potaknule su razvoj hodočasničkih putovanja. Jačanjem biskupa, Trierskanadbiskupija je priznata kaoelektorat carstva, jedna od najsnažnijih njemačkih državica.Sveučilište u Trieru je osnovano 1473. god.

ZasjedanjeReichstaga, na kojemu su ustanovljene regionalne marke Svetog Rimskog Carstva, je održano u Trieru 1512. god. U 17. stoljeću, Trierski nadbiskupi i prinčevi-elektori premjestili su svoju prijestolnicu u dvoracPhilippsburg uEhrenbreitstein, pokrajKoblenza.

U 17. i 18. st.Francuska je tijekomTridesetogodišnjeg ratapolagala pravo na Trier koji je 1794. god., tijekomrevolucije uspjela i osvojiti, te raspustiti izbornu nadbiskupiju. NakonNapoleonskih ratova, 1815. god., Trier je pripaoKraljevini Prusiji.Karl Marx je rođen u ovom gradu 1818. god.

Kao dio pruskog poranja, Trier se ekonomski razvio tijekom 19. stoljeća. Nakon revolucionarne 1848. god. pobunjenici su bili prisiljeni na pomirbu, a dijelomNjemačkog Carstva postaje 1871. god.

U lipnju 1940. god., preko 60,000 britanskih ratnih Dunkirk i sjeverne Francuske, marširali su za Trier koji je postao glavnom postajom za sve njemačke ratne zarobljenike prije odlaska za druge logore. Tijekom 1944. god. grad je pretrpio bombardiranjeSavezničkih zrakoplova. Nakon Drugog svjetskog rata pripao je njemačkoj pokrajiniRhineland-Palatinate. Sveučilište, koje je raspušteno 1797. god., ponovno je osnovano 1970ih, aTrierska katedrala je ponovno otvorena 1974. god. Trier je proslavio 2000 godišnjicu osnutka grada 1984. god.

Znamenitosti

[uredi |uredi kôd]
Rimski spomenici,Katedrala sv. Petra iGospina crkva u Trieru
Svjetska baština –UNESCO
}}
DržavaNjemačka
Godina uvrštenja1986.(10. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, iii, iv, vi
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:367
Koordinate49°48′N6°36′E / 49.8°N 6.6°E /49.8; 6.6(WD)
Trier na zemljovidu Njemačke
Trier
Trier

Svjetska baština

[uredi |uredi kôd]

Stari je (rimski) dio grada na popisuUNESCO-oveSvjetske baštine:

Ostale znamenitosti

[uredi |uredi kôd]
  • kapelasv. Mateja (Abtei St. Matthias) je samostan u čijoj srednjovjekovnoj crkvi je pokopan jedan odapostola – Sveti Matija (jedini sjeverno od Alpa).
  • crkva sv. Ganglofa; gradska crkva na tržnici koja je parirala nadbiskupskoj katedrali.
  • crkvasv. Pavla; najvažnijabarokna crkva u pokrajini Rhineland-Palatinate kojoj je dijelove radio slavni arhitektBalthasar Neumann.
  • starožidovsko groblje (Weidegasse).[1]
  • Dvalučnakrana, jedangotički "Stari kran" (Alte Krahnen) ili "Trier Moselle Kran" (Trierer Moselkrahn) iz 1413. god., i drugi iz 1774. god.,barokni kran nazvan "(Stari) carinski kran" ((Alter) Zollkran) ili "Mlađi Moselle kran" (Jüngerer Moselkran).

Poznati stanovnici

[uredi |uredi kôd]

Bilješke

[uredi |uredi kôd]
  1. ↑DE (njem.)

Vanjske poveznice

[uredi |uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi |uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temiTrier
v • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (48)
Aachenska katedrala (1978.) •Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) •Dvorci Augustusburg i Falkenlustu Brühlu (1984.) •Bamberg (1993.) • MjestaBauhausa uDessau (Bauhaus Dessau),Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) iBernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) •Bremenska gradska vijećnica iBremenski Roland (2004.) •Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) •Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) •Granice Rimskog Carstva -Donji germanski limes (2021.)9) •Granice Rimskog Carstva -Dunavski limes(zapadni dio) (2021.)10) •Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela dolineElbe (2004.)1) •Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina(Dvorac Sanssouci,Babelsberg,Cecilienhof) (1990.) •Tvornica FagusuAlfeldu (2011.) •Fürst-Pückler park u Bad Muskau2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleksHedeby iDanevirke (2018.) •Katedrala u Hildesheimu iCrkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) •Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonskadjela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) •Limes Germanicus(Gornjogermanska i raetinska granicaRimskog Carstva)3) (1987.) •Opatija Lorsch (1991.) •Hanzeatski gradLübeck s gradskim vratimaHolstentor (1987.) •Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) •Mjesta Martina Luthera uEislebenu iWittenbergu (1996.) •Mathildenhöhe,umjetnička kolonija uDarmstadtu (2021.) •Opatija Maulbronn (1993.) •Muzejski otok uBerlinu (1999.) •Katedrala u Naumburgu (2018.) •Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio gradaQuedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tokizmeđu Koblenza i Bingena (2002.) •RudnikRammelsbergi stari dio gradaGoslara (1992.) •Stari dio gradaRegensburga (2006.) •Samostanskiotok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici uTrieru (Porta Nigra,Amfiteatar u Trieru,Kaiserthermen,Konstantinova bazilika u Trieru,Barbarine toplice,Rimski most u Trieru,Igelski stup),Trierska katedrala iGospina crkva u Trieru (1986.) •Rudarsko područje Rudne gore (2019.) •Speicherstadt i Kontorhaus sChilehausom (2015.) • ShUM gradovi:Speyer,Worms iMainz (2021.) •Stambena naselja berlinske moderne (2008.) •Povijesne gradske jezgreStralsunda iWismara (2002.) •Katedrala u Speyeru (1981.) •Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) •Veliki lječilišni gradovi Europe(Baden-Baden,Bad Ems iBad Kissingen) (2021.) • Željezara uVölklingenu (1994.) •Dvorac Wartburg (1999.) •KlasicističkiWeimar (1998.) •Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) •Park Wilhelmshöhe (2013.) •Würzburška rezidencijas vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) •Stari rudniciIndustrijski kompleks ZollvereinuEssenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazbaorgulja (2017.) •Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa uzadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009. 2) Zajednička svjetska baštinaPoljske iNjemačke 3) Zajednička svjetska baštinaUjedinjenog Kraljevstva iNjemačke 4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja 5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja[1] 6) Zajednička svjetska baštinaNizozemske,Njemačke iDanske 7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja[2] 8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja[3] 9) Zajednička svjetska baštinaNizozemske iNjemačke 10) Zajednička svjetska baštinaAustrije,Njemačke iSlovačke 

v • u
Politička podjelanjemačkepokrajinePorajnje i Falačka
Zastava pokrajine Rheinland-PfalzGrb pokrajine Rheinland-Pfalz
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Trier&oldid=7083042"
Kategorije:
Skrivene kategorije:
[8]ページ先頭
©2009-2025 Movatter.jp