| Savezni ured za vojnu zaštitnu službu Bundesamt für den Militärischen Abschirmdienst | |
 | |
| Osnovni podaci | |
|---|---|
| Država |  Njemačka |
| Ustanovljeno | 1956. |
| Nadležnost | Bundeswehr |
| Sjedište | Köln |
| Broj zaposlenika | 1 113 |
| Godišnji proračun | 584 milijuna kuna |
| Ravnatelj | Christof Gramm |
| Mrežne stranice | |
| Kommando streitkraeftebasis.de | |
Savezni ured za vojnu zaštitnu službu (njem.:Bundesamt für den Militärischen Abschirmdienst,BAMAD) jenjemačka središnja vojnaobavještajna agencija koja služi sigurnosno-obavještajnom radu njemačkih oružanih snagaBundeswehra. Prijašnji naziv službe je bio Ured za vojnu zaštitnu službu (Amt für den Militärischen Abschirmdienst) ili Vojna zaštitna služba (Militärischer Abschirmdienst,MAD). U prošlosti se zvao i Ured za sigurnost Bundeswehra (Amt für die Sicherheit der Bundeswehr). Od 2017. godine nosi današnji naziv.
Obavještajna služba je osnovana1956. godine a njeno sjedište je uKölnu uz 12 podružnica diljemNjemačke. Služba ima oko 1.200 vojnih i civilnih zaposlenika dok je2017. godišnji proračun iznosio 79 milijunaeura.[1]
MAD je jedna od tri njemačke savezne obavještajne agencije uzSaveznu obavještajnu službu BND, zaduženu za obavještajno djelovanje u inozemstvu teSavezni ured za zaštitu Ustava BfV zadužen za domovinsku sigurnost.
Vojna protuobavještajna služba MAD je osnovana spajanjem uredaSaveznika i njemačke Vlade čime je1956. godine nastao Militärischer Abschirmdienst u današnjem obliku. Obavještajna služba je osnovana gotovo odmah nakon osnutkaBundeswehra. Do1984. godine sjedište agencije je nosilo nazivAmt für Sicherheit der Bundeswehr iliASBw (hrv. Ured sigurnosti saveznih oružanih snaga). U rujnu1984. prema izvješću Hermanna Höcherla služba se reorganizirala te je stvorila više civilnih pozicija.
Nakon što je u listopadu1990. došlo do spajanja Bundeswehra i istočnonjemačke vojske, MAD se sastojao od sedam grupa i 28 regionalnih ureda. Tijekom1994. taj broj je smanjen na današnjih 14 regionalnih ureda.
Agencija je dio njemačkih oružanih snaga te unutar vojske ima istu funkciju kao i civilna agencijaBfV s kojom usko surađuje. Glavne zadaće MAD-a su protuobavještajna djelatnost te identifikacija "protuustavnih aktivnosti" unutar Bundeswehra. Ostale zadaće uključuju zaštitu vojne imovine odsabotaže i stranešpijunaže. Članovi ove obavještajne agencije uključeni su i u planiranje i izgradnju objekata s visoko sigurnosnim zahtjevima.
Obavještajna služba je osnovana1956. godine a njeno sjedište je u Kölnu uz 12 podružnica uAmbergu,Hannoveru,Hildenu,Kielu,Koblenzu,Leipzigu,Mainzu,Münchenu,Rostocku,Schwielowseeu,Stuttgartu iWilhelmshavenu.
Izuzev odjela za administrativne poslove, MAD je organiziran na sljedeći način:
MAD je kroz svoju povijest bio uključen u brojne skandale. Jedan od njih bio je tajni nadzor kuće od tajnika tadašnjeg ministra obraneGeorga Lebera i to bez ministrova znanja. Naime, njegov tajnik bio je osumnjičen da je špijunirao za potrebe ističnonjemačkogStasija. Međutim, sumnje su se pokazale lažnima. Leber je o MAD-ovom ilegalnom špijuniranju bio obavješten početkom1978. ali o tome nije izvjestionjemački parlament sve dok časopis Quick26. listopada1978. nije o tome objavio članak. Ministar George Leber je zbog toga podnio ostavku16. veljače1978. preuzevši isključivu odgovornost za skandal.[2] Napustio je mjesto ministra obrane unatoč kancelaruHelmutu Schmidtu koji ga je htio zadržati na toj poziciji.
Drugi skandal bila je "afera Kießling" iz1983. godine kada je MAD istraživaoBundeswehrovoggeneralaGüntera Kießlinga koji je surađivao sNATO paktom. Za generala se smatralo da predstavlja sigurnosni rizik zbog nepouzdanih izvora koji su tvrdili da je Kießlinghomoseksualne orijentacije. Zbog toga ga je ministar obraneManfred Wörner prijevremeno umirovio.[3] General je kasnije rehabilitiran te vraćen na radno mjesto u veljači1984. Cijela afera je imala dalekosežne posljedice tako da je došlo do promjena u organizacijskoj strukturi MAD-a.
Nakon što je1988. godine umropukovnikJoachim Krase koji je u agenciji vršio dužnost zamjenika voditelja odjela, otkriveno je da je Krase zapravo infiltrirani agentStasija.[4][5][6]
| Ravnatelj | Razdoblje |
|---|---|
| Brigadni general Josef Selmayr | 1955. –1964. |
| Brigadni general Heinrich Seeliger | 1964. –1967. |
| Brigadni general Armin Eck | 1967. –1972. |
| Brigadni general Paul-Albert Scherer | 1972. –1975. |
| Brigadni general Gerd-Helmut Komossa | 1977. –1980. |
| Brigadni general Klaus Vollmer | 1980. –1982. |
| Admiral Elmar Schmähling | 1982. –1983. |
| Brigadni general Helmut Behrendt | 1983. –1984. |
| General bojnik Hubertus Senff | 1984. –1987. |
| General bojnik Winfried Schwenke | 1987. –1991. |
| Rudolf von Hoegen | 1991. –2003. |
| Richard Alff | 2003. –2008. |
| General bojnik Georg Freiherr von Brandis | 2008. –2010. |
| Karl-Heinz Brüsselbach | 2010. –2012. |
| Ulrich Birkenheier | 2012. –2014. |
| Christof Gramm | 2014. - danas |
|journal= (pomoć)|journal= (pomoć)