Tihi ocean (odlatinskogMare Pacificum,hrvatskiMirno more), najveća jemorska površina nasvijetu. Ime mu je daoFerdinand Magellan, poznatiportugalski istraživač-moreplovac. Ovaj ocean zauzima 179,7 milijuna km2, što je trećina Zemljine površine, i više od ukupne površine cjelokupnog Zemljinog kopna. Proteže se na približno 15 500kilometara, odBeringovog mora naArktiku na sjeveru do ledenih dijelovaAntarktike na jugu, iako se dio na Antarktici naziva iJužni ocean. Tihi ocean najširi je na 5° sjevernezemljopisne širine. Proteže se na 19 800 kilometara odIndonezije do obalaKolumbije iPerua. Najdublja točka ujedno je najdublja točka na svijetu. Zove seMarijanska brazda, a posljednji podatak kaže 11 034 metara ispod razinemora. Prosječna dubina jest 4300 metara.
Tihi ocean sadrži oko 25 000otoka (više nego u svim drugimoceanima zajedno), od kojih je većina južno odekvatora. Jedna teorija govori kako setektonske ploče u Tihom oceanu smanjuju, dok se one uAtlantskom oceanu povećavaju.
Kako se Tihi ocean širi na ± 180°zemljopisne dužine, gdje zapad postaje istok,azijska strana oceana pravilno se smatraistočnim Tihim oceanom, a suprotna je stranazapadni Tihi ocean.Datumska granica većim dijelom prati ±180° zemljopisne dužine koja razgraničava istočni i zapadni dio. No, na nekim se mjestima odvaja od te zemljopisne odrednice. Tako na sjeveru skreće prema istoku da bi zaobišla najistočniji dioAzije, zatim skreće prema zapadu obilazećiAleutske otoke da bi zatim puno južnije jako skrenula prema zapadu kako bi obuhvatila otočnu državuKiribati i još neke manjeotoke.
TijekomMagellanovog putovanja doFilipina, po izlasku iz prolaza krozOgnjenu zemlju (prolaz je kasnije po njemu dobio ime) poznatom po silovitim olujama, učinilo mu se da je Tihi ocean vrlo miran ocean, po čemu je dobio i ime. Ipak, nije uvijek miran. Kopno raspršeno po Tihom oceanu podložno jevulkanskim erupcijama ipotresima. Također, brojni tajfuni počinju upravo na tom području. No, najopasniji sucunamiji (koji su posljedica podvodnih potresa) s ogromnim valovima koji uništavaju otoke igradove na svom putu.
Temperature mora u Tihom oceanu kreću se od smrzavajućih naZemljinim polovima do vrlo toplih (oko 29°C) naekvatoru.Salinitet također varira pozemljopisnoj dužini. Voda bliže ekvatoru manje je slana od one u umjerenom pojasu zbog mnogo obilnih padalina na ekvatoru tijekom cijele godine. Također, salinitet vode na polovima vrlo je nizak zbog malenog ili nikakvog isparavanja vode. No, po prosjeku temperatura, Tihi oceantopliji je odAtlantskog oceana.
Na oko 45°N Kuroshio struja skreće prema istoku gdje se račva. Dio struje skreće prema sjeveru postajućiAleutska struja. Drugi dio vodenih masa skreće prema jugu i ponovo dolazi u područje sjevernoekvatorske struje. U bliziniSjeverne Amerike, Aleutska struja također se račva. Sjeverni dio ulazi uBeringovo more kružeći njime u smjeru kazaljke na satu. Južni krak usporava i nastavlja prema jugu kaokalifornijska struja.
U sklopu zatvorene putanje Andesitske linije, nalaze se brojnevulkanske planine, otoci i stijene koje karakteriziraju središnji Tihi ocean. Ovdje selava nježno uzdiže i gradi ogromne podvodne vulkanske planine. No, izvan Andesitske linije, vulkani su eksplozivni i tvore takozvaniPacifički vatreni prsten.
Iako jeSAD prisvojioFilipine,Japan je imao većinu zapadnopacifičkih otoka tijekomDrugog svjetskog rata. No, do kraja rata, Japanu su, kao jednoj od poraženih zemalja, oduzeti svi posjedi.
Iskorištavanje je tihooceanskih mineralnih dobaraspriječeno zbog vrlo velikih dubina. U plitkim se dijelovima iskorištavajuprirodni plin inafta, dok sebiseri skupljaju duž obala Australije,Nikaragve,Paname i Filipina, iako se aktivistiGreenpeacea žestoko protive ovom iskorištavanju. U Tihom oceanu živi neslućen brojriba. U dijelovima bliže obali najviše se lovi riba poputtune,lososa,srdela,sabljarki, kao iškoljke.
1986. članice su južnopacifičkog ugovora odredile da je ogroman dio Tihog oceana nedostupan za nuklearna testiranja i odlaganje nuklearnog otpada na tom području.
