Tragurij (grč.Tragurion, lat.Tragurium) je antičko naselje na mjestu današnjegaTrogira.
Na otočiću između kopna i otokaČiova u brončano iželjezno doba oblikovalo se naselje, dok su na okolnim brdima nastala utvrđena naselja –gradine. U okoliciTrogira sačuvane su velike grobne gomile, među kojima i ona na vrhu brdaPlošnjaka te tzv.Kneževa gomila u Velom (Kaštelanskom) polju. U II. st. spominje seTragurion, naselje grčkih kolonista izIsse (Visa), premda jekolonizacija toga prostora vjerojatno započela već potkraj III. st. pr. Kr. Grčko naselje bilo je ograđeno poligonalnim kamenim bedemima, dijelovi kojih su istraženi i ponegdje sačuvani u temeljima srednjovjekovnih građevina. Gradski prostor bio je organiziran po ortogonalnoj osnovi; ortogonalno su podijeljeni i okolni zemljišni posjedi, što se nazire u današnjojparcelaciji. O grčkom naselju svjedoči žrtvenik božiceHere (pronađen pred zvonikom katedrale),psefizma, reljef žene pri radu i lik božanstvaKairosa, koji su bili uzidani u kasnije plemićke palače, pa njihova lokalna provenijencija nije posve sigurna.[1]
RimskiTragurium spominje se u više izvora, aPlinije Stariji piše da jeoppidum Tragurium čuven po kamenu. U kamenolomu na obližnjem brduSutiliji pronađeni su nedovršeni antički stupovi, kapiteli te dva žrtvenika posvećenaHeraklu. Rimski se grad razvijao unutar zidina, a izvan grada nalazile su se nekropole s kojih potječe veći broj nadgrobnih spomenika,miljokazi,urne,sarkofazi. Ostatci antičkoga foruma potvrđeni su na jugozapadnoj strani glavnoga trga. O ranom prihvaćanju kršćanstva na širem području grada svjedoče ostatci kasnoantičke grobišnebazilike na lokalitetu Ošljak-Travarica (današnjagradska tržnica), kao i niz ranokršćanskih crkava u gradu i okolici na temeljima kojih su poslije izgrađene crkve.[1]