Schrödingerova mačka čeka sudbinu. Na slici je mačka, bočica otrova i izvor zračenja su u zapečaćenoj kutiji. Ako unutarnji monitor otkrije radioaktivnost (primjerice od raspada jednog atoma), bočica će se zatresti te ispustiti otrov koji će ubiti mačku. Kopenhagenska interpretacija kvantne mehanike implicira da nakon nekog vremena mačka jesimultano živai mrtva. Ipak, kad netko pogleda u kutiju, vidi mačku,ili živuili mrtvu, nikako i živui mrtvu. Ovo nas zapravo pita kad zapravo okončava kvantna superpozicija te zbilja kolabira u jednu ili drugu mogućnost.
Pokus ilustrira što je Schrödinger vidio kad se problemKopenhagenske interpretacijekvantne mehanike primijeni na svakodnevne objekte, jer tad na kraju ishod proturiječizdravom razumu. Scenarij prikazuje mačku koja može biti i živa ili mrtva, ovisno o prijašnjemnasumičnom događaju. Iako je izvorni "pokus" bio zamišljen, slična se načela istraživalo i rabilo u praktičnim primjenama. Misaoni pokus često se pojavljivao u teorijskim raspravamainterpretacijâ kvantne mehanike. Tijekom razvijanja ovog pokusa, Schrödinger je izmislio izrazVerschränkung (kvantna prepletenost).
Mačka je smještena u čeličnu kutiju zajedno sGeigerovim brojačem, bočicomotrova, čekićem i sasvim malim komadićemradioaktivne tvari, toliko malim da se, možda u tijeku jednog sata jedan odatoma raspadne, ali također, s jednakom vjerojatnošću, možda ne raspadne niti jedan. Kada se radioaktivna tvar raspadne, Geigerov brojač je detektira i aktivira čekić koji pada na bočicu i oslobodi otrov, koji zatim ubije mačku. Ako se ni jedan od atoma ne raspadne, mačka preživi. Radioaktivni raspad je slučajan proces i ne postoji način da se predvidi kada će se dogoditi. Fizičari kažu da atom postoji u stanju poznatom kaosuperpozicija - i raspadnut i neraspadnut u isto vrijeme.
Sve dok se kutija ne otvori, promatrač ne zna je li mačka živa ili mrtva - jer je mačja sudbina suštinski povezana s tim je li se atom raspao ili nije i mačka bi, kako je rekao Schrödinger, bila "i živa i mrtva ... u jednakim dijelovima" sve dok nije promatrana.Psi-funkcija cijelog sustava bi to izrazila na način da bi i živa i mrtva mačka u kutiji bile pomiješane ili razmazane u jednakim omjerima.
Drugim riječima, dok se kutija ne otvori, mačje stanje je potpuno nepoznato i stoga se smatra da je mačka i živa i mrtva u isto vrijeme dok se ne promatra.
"Ako je mačka u kutiji i ako nema načina da kažete u kojem je stanju, morate je tretirati kao da je u svim mogućim stanjima - da je i živa i mrtva - u isto vrijeme", objašnjavaEric Martell,[3] profesor fizike i astronomije naSveučilištu Millikin,Decatur,Illinois.[4] "Ako pokušate predvidjeti i pretpostavite da znate stanje mačke, (vjerojatno) ćete pogriješiti. Ako, s druge strane, pretpostavite da je u kombinaciji svih mogućih stanja u kojima može biti, bit ćete u pravu."
Čim bi pogledao u komoru, promatrač bi odmah znao je li mačka živa ili mrtva, a "superpozicija" mačke - ideja da je bila u oba stanja - urušila bi se ili u spoznaju da je "mačka živa" ili da je "mačka mrtva", ali ne oboje.
Paradoks kvantne mehanike "Schrödingerova mačka" premavišesvjetovnom predstavljanju. U ovom prikazu, svaki je događaj neka granična točka. Mačka je i živa i mrtva, neglede toga je li kutija otvorena, no "živa" i "mrtva" mačka nalaze se u dvjema odvojenim granama svemira koja su jednako stvarna, ali ta dva svijeta ne mogu biti u interakciji jedan s drugim.
