Sjedinjene Američke Države, također se često koristi pokrataSAD (eng.United States of America,USA,U.S.),savezna je republika u središnjojSjevernoj Americi, koja se prostire odAtlantika na istoku doTihog oceana na zapadu. Graniče na kopnu sKanadom na sjeveru iMeksikom na jugu, dijele morsku granicu sRusijom na zapadu i posjeduju skup teritorija širom svijeta. Država se sastoji od 50[3] saveznih država, koje imaju lokalnu autonomiju u skladu s federalnim sustavom. Državljane Sjedinjenih Američkih Država obično nazivamoAmerikancima.
Sjedinjene Američke Države nastale sudeklaracijom trinaestbritanskih kolonija1776. godine, kojom one utvrđuju svoju slobodu i nezavisnost.
S 9,83 milijuna km2 i preko 300 milijuna stanovnika, Sjedinjene Države su treća najveća zemlja nasvijetu po ukupnoj površini, a treća po veličini kopna i broju stanovnika. Sjedinjene Države su jedna odetnički najraznovrsnijih zemalja na svijetu, što je posljedica masovne imigracije iz mnogih država, pogotovo za vrijemeprvog idrugog svjetskog rata.Gospodarstvo Sjedinjenih Američkih Država je najveće usvijetu, s nominalnimBDP-om od 13 bilijuna dolara u2006. godini (preko 25,5 % ukupnog svjetskog bruto društvenog proizvoda).
Kristofor Kolumbo je1492. doplovio do Amerike i tako započeo europsku kolonizaciju. Misleći da je pronašao novi put za Indiju, on je pronašao novi kontinent. Na području današnjeg SAD-a živjelo je tada oko 1,5 milijunaIndijanaca. Do prve polovice18. stoljeća osnovano je 13 kolonija na Istočnoj obali. Broj stanovnika do1776. iznosi već oko 2,5 milijuna.
Godine1867. SAD kupuje odRusijeAljasku za 7,2 milijunadolara. U tri desetljeća nakon građanskog rata SAD postaje prva industrijska sila svijeta. Nakon rata protiv Španjolske (1898.) anektirala jeHavaje,Portoriko,Filipine i učvrstila se naKubi. PredsjednikTheodore Roosevelt intervenira u cijelom nizu državaLatinske Amerike. OtvaranjemPanamskog kanala1914. SAD postaje istaknuta svjetska sila sa stanovništvom koje je, velikim useljavanjem, naraslo na 92 milijuna.
Od1994. SAD se angažira u rješavanju sukoba na prostorubivše Jugoslavije; potkraj1995. posreduje u zaključenjuDaytonskog sporazuma. Nakon raspada SSSR-a, SAD postaje jedina svjetska velesila.
Vlast i politika Sjedinjenih Država zasnovane su naUstavu Sjedinjenih Američkih Država, napisanom1787. godine. Ustav iz 1787. je do danas dopunjen s nekoliko amandmana. Prvih deset su prihvaćeni nedugo poslije nastanka samog ustava. Grupno se nazivaju "Povelja o pravima" (Bill of Rights), a odnose se na osnovna prava državljana Sjedinjenih Američkih Država, kao što su pravo naslobodu govora ivjeroispovjesti.
Zakonodavna vlast jeKongres Sjedinjenih Američkih Država, koji se sastoji odZastupničkog doma (House of Representatives) iSenata (Senate).Zastupnici isenatori su podijeljeni po saveznim državama. U Domu Zastupnika svaka savezna država ima broj predstavnika razmjeran njenom broju stanovnika, dok u Senatu svaku državu zastupaju dva senatora. Broj zastupnika u Domu Zastupnika je 435. Senat trenutno čini 100 senatora.
Sudska vlast se sastoji od svihsudova u Sjedinjenim Državama.Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država ima devet sudaca, koji imaju doživotni mandat. Nakon smrti ili povlačenja suca, predsjednik SAD-a nominira novog suca, kojega se šalje Senatu koji bi ga trebao potvrditi.
Svaka savezna država u Sjedinjenim Državama ima svoju vladu, čije su granice moći ispod razine moći federalne vlade. Koje točno ovlasti svaka država može imati je tema mnogih rasprava u američkoj politici. Glavne političke stranke Sjedinjenih Država suRepublikanska Stranka iDemokratska Stranka.
