| Simon Stevin | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 1548. |
| Smrt | 1620. (71–72 god.) Leiden,Nizozemska |
| Državljanstvo | Nizozemac |
| Poznat(a) po | Hidrostatički paradoks Dokaz sila nakosini Poboljšanjeustava ipreljeva brane Decimalni sustav |
| Polje | Fizika,matematika |
Simon Stevin (Brugge, 1548. –Leiden iliHag, veljača 1620.), nizozemskimatematičar ifizičar. Predavao naSveučilištu u Leidenu. Među prvima se služiopokusima u fizikalnim istraživanjima. Prvi je izveozakon o ravnoteži sila i postavio poučak oparalelogramusila. Objasniohidrostatički paradoks i protumačio ravnotežutekućina u spojenim posudama te time proširio spoznajeGalilea Galileija. U svojem djeluDesetka (niz.De Thiende, 1585.) uveo jedecimalni sustav, a u djeluMatematička razmatranja (lat.Hypomnemata Mathematica, 1605. – 1608.) zasnovao teoriju decimalnihrazlomaka i uveo negativne korijenealgebarskih jednadžbi. Radio je u vojnoj inženjeriji te se bavio i problemimabalistike igrađevinske utvrde. Bavio se iglazbom te napisao djeloO umijeću pjevanja (niz.De Spiegheling der Singconst, objavljeno 1884.).[1]
Podrobniji članak o temi:Hidrostatički paradoks
Hidrostatički paradoks je činjenica dahidrostatički tlak kojimtekućina pritišće na dno posude ne ovisi ovolumenu tekućine i obliku posude, nego samo ogustoći tekućine i visini stupca tekućine u posudi (matematički dokazaoBlaise Pascal, 1653.).Sila kojom tekućina djeluje na dno posude jednaka je težini stupca tekućine, kojemu je baza dno.[2]
Podrobniji članak o temi:KosinaKosina jeravnina nagnuta pod oštrimkutom prema horizontalnoj ravnini. Omogućuje podizanje tereta na neku visinu duljim putem, ali manjom silom od one koja bi bila potrebna za podizanje po okomici. Također, služila je za proučavanjejednoliko ubrzanoga gibanja tijela subrzanjem koje je manje od ubrzanjaZemljine sile teže:
gdje je:a -ubrzanje na kosini,g -ubrzanje sile teže, aα - nagib kosine.
Budući datežina tijela uvijek djeluje okomito prema dolje, a da se tijelo na kosini ne može gibati u tome smjeru, težina se rastavlja na dvije komponente: komponentu okomitu na kosinu i paralelnu s njome. Okomita komponenta pritišće podlogu (podloga uzvraća silom suprotnoga smjera), a paralelna komponenta ubrzava tijelo niz kosinu i vrši rad ako je u tome ne ometaju druge sile (na primjer sila trenja). Uvjet je mirovanja tijela na kosini da jesila trenja jednaka paralelnoj komponenti težine tijela:
