Movatterモバイル変換


[0]ホーム

URL:


Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Toplinski otpor

Izvor: Wikipedija
Upasivnim kućama su obilato koristi toplinska izolacija i gubitak topline je vrlo malen.
Neizolirani vanjskizid od šuplje opeke debljine 19 cm ima toplinski otporR 0,6 m2K/W, dok izolirani zid od opeke 19 cm s 10 cm stiropora: 3,2 m2K/W

Toplinski otpor (oznaka:R) izražava otpormaterijalaprolasku topline.Mjerna jedinica jem2K/W. To je suprotna vrijednostkoeficijentu prolaska topline (oznaka:U). Kodproračuna fizike zgrade, za svaki slojkonstrukcije zbraja se njegova otpornost prolasku topline, te se dolazi do konačne brojkeotpora prolasku toplineRT.

Kod sanacija, dodavanjem vanjskog slojatoplinske izolacije povećava se toplinski otpor iliR vrijednost zida. Primjera radi, neizolirani objekt sazidovima debljine 25cm može imatiR = 0,20-0,30 m2K/W. Postavom dodatne izolacije od samo 5 cmstiropora, dolazi se na vrijednost od 1,40-1,60 m2K/W, dakle poboljšava se toplinska učinkovitost za pet puta, te osjetno padaju troškovigrijanja. Primjenomsuperiorne izolacije, mogu se postići ogromne uštede na energiji, pa do razina uštede od 80-90% u odnosu na neizolirane objekte. Posebno se tu ističuniskoenergetske ipasivne kuće. Moguće je postići i da kuća uopće ne koristi energiju iz gradske mreže, nego vlastiteizvore energije, tada se govori okućama - elektranama.[1]

Toplinski otpor je dakle suprotna vrijednostkoeficijentu prolaska toplineU, pa vrijedi:

R=1U{\displaystyle {\big .}R={\frac {1}{U}}}

Što je toplinski otpor veći, to je toplinska zaštita zgrade bolja:

Φ = A × (T1 - T2) / R

gdje je:Φ - količina prenesene topline (W),R - toplinski otpor (m2K/W),T1 – viša temperatura s jedne strane strukture (K),T2 - niža temperatura s druge strane strukture (K) iA - površina kroz koju toplina protječe (m2).[2]

Neke vrijednosti toplinskog otpora

[uredi |uredi kôd]

Tipične vrijednosti toplinskog otporaR za uobičajene strukturezgrada:[3]

  • jednostrukostaklo (4 mm): 0,17 m2K/W;
  • dvostruko staklo (4 + 8 + 4): 0,3 m2K/W;
  • dvostruko izo staklo (4 + 16 g + f 4): 0,9 m2K/W;
  • trostruko izo staklo (4 f + 12 g + 4 + 12 g + f 4): 2,0 m2K/W;
  • neizoliranizid od šupljeopeke debljine 19 cm: 0,6 m2K/W;
  • izolirani zid od opeke 19 cm s 10 cmkamene vune: 3,1 m2K/W;
  • izolirani zid od opeke 19 cm s 10 cmstiropora: 3,2 m2K/W;
  • slabo izoliranikrov: 1,0 m2K/W;
  • dobro izolirani krov: 6,7 m2K/W;
  • dobro izolirani pod: 5,0 m2K/W;
  • slabo izolirani pod: 1,0 m2K/W;

Izvori

[uredi |uredi kôd]
  1. [1]Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. kolovoza 2014. (Wayback Machine) "Energetska učinkovitost u zgradarstvu", HEP Toplinarstvo d.o.o., www.eihp.hr, 2011.
  2. [2] "Obična, niskoenergetska i pasivna kuća", Marko Grđan, dipl.ing.stroj., Energo Consult, www.energo-consult.hr, 2011.
  3. [3]Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. rujna 2013. (Wayback Machine) "Čime se bavi fizika zgrade - Fizikalne veličine", fasade.hr, 2011.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Toplinski_otpor&oldid=6640743"
Kategorija:

[8]ページ先頭

©2009-2025 Movatter.jp