Sjedinjene Američke Države se ponose s najstarijim pisanimUstavom na svijetu i, po danas važećem Ustavu, one se sastoje od 50 država s ograničenom autonomijom u kojima savezni zakoni imaju veću težinu od zakona pojedinih država te jednog saveznog područja. U nadležnost federacije spadaju sljedeća područja (spomenuta su najvažnija):
obrana federacije (vojska),
vanjski poslovi,
porezi (na saveznoj razini),
monetarni sustav,
poštanska služba.
Najviša tijela vlasti su Predsjednik, Kongres te Vrhovni savezni sud.
Reljef SAD-a vrlo je raznolik i u njemu se izdvajaju četiri velike reljefne cjeline:Apalači, obalne ravnice, središnje nizine iKordiljeri.Aljaska iHavaji izdvojeni su iz te podjele i obuhvaćaju se posebnim regionalnim pregledom.
Paralelno s istočnom obalomAtlantskog oceana pruža sepaleozojski planinski lanacApalača (Appalachians), bogatrudama, a posebiceugljenom. Tijekom duge geološke prošlosti Apalači su prilično zaravnjeni pa im najviši vrh dopire do samo 2045 metara.
Bjeloglavi orao je prikazan na grbuSAD-a. Zaštita ove ugrožene vrste spasit će je od istrebljenja.
Uz obale Atlantskog oceana prostiru seobalne ravnice.Obalna ravnica uzMeksički zaljev kao klin se zabija 900 km uzMississippi do ušća rijekeOhio.Obalna ravnica uzAtlantski ocean blago se spušta od obronaka Apalača prema Atlantskom oceanu. Između tih dviju obalnih ravnica nalazi se reljefna posebnost, 640 km dugvapnenački poluotok nastao u tercijaru –Florida. Na niskom poluotoku prostrane su močvare.
Na cijelom prostoru između Apalača iStjenjaka rasprostire se širok prostorsredišnjih ravnica okoporječja Mississippija, koji je u južnom dijelu širok oko 2000 km, a u sjevernom 3000 km. Cijeli taj prostor nije homogen pa se izdvaja:
istočni prijelazni pojas, koji se nalazi neposredno uz Apalače i uz blagi pad prema zapadu prostire se do rijeke Mississippi;
relativno nizakravnjakOzark- Ouachita umetak jeprekambrijskih i paleozojskih stijena, koji strši iz mlađim sedimentima zatrpanih ravnica, a geološki je nastavak Apalača. Bogat je rudama ali nema ugljena;
Visoki ravnjaci obuhvaćaju golem prostor odMeksika do Aljaske i vrlo se lagano uzdižu od istoka do Stjenjaka; većim dijelom se nalaze zapadno odizohijete od 500 mm, koja je u doba osvajanja američkog zapada nazvana i "death line" (crta smrti). Naime, zapadnije od te crte koja se poklapa s približno 100° zapadnegeografske duljine ima sve manje padalina pa stoga prirodno uspijeva samo trava. Ravnjaci su vrlo plodni, ali samo ako im se dovede voda.
Vrlo širok i geološki mlad planinski lanacKordiljera dijeli se naStjenjak,ravnjake i zavale ipacifički priobalni prostor Kordiljera.
Stjenjak (Rocky Mountains) je najveći i najviši planinski lanac Sjeverne Amerike, a pruža se preko sjevera Aljaske, od planineBrooks, krozKanadu, SAD, Meksiko i prekoSrednje Amerike nastavlja se uJužnu Ameriku kaoAnde. Nastao jealpskom orogenezom te imavulkanske aktivnosti. Brojni su vrući izljevilave, a najpoznatije takvo područje jestnacionalni park Yellowstone. Najveće visine mu prelaze 4000 m, ali sam lanac nije bio prepreka pri osvajanju zapada, jer se prijevoji nalaze na oko 1600 m, a gotovo do njih uzdižu se laganim usponom visoki ravnjaci.
