| |||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||
Stefka Kostadinova, izvorno naćiriliciСтефка Костадинова (Plovdiv,25. ožujka1965.), bivša jebugarskaatletičarka specijalizirana zaskok u vis i trenutna predsjednicaBugarskog olimpijskog odbora.
Stefka Kostadinova osvojila je zlatnuolimpijsku medalju naOI u Atlanti 1996., pritom postavivši olimpijski rekord za žene koji je iznosio 2.05m. Također je osvojila srebrnu medalju naOI u Seoulu 1988. Dvostruka je dvoranska svjetska prvakinja. Prvi put je postala prvakinja na SP-u1987., a drugi put na SP-u1995.
Natjecala se na petIAAF-ovihsvjetskih dvoranskih prvenstava uatletici -Pariz 1985.,Indianapolis 1987.,Budimpešta 1989.,Toronto 1993. iPariz 1997. Osvojila je zlatnu medalju na svih pet natjecanja. Također je osvojila zlatne medalje na svim Europskim atletskim prvenstvima na kojima je nastupila. Europska je prvakinja na otvorenom iz Stuttgarta1986. i četverostruka europska dvoranska prvakinja izAtene 1985., Budimpešte 1988. i Pariza 1994.
Kostadinova i dalje drži svjetski rekord u ženskom skoku u vis s preskočenih 2.09 metara koje je preskočila naSvjetskom prvenstvu 1987. uRimu. Njezin svjetski rekord je jedan od najstarijih u suvremenojatletici. Ukupno je postavila sedam svjetskih rekorda - tri na otvorenom i četiri dvoranska. Preskočila je 2 metra više od stotinu puta, što je još neponovljeni uspjeh u ženskom skoku u vis. Ovaj uspjeh dobiva na težini još više znajući da većina skakačica nikad ne preskoči dva metra.
Kostadinova je proglašenabugarskomsportskom osobom godine četiri puta (1985., 1987., 1995. i 1996.). Također je uvrštena uTop 10 (hrv.Najboljih deset) atletičarki20. stoljeća, prema Međunarodnom savezu atletskih federacija (IAAF).
Rodila je sina Nikolaja 1995., samo nekoliko mjeseci prije osvajanja zlatne medalje na Svjetskom atletskom prvenstvu iste godine. Četiri godine poslije,1999., razvela se od dugogodišnjeg supruga, Nikolaja Petrova. Iste godine odlučila je i službeno prekinuti profesionalnu karijeru, iako nije nastupila ni na jednom važnijem sportskom natjecanju od Svjetskog dvoranskog prvenstva 1997.
Nakon sportskog umirovljenja počela se baviti administracijom. Od 1999. bila je na raznim mjestima bugarskoga sporta, kao npr. potpredsjednicaBugarskog atletskog saveza ili zamjenicaministra sporta u Bugarskoj od2003. do2005. godine.
11. studenog2005. izabrana je za predsjednicu Bugarskog olimpijskog odbora zamijenivšiIvana Slavkova koji je otpušten od strane Međunarodnog olimpijskog odbora zbog nepoštivanjaetike.
.svg)
