| Sabor »Quinisextum« | |
|---|---|
| Ekumenski sabori | |
| Datum | 692. |
| Prihvaćaju ga | Istočne pravoslavne Crkve |
| Prethodni sabor | Treći carigradski sabor |
| Sljedeći sabor | Drugi nicejski sabor |
| Sazvao ga | carJustinijan II. |
| Predsjedao | carJustinijan II. |
| Sudionici | 215 biskupa |
| Teme rasprave | disciplina |
| Dokumenti i odluke | kanoni za Pravoslavnu Crkvu |
| Odbacuju ga | |
| Portal: Kršćanstvo | |
Sabor »Quinisextum« (latinski: Concilium Quinisextum,grčki: Penthekte Synodos) poznat i pod nazivomTrulski sabor, bio je crkveniekumenski sabor održan uKonstantinopolu godine692.
Sazvan je 11 godina nakonTrećeg carigradskog sabora u nastojanju, da donese disciplinska pravila za Crkvu koju prethodna dva sabora (Drugi i Treći carigradski) nisu bili donijeli. Sazvao ga je i predsjedao mubizantski carJustinijan II., a u njemu je sudjelovalo 215biskupa, svi iz istočnih dijelova nekadašnjegRimskog Carstva. Svrha je bila donijeti nova, stroža pravila za Crkvu, odnosno ukinuti praksu iobičaje koja su se tada smatrala poganskim.
Zbog dominacije istočnih biskupa, Sabor je u pravilu nastojao nametnuti običaje carigradske Crkve kao ortodoksiju ostalim dijelovima kršćanske Crkve.[1] To se odnosilo na tada uobičajene prakse Crkve na Zapadu, kao što je, npr. prikazivanjeIsusa kaoJaganjca Božjeg. Daleko veći spor je izazvao različit stav prema svećeničkomcelibatu. Sabor je izričito dao pravo oženjenimmuškarcima, da postanusvećenici iđakoni, odnosno ustanovioekskomunikaciju za svakoga tko bi svećenika nastojao odvojiti od njegovežene.
U odlukama ovogpravoslavnog crkvenoga sabora izražena je velika netrpeljivost prema ne samo prema Zapadu i njegovim običajima, nego i premaŽidovima iliantisemitizam, naročito u kanonu 11, koji bilo kakve kontakte s njima kažnjava s crkvenim kaznama, često i kaznomekskomunikacije.[2]
Odluke Sabora su odbačene na Zapadu.PapaSergije I. odbio ih je potpisati, pa ga je Justinijan II. pokušao uhititi, a što je spriječeno ustankom lokalnog stanovništva. UHispaniji je međutimvizigotski kraljVitica natjerao Osamnaesti sabor u Toledu da pristane na odluke sabora, a zbog čega su ga napadali kasniji kroničari.[3]Fruela I. od Asturije ukinuo je tu odluku za svoje vladavine (757. –768.)
Pravoslavne crkve odluke ovog sabora smatrajukanonima prethodna dva sabora odnosno osnovama svogkanonskog prava. Iako su ga pojedini crkveni velikodostojnici na Zapadu prihvatili ili o njima povoljno govorili (Beda Časni,papaHadrijan I.), današnjaKatolička Crkva ne smatra ga priznatim ekumenskim saborom.