Upacifičkom priobalnom prostoru Kordiljera razlikuju se tri osnovna dijela:
Primorsko gorje (Coast Range), koje dosiže visinu do 1600 m te je reljefna zapreka vlažnim vjetrovima s Tihog oceana. Zbog toga ima velike količine padalina, koje omogućuju rastšuma, od kojih se posebno ističu šume divovskihsekvoja (mamutovac). Na nekoliko mjesta presječene su rijekama i tu su se razvile luke (San Francisco,Portland iSeattle);
Na formiranje današnjeg reljefa SAD-a i Kanade utjecala jepleistocenskaglacijacija. Tijekom dva milijuna godina ledeni pokrov je pokrivaokanadski štit i višestruko se spuštao prema jugu, pri čemu je trošio stijensku podlogu (egzarazija). Na planinama na zapadu bili su brojniledenjaci. Naglašeno trošenje bilo je na dodiru starijih stijenakanadskog štita i mekših mlađih stijena južnije od njega, pri čemu je led jače izdubio mekšu podlogu. Nakon završetkaledenog doba udubine u podlozi napunile su se vodom te je nastao širok pojas jezera (Velika jezera,Winnipeg,Manitoba,Reindeer,Athabasca, Great Slave-Veliko ropsko jezero, Great Bear-Veliko medvjeđe jezero). Ledenjaci su odredili i tokove rijeka Ohio o Missouri koje nam dokazuju dokle je na jug dopirao ledeni pokrov.
Poredani su po veličini. Obalna straža jedina smije štititi zakon SAD-a. Marinci su ti koji prvi rade desante na neprijateljske obale i, za razliku od ostalih rodova, ne trebaju dopuštenje Kongresa za napad. To znači da su pod potpunom vlasti Predsjednika.
SAD su izuzetno prostrane, reljefno i klimatski raznolike, što uzrokuje velike regionalne posebnosti i brojne regionalizacije prema raznim kriterijima.
Ova regija obuhvaća samo 1,8 % površine SAD-a, ali sadrži 5,2 % stanovništva. Prvi doseljenici bili suengleskipuritanci već1620. godine. Nizak, brdovit i šumovit kraj sa starim stijenama podsjeća naEnglesku pa je stoga regija nazvanaNova Engleska. U ovom prostoru bogatom ugljenom započela jeindustrijalizacija iurbanizacija SAD-a.Boston je najstariji, aNew York najveći grad u SAD-u. New York je osnovan kao New Amsterdam, a1664. godine kupuju gaEnglezi i mijenjaju mu ime. Zbog najpovoljnijeg prometnog položaja bio je najvažnijaimigracijska luka, kroz koju je u SAD uselilo više od 60 milijuna ljudi. I danas je važna američka luka s više od 100 km operativne obale. U gradu se nalazičista industrija (moda, burze, brušenje dijamanata, tiskarska i sl.), a u susjednomNew Jerseyju nalazi seprljava industrija. Značajniji gradovi suRochester, New York iBuffalo, New York.
Velik prostor SAD-a ima i velikeklimatske različitosti, na koje utječu reljefne posebnosti i položaj unutar globalne cirkulacije zračnih masa.Apalači iKordiljeri čine svojevrsni lijevak koji zimi usmjerava hladne zračne mase sa sjevera prema jugu, pa mraz oštećuje mnoge kulture (npr.pamuk,južno voće). Obrnuto, ljeti se kroz taj lijevak s juga prema sjeveru probijaju tople i vlažne zračne mase, što povoljno djeluje na sve kulture, npr. napšenicu ikukuruz, pa se taj pojas nazivacornbelt (eng."corn" = "kukuruz","belt" = "pojas").
Na dodiru različitih zračnih masa često nastaje vrtložni sustav –tornado. Sa sjevernijegTihog oceana pušu stalni vlažni vjetrovi, koji sjevernoj pacifičkoj obali i unutrašnjosti donose velike količine vlažnog zraka. Najviše je padalina na Obalnim planinama,Sierra Nevadi iKaskadskom gorju, a dalje prema istoku puše relativno suh i topaochinook,vjetar fenskog tipa. I s juga, izMeksičkog zaljeva dolaze vlažne zračne mase, koje prodiru daleko na sjever.
