Sport (odeng.sport izstarofr.desport: provoditi vrijeme, razonoditi se)[1] ilišport (premanjem. izgovoru),[1] naziv je za raznorodne čovjekove tjelesne aktivnosti izvođene iz raziličitih, najčešće natjecateljskih pobuda.
Nekad je označavala svakuigru izabavu. Danas podrazumijeva različite motoričke aktivnosti promijenjivih obilježja i inteziteta u kojima na propisane načine dolazi do punoga izražaja sportaševih sposobnosti, osobina i znanja u treningu i natjecanju.
Prema određenju i razini može biti profesionalan („vrhunski”, „selekcijski”) i masovan. U području sporta postoji nekoliko sustava: profesionalni, amaterski, rekreacijski, školski i sport osoba s invaliditetom.Neki od razloga mogu biti razonoda, razvijanje tijela, poboljšanje sposobnosti, natjecateljski duh itd. Krovna organizacija svjetskoga športa jeMeđunarodni olimpijski odbor koji je osnovan uParizu1894. godine.[2] Zakonima Republike Hrvatske uređena su i pitanja iz područja sporta. Dva najvažnija su:
Oblicisport išport jednakopravni su u uporabi uhrvatskomu jeziku.[5] Pitanje standardnoga oblika predmetom je brojnih rasprava, najčešće politički motiviranih, ovisno o političkom sustavu koji je provodio normiranje.[6]Etimološki,imenicasportfrancuskoga je podrijetla (od starofr.desport), i kao takva je prihvaćena kao međunarodnica posredovanjemengleskoga jezika. Uhrvatski jezik ušla je dvama oblicima različitih početnih suglasničkih skupina (šp- isp-), povezanih s njihovim posrednicima (engleskim i njemačkim jezikom).[7]
Podjela
Sportom se čovjek može bavitirekreacijski, amaterski i profesionalno, a dijele se na samostalne (pojedinačne) i ekipne (skupne).
Ekipnim športovima pribrajaju se svi oni u kojima se do ostvarenja cilja (pobjede) dolazi djelovanjem u skupini (ekipi, timu), po propisanim i utvrđenim pravilima. U samostalnim (pojedinačnim) sportovima pojedinac se sam zalaže za svoje uspjehe. Neki sportovi mogu se izvoditi pojedinačno ili skupno, te u parovima.
Svaki sport može biti natjecateljskoga ili slobodnoga karaktera (pr.planinarenje), ovisno o načinu izvođenja.
Razredba
Postoje brojne podjele sportova, i teško je napraviti potpuno točno razgraničenje. Često se govori oolimpijskim sportovima, tj. onima koji su u programuZimskih iliLjetnih olimpijskih igara te o ostalim, neolimpijskim sportovima. Postoje i športovi kao što sumoderni petoboj ilitriatlon koji su spoj nekoliko različitih sportova, i time spadaju u zasebnu kategoriju.
Australska biskupska konferencija objavila je25. rujna2014.[8] izjavu o društvenoj pravdiKruna za Australiju. Dati maksimum u našoj sportskoj naciji[9] u kojem ističu odgojnu ulogu sporta, naročito među mladima, te upozoravaju na društvenu opasnost ako se iz vidika izgube istinske sportske vrijednosti, povlađivanjem samo novcu i uspjehu.[10] U dokumentu stoji da se predlaže potanak ispit savjesti o tomu kako se živi sport, jer događa se da se mentalitet pobjede po svaku cijenu naglo proširio i u neprofesionalnom sportu do te mjere „da su i najmlađi izloženi pritisku zbog postizanja rezultata, igraju i kad su ozlijeđeni, krše pravila te ne poštuju duh igre”.[10] U dokumentu su australski katolički biskupi izričito osudili svaki doping i pozvali na kažnjavanje nasilnoga ponašanja izvan igrališta i na odgovornost športskoga sustava za ponašanje profesionalnih igrača.[10] Sport je zrcalo društva, odražava ono najbolje što pojedinci i nacija posjeduju, ali isto tako i najtamniju stranu društva, što za posljedicu može imati navikavanje nanasilje, zloporabu droga ialkohola, bilo da se radi o sportašima ili o promatračima sporta, bilo o natjecanju ili izvan, zatim problem porasta nezakonitih oklada (kockanja), korupcije i zločina u svezi s time „ozbiljno prijete cjelovitosti sporta i njegovoj sposobnosti da izgrađuje zajednicu”.[10] Vjernici su pozvani prepoznati istinski sport, jer u njemu je obnoviteljska snaga za sve ljude, osobito za najslabije.[10]
