Tkiva predstavljaju komplekse morfološki i fiziološki istovrsnihstanica zajedničkog porijekla i određene i vrlo često specifične funkcije. Pored stanica, u sastav tkiva ulazi imeđustanična tvar u većim ili manjim količinama, a stvaraju je same stanice. Izučavanjem tkiva bavi se posebna biološka znanstvena disciplina –histologija.
Pojedini dijelovi stanicejednostaničnih organizama mogu biti specijalizirani za obavljanje određenih funkcija (organele).Zbog toga jednostanični organizmi mogu obavljati sve osnovne životne funkcije kao ivišestanični, tj. da funkcioniraju kao jedinstveni organizmi.
Tijelo višestaničnih organizama je sastavljeno od velikog broja stanica, gdje su neke stanice specijalizirane i diferencirane u pogledu građe i funkcije u okviru posebnih tkiva.To je omogućilo bolje izvršavanje pojedinih radnji, a također je povećana povezanost između raznih dijelova istog organizma, što znači bolje funkcioniranje organizma kao cjeline. Zbog svega ovoga, čitava jeevolucija išla putem sve veće specijalizacije pojedinih dijelova tijela, a to je utjecalo na nastanak sve savršenijih organizama.
U usporedbi s biljnim tkivima, tkiva višestaničnih životinja su znatno raznovrsnija i složenije građe. Znamo da kod biljaka ne postoježivčana imišićna tkiva i da se mnoga životinjska tkiva od biljnih razlikuju po strukturi i funkciji, pa zbog toga postoje razlike i u njihovom načinu ishrane i života uopće.