Umjereno tople kišne klime su karakteristične za srednji i istočni dio SAD-a.
Sredozemnu klimu s malo padalina u toplom dijelu godine imaju obale Pacifika; prirodna vegetacija ovih dijelova je borova šuma.
Suhepustinjske ipolupustinjske klime su uz obale Pacifika i na prostorima visokih ravnjaka i zavala, a biljni pokrov je oskudan – većinom trava i kaktus.
Najviši planinski dijelovi imajusnježno-šumsku klimu.
SAD spada u sam svjetski vrh pogospodarskoj snazi i životnom standardu većine građana. Brojni su čimbenici koji su omogućili takvo stanje: golemprostor, povoljnaklima, povoljniuvjeti zapoljoprivredu, golemorudno bogatstvo, brojno, različito i dobro školovanostanovništvo, dugotrajnaneovisnost, dugotrajnorazboblje bez ratova na domaćem tlu, preskakanjefeudalizma, vrlo jaksindikalni pokret, velikikapital ipolitička stabilnostdemokratskog sustava itržišnog gospodarstva, pri čemu se demokratska smjena političkih stranaka na vlasti ne odražava bitnije na tijek razvoja gospodarstva i standard stanovnika.
Temelj američkog gospodarstva jestslobodno tržište i poduzetništvo gdje se poslovne odluke donose u skladu s tržišnim očekivanjima i potrebama. Državni utjecaj se osjeća u npr.makroekonomskoj politicikamata i slično. Povoljan okvir za razvoj gospodarstva jesu i pozitivni zakoni, koji su već dugo snazi u SAD-u kao npr.antimonopolistički zakoni, koji ni jednom poduzeću ne dopuštajumonopol proizvodnje i određivanja cijena, jer tada najčešće potrošač mora plaćati previsoku cijenu proizvoda. Zakonima su zaštićeni potrošači od nekvalitetne i štetne robe, radnici od loših radnih uvjeta, kao i okoliš od pretjeranog onečišćenja. Iz državnog se proračuna izdvajaju sredstva za istraživanje i razvoj raznihindustrija i proizvoda, što pomaže brojnim regijama i gradovima u postizanju većeg stupnja razvoja.
Poljoprivredom se bavi relativno mali broj stanovništva – 2,7 %, ali poljoprivredna je proizvodnja u SAD-u među najproduktivnijima u svijetu. Obilježavaju je veliki posjedi, najsuvremenija mehanizacija i kemijsko-tehnička zaštita, a poticaj joj daju veliko unutrašnje tržište i političko-gospodarske veze SAD-a sa svijetom, gdje se plasiraju viškovi. U SAD-u se proizvodi gotovo sve, a proizvodnja je prema klimatskom uvjetima podijeljena na pojaseve. Na krajnjem suptropskom jugoistoku,Floridi, proizvode seagrumi, a na jugupamuk,duhan isoja. Na nepreglednim njivamasredišnjih ravnica odApalača doStjenjaka (umjereno tople kišne klime) zasijani sukukuruz ipšenica (corn belt – žitni pojas), koji služe i za prehranu vrlo brojnestoke (hog belt – pojassvinja), koju nalazimo sve doVelikih jezera, gdje su uChicagu najveće klaonice stoke. Na sjeveroistoku je značajnomljekarstvo ivoćarstvo. Suhi i planinski prostori na zapadu nepogodni su za poljoprivredu, a u zaštićenim dolinama na krajnjem zapadu uspijevavoće ipovrće. Prirodno suhaKalifornijska dolina stalno se navodnjava pa je nazivaju "najskupljim vrtom Amerike".
Usekundarnim djelatnostima radi 23,9 % Amerikanaca. SAD proizvodi i troši najvišeenergije na svijetu. Velika nalazištanafte su uTeksasu,Kaliforniji i naAljaski, augljena u Apalačima. Velika nalazištaprirodnog plina su uzMeksički zaljev, a većina rijeka iskorištena je za dobivanjeelektrične energije. Na rijeciTennessee izgrađeno je čak 30 brana. SAD je i najvećanuklearna sila, a koriste se zaliheuranija u državiColorado. Na tako velikom i geološki različitom prostoru postoje sve potrebnerude koje se prerađuju u snažnoj industriji. U SAD-u nije započela industrijska revolucija, ali je izumpokretne trake (1913.,Ford) bila svojevrsna revolucija kasnije industrijske proizvodnje u svijetu.
