Movatterモバイル変換

[0]ホーム
URL:

Prijeđi na sadržaj
WikipedijaSlobodna enciklopedija
Traži

Stehiometrija

Izvor: Wikipedija

Stehiometrija (grč. "stoicheion" element i "metrija" mjerenje) je primijenjena matematika u kemiji kojom računamo omjere brojeva atoma pojedinih elemenata u kemijskom spoju odnosno omjere množine spojeva u jednadžbi kemijske reakcije.[1]

Stehiometrija je primjena matematike u kemiji kojom možemo određivati molekularne formule kemijskih spojeva na temelju njihove kvantitativne analize, postavljati jednadžbi kemijskih reakcija i izračunavati količine tvari koje sudjeluju, odnosno nastaju u kemijskim reakcijama.[2]

Stehiometrija (grč.), grana kemija koja proučava kvantitativne odnose kem. spojeva (mase, volumene, množine) u procesima u kojima reaktanti prelaze u produkte. U stehiometrijske zakone mogu se ubrojiti i plinski zakoni, kao i zakoni elektrokemije i termodinamike.[3]

Temelji stehiometrije

[uredi |uredi kôd]

Stehiometrija se temelji na prirodnim zakonima kemije i fizike:[4]

Najčešće fizikalne veličine (bez osnovnih), mjerne jedinice i matematički izrazi u stehiometriji[5]

[uredi |uredi kôd]
Jednadžbe
Fizikalna veličinasimbolmjerna jedinica
relativna atomska masaAr{\displaystyle \quad A_{r}}bez jedinice
relativna molekulska masaMr{\displaystyle \quad M_{r}}bez jedinice
masa atomama{\displaystyle \quad m_{a}}g{\displaystyle \quad g}
masa molekulemf{\displaystyle \quad m_{f}}g{\displaystyle \quad g}
množinan{\displaystyle \quad n}mol{\displaystyle \quad mol}
množinska koncentracijac{\displaystyle \quad c}mol/dm3{\displaystyle \quad mol/dm^{3}}
molna masaM{\displaystyle \quad M}g/mol{\displaystyle \quad g/mol}
molni volumenVm0=22,4{\displaystyle \quad V_{m}^{0}=22,4}dm3/mol{\displaystyle \quad dm^{3}/mol}
brojnostN{\displaystyle \quad N}bez jedinice
Avogadrova konstantaNA=6,022⋅1023{\displaystyle \quad N_{A}=6,022\cdot 10^{23}}mol−1{\displaystyle \quad mol^{-1}}
atomska jedinica maseu=1,6605⋅10−24{\displaystyle \quad u=1,6605\cdot 10^{-24}}g{\displaystyle \quad g}
plinska konstantaR=8,314472{\displaystyle \quad R=8,314472}Jmol−1K−1{\displaystyle Jmol^{-1}K^{-1}}

Primjena stehiometrije - sastav smjesa tvari

[uredi |uredi kôd]

Pod smjese tvari najčešće podrazumijevamo otopine koje su smjese otopljene tvari i otapala. Sastav smjesa možemo izražavati (definirati) omjerima, udjelima i koncentracijama.

  • Omjer dviju vrijednosti neke veličine (mase, volumena ili množine) dviju sastojaka neke smjese (A iB) pokazuje koliko puta jedna vrijednost sadrži drugu. Omjer vrijednostiA iB piše se kao  A : B. Omjer nema mjernu jedinicu.
  • Udio jedne vrijednosti neke veličine (mase, volumena ili množine) u zbroju svih vrijednosti te veličine u smjesi (smjesa=100%) je omjer vrijednosti te veličine i zbroja svih vrijednosti veličina cjelokupne smjese. Udio vrijednostiA u vrijednosti smjeseAB pišemo:

maseni udiow(A)=m(A)m(A)+m(B);volumni udioφ(A)=V(A)V(A)+V(B);mnozinski udiox(A)=n(A)n(A)+n(B){\displaystyle \quad maseni\ udio\quad w(A)={\frac {m(A)}{m(A)+m(B)}};\quad volumni\ udio\quad \varphi (A)={\frac {V(A)}{V(A)+V(B)}};\quad mnozinski\ udio\quad x(A)={\frac {n(A)}{n(A)+n(B)}}\quad }

Udio vrijednostiA u smjesiAB nema mjernu jedinicu, to je broj< 1 i izražava se kao postotak (%).

  • Koncentraciju neke tvari dobivamo dijeleći njezinu količinu (masum, volumenV ili množinun) s ukupnim volumenom u kojem se ta tvar nalazi:

masena konc.γ(A)=m(A)V(AB);volumna konc.σ(A)=V(A)V(AB);mnozinska konc.c(A)=n(A)V(AB){\displaystyle \quad masena\ konc.\quad \gamma (A)={\frac {m(A)}{V(AB)}};\quad volumna\ konc.\quad \sigma (A)={\frac {V(A)}{V(AB)}};\quad mnozinska\ konc.\quad c(A)={\frac {n(A)}{V(AB)}}}

Povijesna crtica

[uredi |uredi kôd]

Jeremias Benjamin Richter (1762-1807) prvi je postavio načela stehiometrije. 1792. on je napisao:

Stehiometrija je znanost o mjerenju kvantitativnih masenih ili volumnih omjera kemijskih elemenata u spojevima i kemijskim reakcijama.[6]

Izvori

[uredi |uredi kôd]
  1. ↑[1] Institut za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje, Struna: Stehiometrija
  2. ↑[2] Hrvatska enciklopedija, Stehiometrija
  3. ↑[3] LZMK: Proleksis enciklopedija, Stehiometrija
  4. ↑Sikirica, Korpar, Čolig: Kemija s vježbama 1, Školska knjiga, Zagreb, 2000.,ISBN953-0-20540-6, str. 47-50
  5. ↑Habuš, Tomašić, Liber:Opća kemija 1: Udžbenik kemije za prvi razred gimnazije, 1. izd., Profil, Zagreb, 2014.,ISBN978-953-12-1434-6, str. 44-45, 132-142
  6. ↑[4] Chemteam: Stoichiometry
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Stehiometrija&oldid=6314946"
Kategorija:
[8]ページ先頭
©2009-2025 Movatter.jp