Jedan sat sastoji se od 60minuta koje se sastoje od 60sekundi, pa se da reći da se jedan sat sastoji od 3600 sekundi. To jest: 1 h = 60 minuta= 3600 sekundi.
Prema ovoj definiciji, ljetni su sati bili duži, a zimski kraći. Dužina sati je, osim ozemljopisnoj širini, ovisila čak i o vremenskim prilikama (koje utječu naatmosferskiindeks refrakcije, a time i na vremena izlaska i zalaska Sunca). Ovi se sati zbog toga ponekad nazivajunejednaki sati.
StariRimljani iGrci slijedili su ovu definiciju i podijelilinoć u 3 ili 4 smjene. Kasnije je i noć podijeljena u 12 dijelova.
Satni mehanizam koji je pokazivao ovo vrijeme morao se svaki dan podešavati (npr. mijenjanjem duljinenjihala) ili je morao pokazivati položaj Sunca na ekliptici (vidiPraški astronomski sat).
Sunčev dan je period između dva podneva, dva zalaska Sunca i slično. Kao posljedica ovakvog definiranja sata, sati su se vrlo polako mijenjali tijekom godine, s promjenama trajanja prividnog sunčevog dana krozgodinu. Satni mehanizam je trebalo podešavati nekoliko puta na mjesec.
Kod ovakve definicije sata, satni mehanizam nikada nije trebalo podešavati. No, s otkrićem da se zemljinarotacija postupno usporava (zbog međudjelovanja Zemlje sMjesecom), odlučeno je da se i ova definicija napusti.