Industrija se snažno razvila zahvaljujući bogatstvu energije, sirovina (šume, rude, poljoprivredni proizvodi) i brojnom te dobro školovanom stanovništvu. U suvremenim industrijskim pogonima proizvodi se gotovo sve, a svjetski poznati američki proizvodi su automobili (Ford,General Motors), računala (IBM,Compaq), zrakoplovi (Boeing), telefoni (Motorola) i dr. Ističu se tri industrijske regije: sjeveroistok (najveća), Meksički zaljev i pacifička industrijska regija (Los Angeles,San Francisco,Portland,Seattle). Današnja industija ima sve manje zaposlenih i sve više strojeva,robota i automatizacije.
Iako američka industrija proizvodi goleme količine roba, SAD su veći uvoznik nego izvoznik industrijskih proizvoda pa se stvaratrgovinski deficit.
Većina stanovnika SAD-a, njih 73,5 %, radi utercijarnim djelatnostima, od kojih su svjetski najznačajnija znanstvena istraživanja (svemir,vojna tehnologija,informatika,telekomunikacije,robotika,zrakoplovi,biotehnika,medicina). Najznačajnija svjetska koncentracija istraživačkih laboratorija i znanstvenika je u tvz.Silicijskoj dolini (Silicon valley). Veliko značenje u svijetu imaju i američke novčarske kuće (banke,burze, osiguravateljska društva), a značajne su i trgovine. U svijetu je bez konkurencije američkafilmska industrijaHollywood, koja donosi goleme dobiti.
Prema popisu iz2000. SAD imaju 281 421 906 stanovnika, a u siječnju 2009. (procjena) oko 305 670 000 stanovnika.[5] Broj stanovnika se više nego utrostručio tijekom20. stoljeća.
Većina Amerikanaca potječe od bijelih Europljana, njih oko 69 %. U novije vrijeme brojbijelaca se smanuje, zbog sve manjeg useljavanja izEurope. Većina bijelih Amerikanaca podrijetlom suNijemci (15,2 %),Irci (10,8 %),Englezi (8,7 %),Talijani (5,6 %) teSkandinavci (3,7 %). Također, mnogo ih je slavenskog podrijetla, većinompoljskog,ruskog tehrvatskog.
Latinoamerikanci čine 13 % populacije SAD-a. Većinom su to imigranti izMeksika te Središnje iJužne Amerike.Meksikanci čine 7,3 % stanovništva te se očekuje kako će u budućnosti njihov broj značajno rasti.
Oko 12,9 % stanovništva čineAfroamerikanci ili ljudicrne rase. Ekonomskim migracijama rašireni su po cijelom SAD-u, ali najviše ih je na jugu zemlje.
Oko 80 % Amerikanaca se smatrakršćanima različitih denominacija, što je pad u odnosu na1990., kada je oko 90 % Amerikanaca pripadalo Kršćanstvu. Oko 26 % jekatolika, posebno na sjeveroistoku i srednjem zapadu. Različitimprotestantskim denominacijama pripada oko 54 % Amerikanaca. U južnim državama većina subaptisti (17,2 %) imetodisti (7,2 %). Oko 1,4 % Amerikanaca pripadažidovstvu. Ostalih 18 % čine ljudi bez religije, kao imuslimani,hinduisti ibudisti.
Amerika spada u visoko religiozne zemlje. Prema Gallup-procjeni iz2009. godine, oko 44 % Amerikanaca prisustvuje misi jednom tjedno. Ipak postoji razlika među saveznim državama.[7] Tako je religioznost izraženija na jugu i srednjem zapadu nego na sjeveroistoku i zapadnoj obali.
Američka kultura je specifična po tome štoAmerikanci kao nacija nisu postojali prije1776. godine, ali umjetnost se počela stvarati skoro istom po iskrcavanju prvihslobodnih ljudi u Novom svijetu. Vrijedi spomenuti neke književnike:
.svg)
%2c_by_John_Trumbull.jpg)
